NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) —Singapura sei intensifika ninia apoiu ba kapasitasaun governu Timor-Leste nian, bainhira nasaun joven liu iha rejiaun ne’e prepara atu adere ba Asean nu’udar membru plenu.
Pakote apoiu Prontidaun Asean Singapura-Timor-Leste (Stars) ne’ebé hadi’a ona, ne’ebé agora koñesidu nu’udar pakote Stars (eStars) ne’ebé hadi’a ona, sei fornese asisténsia ne’ebé personalizadu atu ajuda nasaun Sudeste Aziátiku ne’e kumpre rekizitu sira atu adere ba akordu ekonómiku xave Asean nian.
Ida ne’e fó sai husi Primeiru-Ministru Lawrence Wong iha loron 14 fulan-Jullu iha almosu ba vizita Primeiru-Ministru Timor-Leste Xanana Gusmão.
Gusmão iha vizita ofisiál loron haat nian ba Singapura, liu dékada ida hafoin nia dahuluk nu’udar primeiru-ministru iha 2013. Nia simu benvindu serimónia ida iha loron 14 fulan-Jullu molok hasoru Prezidente Tharman Shanmugaratnam no Primeiru-Ministru Wong.
Bainhira ko’alia iha almosu ne’ebé hala’o iha Otél Pan Pasífiku, Primeiru-Ministru Wong hateten pakote ne’ebé atualizadu ne’e sei inklui mós formasaun ne’ebé aliña ho Timor-Leste nia prioridade dezenvolvimentu nasionál, nune’e mós programa dezenvolvimentu lideransa no bolsa estudu ba ninia futuru líder sira.

Pakote eStars, ne’ebé hala’o husi fulan-Jullu 2025 to’o fulan-Dezembru 2028, sei oferese asesu luan liután ba kursu formasaun no perísia relasiona ho Asean hodi apoia Timor-Leste nia integrasaun iha agrupamentu rejionál. Iterasaun dahuluk hosi inisiativa Stars nian hahú formalmente iha 2022.
Dirije ba Gusmão, Primeiru-Ministru Wong hateten: “Timor-Leste nia adezaun oin mai ba Asean hanesan marku signifikativu ida, tantu ba ita-boot nia nasaun no ba Asean.
“Singapura hein atu simu ita-boot ho laran-luak iha família Asean. No ami sei kontinua hamriik hamutuk ho ita-boot iha viajen ida-ne’e.”
Bainhira ko’alia iha eventu hanesan, Gusmão agradese ba Singapura nia apoiu iha tinan hirak nia laran, partikularmente hodi ajuda Timor-Leste prepara ba adezaun ba Asean.
Nia sita formasaun ne’ebé fó ba funsionáriu públiku timoroan sira iha área sira hanesan negosiasaun no hakerek polítika, hodi deskreve hanesan “diferensa loloos ida” ne’ebé reflete koperasaun “ne’ebé sukat la’ós ho liafuan, maibé ho asaun”.
Timor-Leste, ho populasaun millaun 1,3, formalmente aplika atu tama iha agrupamentu rejionál iha tinan 2011. Simu endosu iha prinsípiu iha fulan-Maiu, no nia adezaun hein atu formaliza iha Simeira Asean ba dala 47 iha fulan-Outubru.
Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru Wong nota oinsá Gusmão iha ligasaun kleur ona ho Singapura, no katak Repúblika sente orgullu atu sai parseiru ba Timor-Leste.
“Ami lembra didi’ak ita-boot sira-nia kontribuisaun barak ba viajen Timor-Leste nian – luta ba independénsia, unifika nasaun, no orienta ita-boot sira-nia povu iha tinan dahuluk harii nasaun nian,” PM Wong hateten.
Nia hatutan tan katak Singapura “hamriik iha solidariedade” ho Timor-Leste maski antes ninia independénsia.
Primeiru-Ministru M Wong nota katak Singapura entre nasaun dahuluk ne’ebé partisipa iha misaun manutensaun pás multinasionál ne’ebé lidera hosi Austrália iha tinan 1999.
Timor-Leste hetan independénsia iha tinan 2002, hafoin referendu 1999 ne’ebé patrosina hosi ONU iha ne’ebé maioria boot vota atu hadook-an hosi ukun Indonézia nian.
Votasaun ne’e estraga ho violénsia hosi milísia sira ne’ebé pro-integrasaun, hafoin dékada hosi distúrbiu no okupasaun estranjeiru.
Durante dékada dezde Timor-Leste hetan independénsia, pesoál Singapura liu rihun ida maka serbisu hamutuk ho povu timoroan hodi fó asisténsia umanitária, harii instituisaun no apoia nia “tranzisaun ba dame no estabilidade”, PM Wong hatete.
