NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o vizita ofisiál ba Singapura iha loron 13 to’o 16 fulan-Jullu tinan 2025, tanba hetan konvite diretu hosi Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong. Ida ne’e hanesan vizita dahuluk Gusmão nian ba Singapura dezde hala’o hikas kna’ar nu’udar xefe governu no halo parte iha série esforsu hodi hametin relasaun diplomátika desde tinan 2002, no agora orienta ba hametin Timor-Leste nia pozisaun nu’udar membru foun ASEAN nian.
Ajenda ofisiál hahú iha loron 14 fulan-Jullu tinan 2025, ho resepsaun estadu nian iha Ministériu Negósiu Estranjeiru Singapura. Durante enkontru bilaterál ho Primeiru-Ministru Lawrence Wong, líder na’in-rua subliña kooperasaun estratéjiku iha dezenvolvimentu sustentável, transformasaun ekonómika, no integrasaun rejionál. Hala’o almosu ofisiál ida hodi fó onra ba tinan 23 relasaun diplomátiku entre nasaun rua ne’e.
Iha loron hanesan, Gusmão halo mós vizita kortezia ida ba Prezidente Singapura, Tharman Shanmugaratnam. Iha loraik, nia vizita Oseanáriu Singapura nian iha Resorts World Sentosa, instituisaun ida ne’ebé kombina edukasaun tasi nian no peskiza sientífika. Vizita ne’e reflete governu Timor-Leste nia interese hodi hametin edukasaun siénsia marítima no konservasaun ambientál nu’udar parte ida husi kurríkulu nasionál no ajenda dezenvolvimentu sustentável.
Loron daruak ajenda nian, 15 fulan-Jullu 2025, hahú ho vizita ida ba Planta Enerjia Ambientál-husi-Lixu Cora iha Illa Jurong. Primeiru-Ministru Gusmão halo inspesaun pesoál ba teknolojia lixu-ba-enerjia, modelu ne’ebé relevante hodi rezolve dezafiu saneamentu no enerjia Timor-Leste.
Símbolu respeitu nian ida hatudu bainhira Gusmão kuda ai-sándalu ida iha Jardin iha Baía nia sorin. Governu Timor-Leste mós aprezenta ai-oan sándalu hamutuk 60 nu’udar prezente hodi komemora aniversáriu independénsia Singapura ba dala 60. Ai-sándalu ne’ebé iha valór ekonómiku no kulturál aas iha Timor-Leste, sai nu’udar símbolu amizade no kompromisu ekolójiku entre nasaun rua ne’e.
Iha lorokraik, Gusmão hato’o palestra públika iha Eskola Estudu Internasionál S. Rajaratnam (RSI) ho títulu “Timor-Leste no ASEAN: Kapítulu Foun iha Rejiaun nia Istória”. Iha forum ne’e, nia afirma ninia nasaun nia prontidaun atu kontribui ba estabilidade rejionál, integrasaun ekonómika, no hametin identidade koletiva ASEAN nian. Diskursu ne’e marka momentu krusiál ida iha preparasaun ba adezaun tomak Timor-Leste nian iha ASEAN, ne’ebé planeia ba fulan-Outubru 2025.
Vizita ne’e konklui ho vizita ida ba Konsellu Habitasaun & Dezenvolvimentu (HDB) Singapura nian. PM Gusmão estuda kona-ba sistema planeamentu urbanu, abitasaun sosiál, no estratéjia redusaun pobreza bazeia ba espasu. Ida-nee aliña ho governu Timor-Leste nia ajenda kona-ba reforma populasaun no sistema asentamentu tantu iha área urbana no rurál.
Vizita ofisiál ne’e hanesan diplomasia simbólika, no parte integrante estratéjia tranzisaun Timor-Leste nian nu’udar membru foun komunidade ASEAN nian, ho objetivu atu aselera modernizasaun nasionál, hametin instituisaun, no koloka nasaun ne’e iha órbita kooperasaun rejionál ne’ebé estratéjiku liu. PM Gusmão nia pasu revela nia intensaun no vizaun longu prazu nian hodi forma futuru ida ba Timor-Leste ne’ebé polítikamente soberanu, ekonomikamente avansadu, no metin iha koperasaun internasionál.
PM Gusmão hetan akompañamentu iha vizita ne’e husi responsável aas balun, inklui Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay; Ministru Negósiu Estranjeiru Bendito dos Santos Freitas; Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN Milena Rangel; no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes.