NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Konsellu Ministru nia aprovasaun ba Proposta Lei Rejime Jurídiku Arte Marsiál, ne’ebé propoin hosi Ministru Interiór Francisco da Costa Guterres, kuarta-feira, (30072025), la’ós koinsidénsia polítika de’it. Ida-ne’e hanesan resposta direta ida ba insidente violentu barak ne’ebé perturba ona estabilidade sosiál, partikularmente sira ne’ebé envolve grupu arte-marsiál iha Timor-Leste.
Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste sai sasin ba insidente trájiku oioin ne’ebé iha ligasaun ho grupu arte-marsiál. Kazu ida ne’ebé maka markante liu akontese bainhira konfrontu entre membru sira hosi organizasaun arte marsiál inklui arte ritual, rezulta iha vítima mortál sira no estraga sasán públiku, durante ne’e.
Situasaun hanesan mós akontese iha Dili, Baucau, no fatin seluk-tán, iha-ne’ebé rivalidade entre grupu sira aumenta ba konfrontu nakloke ne’ebé perturba públiku en-jerál.
Violénsia ida-ne’e kauza kanek fíziku, no mós aumenta tauk, trauma sosiál, no deskonfiansa ba aplikasaun lei no governu. Prátika treinu ne’ebé la kontroladu, estabelesimentu klube ne’ebé laiha lisensa, no infiltrasaun polítika iha organizasaun arte-marsiál halo situasaun sai aat liután.
Governu rekoñese katak aprosimasaun represivu ida la sufisiente atu hakotu siklu violénsia nian. Tanba ne’e, proposta lei ne’e dezeña nu’udar instrumentu legál ne’ebé regula no enkoraja mós transformasaun institusionál abranjente ba arte-marsiál.
Sae sintu, hasae kadeira— Xanana vs Taur: Polítika rua kontráriu kona-ba arte marsiais
“Objetivu hosi inisiativa lejizlativa ida-ne’e maka atu estabelese rejime jurídiku ida ne’ebé klaru ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais iha Timor-Leste, hodi asegura katak atividades ne’e hala’o ho seguru, ordenadu no tuir prinsípius orden públika nian”.
“Proposta ne’e ho objetivu atu prevene no kombate violénsia ne’ebé asosiadu ho prátika artes marsiais, liuliu entre joven sira, liuhosi kria mekanizmu monitorizasaun, fiskalizasaun, no responsabilizasaun ne’ebé efikás ba sentru, klube, no ajente sira ne’ebé envolve. Tanba ne’e maka introdús figura “perfíl risku”, ne’ebé bele aplika ba organizasoins ho istória komportamentu antisosiál ka violentu, sujeitu ba medida kontrolu institusionál espesífiku sira”, sita iha komunikadu ne’ebé públika iha portal governu nian, ne’ebé públika, iha kuarta-feira, (30072028).
Aprosimasaun proativu, prevene violénsia molok akontese, liuhosi mekanizmu tuirmai:
- Legalizasaun ba estabelesimentu klube no sentru formasaun nian
- Avaliasaun no kategorizasaun bazeia ba perfíl risku
- Inspesaun rutina no relatóriu transparente
- Formasaun ba instrutór ne’ebé sertifikadu no responsavel
- Fiskalizasaun ba interferénsia polítika iha organizasaun arte marsiál
Maibé, regulamentu legál de’it la to’o. Atu asegura sustentabilidade no efikásia ba tempu naruk, presiza solusaun adisionál oioin:
- Edukasaun Valór Umanu iha Kurríkulu Arte Marsiál
Governu presiza enkoraja integrasaun edukasaun valór, hanesan dixiplina, respeitu ba ema seluk, no kontrola-an, iha kurríkulu klube arte-marsiál hotu. Arte marsiais labele hanorin simplesmente hanesan téknika fíziku, maibé mós hanesan dalan espirituál no morál.
- Kolaborasaun ho Ministériu Edukasaun no Juventude
Presiza parseria inter-ministeriál hodi promove atividade arte-marsiál pozitivu iha eskola no sentru juventude sira. Ho maneira ida ne’e, arte marsiais bele sai hanesan veíkulu ida ba harii karakter iha joven sira, la’ós plataforma rekrutamentu ba violénsia.
- Kampaña Mídia nian no testemuña vítima nian
Lansamentu kampaña sensibilizasaun públika liuhosi mídia massa no mídia sosiál bele hala’o papél krusiál ida. Testemuña hosi vítima hosi violénsia arte marsiál bele mós hasa’e konxiénsia públiku kona-ba impaktu destrutivu hosi abuzu arte marsiál.
- Programa reabilitasaun komunitária no mediasaun
Ba organizasaun ho istória konflitu, governu bele loke kanál mediasaun no programa transformasaun institusionál. Klube ne’e hetan oportunidade atu hadi’a sira-nia an liuhosi formasaun, avaliasaun regulár, no envolvimentu iha atividade komunidade nian.
- Peskiza no dadus bazeia ba evidénsia
Instituisaun akadémika no sosiedade sivíl tenke envolve iha rekolla dadus, peskiza sosiál, no avaliasaun impaktu regulatóriu. Só ho informasaun bazeia ba evidénsia maka polítika bele ajusta ho dinámiku.
Sae sintu, hasae kadeira— Xanana vs Taur: Polítika rua kontráriu kona-ba arte marsiais
Ho Proposta Lei Rejime Jurídiku Arte Marsiál nian, governu Timor-Leste afirma katak arte marsiais halo parte patrimóniu kulturál nasaun nian—maibé patrimóniu ne’e tenke proteje, jere, no dezenvolve ho responsabilidade. Labele iha tan fatin ba violénsia bazeia ba lealdade organizasionál. La iha tan joven ne’ebé maka tenke dada ba konflitu tanba regulamentu no fiskalizasaun ne’ebé falla.
“Diploma ne’e mós propoin kriasaun órgaun foun rua: Komisaun Reguladora Desportu ba Artes Marsiais (CRDAM, sigla iha lian portugés) no Komisaun Monitorizasaun no Fisklizasaun Artes Marsiais (CMFAM, sigla iha lian portugés), atu nune’e bele asegura koordenasaun institusionál ne’ebé forte entre entidade governamentais kompetentes no sosiedade sivíl”.
Entre prinsípiu orientadór sira ne’ebé konsagra iha proposta lei ne’e, destakada maka prioridade ba orden públika, prevensaun no prekausaun ba riskus, koordenasaun institusionál, responsabilizasaun individuál no koletiva, liberdade ba asosiasaun no la-partidariza, hodi garante katak artes marsiais mantén hanesan prátikas formasaun pesoál no kulturál, ne’ebé laiha influénsia hosi polítiku-partidáriu sira.
Asaun ohin loron nian atu hakerek artigu, maibé investimentu ida ba seguransa, pás, no dignidade jerasaun foin-sa’e Timor-Leste nian.
Ho proposta lei ida-ne’e, Governu hakarak atu salvaguarda arte marsiál sira-nia karater desportivu no kulturál, hodi promove sira-nia prátika ne’ebé responsavel no kontribui ba seguransa no moris-di’ak sosiedade timoroan nian.