banner liberdade
EDITÓRIALNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Expedito nia viajen: dékada-4 serbisu ba Timor-Leste nia luta

147
×

Expedito nia viajen: dékada-4 serbisu ba Timor-Leste nia luta

Share this article
Imajen: Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) Expedito Loro Dias Ximenes
Imajen: Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) Expedito Loro Dias Ximenes

EDITORIAL (LIBERDADETL) — Iha semana ikus, maluk joven sira iha iha sosiali media viral tebes ho liafuan milisia, hodi prega ba Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) Expedito Loro Dias Ximenes. Ami nia ekipa koriozu atu hatene kona-ba governante ne’e, ne’ebé líder instituisaun públiku, liuhosi lideransa Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha nono governu konstitusional.

Depois Ekipa Thin Thank LIBERDADETL buka hatene, realidade hatudu, Expedito la’ós hanesan saida mak públiku ko’alia iha sosial mídia ho liafuan Milisia, maibé nia mós kontribui oituan-oituan ba prosesu luta nasionál, maski la barak haneasn funu na’in sira seluk

Fontes ho inisial LP, serbisu iha gabinete Eis Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian, informa ba LIBERDADETL, domingu (26042026) katak, Expedito Lori Dias Ximenes hanesan figura prominente públiku ida iha mundu jurnalizmu no luta nasionál Timor-Leste durante tinan 4 dezde invazaun Indonézia. Momentu ne’ebá, situasaun ida defisil tebtebes, situasaun deskontroladu, komunikasaun funu minimu tebes, to’o saudozu Nicolau Lobato mate. Hafoin ida ne’e, Xanana Gusmão reorganiza funu, iha ne’e mak funu organiza di’ak tebes ho estruturadu.

“Imi odio Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) Senhor Expedito Lori Dias Ximenes tanba laran moras, halo de’it notisia falsu iha media Hatutan. Usa media ida hodi ataka ema ne’e, la’os media, ne’e grupu bosok ten nian, grupu laran moras nian. Molok hatete senhor Expedito ne’e milisia, buka hatene lai”.

“Senhor Expedito nia aman ne’e delegadu FRETILIN, nia aman bulak tanba FRETILIN, nia aman mate iha ailaran. Senhor Expedito troka nia aman hanesan asistente politika iha Zona Bravo, Laleia, Manatuto. Nia liman fuan kanek, bapak sira tiru bainhira asalta iha mota Barike iha tinan 1978 tanba nia iha pistola”. Fontes ne’e konfirma.

Expedito, Moris iha família ho background polítika forte, nia aman koñesidu nu’udar delegadu FRETILIN ne’ebé luta iha luta ukun rasik-an nian. Expedito nia aman bulak tanba FRETILIN, nia aman mate iha ailaran tanba FRETILIN. Influénsia família nian ida forma Expedito nia karakter hahú hosi nia idade ki’ik, hodi kuda iha nia valór korajen, responsabilidade, no dedikasaun ba rai ne’e.

Iha tempu okupasaun, Expedito envolve iha atividade polítika iha Zona Bravo, Laleia, Manatuto, nu’udar asistente polítiku. Durante akontesimentu ida iha mota Barike iha tinan 1978, nia hetan tiru iha liman, esperiénsia ne’e marka ba realidade luta povu Timor nian. Esperiénsia ne’e hametin nia determinasaun atu kontinua kontribui ba sosiedade liuhosi kanál komunikasaun no informasaun.

Hafoin luta armada remata, Expedito nakfilak ba jornalizmu. Nia serbisu nu’udar jornalista ida hosi tinan 1982 to’o loron 1 fulan-Jullu tinan 2023, hodi hala’o papél iha diseminasaun informasaun no hasa’e konxiénsia públiku durante tranzisaun ba independénsia. Iha ninia kapasidade nu’udar Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS), nia servisu hodi hametin papél mídia nasionál nu’udar dalan ba edukasaun públika, transparénsia, no partisipasaun demokrátiku.

Nia kontribuisaun ki’ik sai evidente iha polítika komunikasaun, iha esforsu atu harii relasaun entre governu no públiku liuhosi mídia. Nia koñesidu hanesan figura ida iha flexibilidade, hakraik-an, no oferese nia tempu hodi aprende, no komprometidu ba liberdade imprensa, maski dalabarak hasoru dezafiu no krítika hosi parte oioin.

Expedito nia papél hametin komunikasaun sosiál nu’udar parte importante iha prosesu konsolidasaun demokrátiku. Nia aprosimasaun reflete espíritu rekonsiliasaun no matenek polítiku ne’ebé aliña ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão nia vizaun kona-ba harii nasaun liuhosi diálogu no kontribuisaun konkretu, la’ós ho ataka ema seluk nia privasidade, ka dezakredita ema nia kapasidade.

“Konkluzaun—ne’ebé PM Xanana Gusmão hili la’os milisia maibe matenek ho kontribui b aluta. Hakarak atu hatene ema nia kontribuisaun, bele konfirma ho senhor Abel Larisina, no José Reis (Adjuntu Sekretáriu-Jerál FRETILIN. Tanba ne’e, labele akuza ema seim hatene ema ne’e sé. Senhor Expedito ne’e tinan 4 iha ailaran. Iha tempu Indonézia, Senhor Expediti hahú 1982 to’o 1 Jullu 2023, nu’udar Jornalista”. Fontes ne’e hakotu.

Istória moris Expedito Lori Dias Ximenes nian deskreve nia kontribuisaun durante prosesu naruk. Hosi nia tempu iha terrenu to’o nia tempu iha arena polítika, nia kompromete nafatin ho prinsípiu katak komunikasaun nu’udar ponte entre povu no estadu. LiuHosi nia dedikasaun no esperiénsia, nia halo parte iha istória naruk dezenvolvimentu komunikasaun sosiál iha Timor-Leste.

Antes ne’e, Eis Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak hateten, ba Timor Leste nia ukun rasik an, ema ida ho istória ida.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!