Lasu bilaterál entre Singapura ho Timor-Leste aumenta beibeik, ho Singapura estabelese nia embaixada iha kapitál Díli iha tinan 2024 – “reflesaun ida hosi nia kompromisu ba envolvimentu klean liu”, nia hatutan.
https://www.facebook.com/share/1aMkpQJxX9/
Ligasaun ekonómiku entre parte rua ne’e habelar daudaun, no empreza Singapura nian esplora hela oportunidade iha setór ospitalidade, imobiliáriu no setór seluk, Primeiru-Ministru Wong hatete.
Nia mós nota katak voo diretu sira entre nasaun rua ne’e hahú fali ona, ho akordu mútuo ida kona-ba izensaun vistu nian ne’ebé implementa iha tinan 2024.
Mezmu molok inisiativa Stars, ofisiál timoroan liu 1,100 dezde 2002 partisipa ona iha kursu iha ámbitu Programa Kooperasaun Singapura (SCP), ne’ebé hanesan plataforma prinsipál ne’ebé estabelese hosi Singapura iha 1992 hodi fornese asisténsia téknika no kapasitasaun ba nasaun ne’ebé sei dezenvolve hela.
Kursu sira-ne’e ajuda atu harii kapasidade iha área oioin, hosi administrasaun públika to’o lian no komunikasaun.
Deklarasaun Ministériu Negósiu Estranjeiru ida hatete katak Tharman no PM Wong reafirma sira-nia kompromisu atu apoia Timor-Leste nia dezenvolvimentu liuhosi programa kapasitasaun nian, hodi fó benvindu ba ofisiál Timor-oan barak liután atu partisipa iha SCP.
Nu’udar nia nasaun hakat ba adezaun tomak ba Asean, Gusmão rekoñese dezafiu iha oin maibé subliña katak unidade no solidariedade rejionál importante liu duké uluk iha mundu ida ne’ebé la estavel ba beibeik.

Nia nota oinsá Singapura nia dixiplina dezenvolvimentu no klareza objetivu nian sai ezemplu ida ba nasaun, la’ós de’it iha rejiaun tomak maibé mós iha mundu tomak.
Singapura no Timor-Leste maka nasaun ho kultura no istória ne’ebé la hanesan, maibé rua ne’e fahe espíritu komún ida katak sira nia futuru tenke forma hosi sira nia povu, Gusmão hatete.
Nia mós ko’alia kona-ba oinsá nasaun rua ne’e diversu no multikulturál, no hatutan tan katak ida-ne’e inspirativu atu haree oinsá komunidade Xinés, Malaiu, Indianu no Eurasia koeziste ho armonia iha Singapura. Nune’e mós, nia fahe oinsá Timor-Leste foti forsa hosi ninia abut indíjena, legadu portugés no ninia lian no tradisaun barak.
“Diversidade ne’e la’ós frakeza ida. Hanesan fonte unidade nian, forsa hakmatek ida ne’ebé kaer metin ita-nia sosiedade sira hamutuk,” nia hateten.
Gusmão hatete katak iha potensiál atu aprofunda kooperasaun bilaterál ho Singapura, iha área hanesan turizmu, edukasaun, infraestrutura no investimentu.
Destaka Timor-Leste nia beleza naturál, hahú hosi foho-lolon to’o tasi-ibun tropikál ne’ebé riku ho biodiversidade tasi nian, nia hatete estratéjia Ekonomia Azul ninia nasaun nian subliña ninia kompromisu ba sustentabilidade.
“Ami simu ho laran-haksolok parseria sira ne’ebé aliña ho vizaun ne’ebá. La’ós de’it investimentu, maibé kolaborasaun, fahe koñesimentu no kreximentu mútuo,” nia hateten.
Primeiru-Ministru Wong mós agradese ba Gusmão no governu Timor-Leste ba prezente ai-sandalu 60 ba tinan 60 independénsia Singapura nian.
Ai-oan sira-ne’e, PM Wong hatete, hanesan símbolu maka’as ida kona-ba oinsá nasaun rua ne’e bele buras no buras hamutuk iha tinan sira tuirmai – tantu bilaterál no iha Asean.
“Ha’u garante ba ita-boot sira katak Singapura sei tau matan didi’ak ba ai-oan sira no asegura katak sira sai ai-horis ne’ebé forte no metin; ne’ebé apropriadu ba amizade ne’ebé dura entre ita-nia nasaun rua,” nia hateten.
Fonte: The Straits Times