banner liberdade
EDITÓRIALNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Tanba sá viajen naruk iha Timor-Leste sempre halakon vítima nia vida?

39
×

Tanba sá viajen naruk iha Timor-Leste sempre halakon vítima nia vida?

Share this article

EDITÓRIAL, (LIBERDADETL.com) — Asidente tráfegu ne’ebé akontese iho viajen ho distánsia dook, tantu ho transporte públiku ka privadu, nu’udar fenómenu ida ne’ebé akontese beibeik iha Timor-Leste no hamosu preokupasaun boot iha públiku. Kuaze semana-semana, iha sosiál fó sai insidente trájiku ne’ebé hamate kondutór, no pasajeiru sira iha estrada públiku, partikularmente iha viajen rota naruk liga Dili no ba munisípiu sira. Situasaun ida ne’e hatudu katak seguransa tránzitu sai nafatin pontu fraku ida iha sistema transporte nasionál.

Fatór prinsipál ida maka kondutór nia fadiga tanba viajen naruk. Kondutór transporte públiku barak maka hala’o operasaun kuaze la para atu hatán ba nesesidade ekonómiku, serbisu oras barak lahó deskansa adekuadu. Nune’e mós ba kondutór veíkulu privadu, liuliu bainhira halo viajen dook,. Fadiga lori ba diminuisaun konsentrasaun, reasaun ho neineik, no potensiál ba lakon kontrolu veíkulu nian.

Fatór tékniku veíkulu nian halo situasaun sai aat liután. Kareta sira ne’ebé tula sasán no pasajeiru barak liu kapasidade kareta nian, no la halo inspesaun téknika, ne’ebé rezulta iha veíkulu ho travaun aat ka pneu ne’ebé uza ona kontinua hala’o operasaun iha viajen ho risku aas. Entretantu, kondutór veíkulu privadu dalabarak hahú viajen lahó inspesaun klean.

Hahalok kondusaun ne’ebé la disiplina sai mós problema real. Kondutór barak ultrapasa la ho kuidadu, lori karreta ho velosidade aas atu poupa tempu, ka uza telemovel bainhira lori karreta, inklui ho consume alku . Iha asidente fatal barak, kauza maka neglijénsia kondutór nian, ne’ebé la konsidera risku hosi situasaun tránzitu nian. Falta edukasaun seguransa rodoviária nian no aplikasaun lei tránzitu nian ne’ebé fraku kontribui ba situasaun ida-ne’e.

Kondisaun jeográfika no klimátika Timor-Leste nian ne’ebé domina hosi foho no kondisaun Estrada, aumenta mós potensiál ba asidente, partikularmente iha tempu udan. Estrada namdoras, rai-halai, no vizibilidade hetan estragu. Motorista sira ne’ebé la preparadu ba kondisaun ne’e ka la hetan treinu atu lori karreta iha situasaun estremu maka vulnerável tebes ba asidente sira.

Atu rezolve problema ida-ne’e ho komprensivu, presiza medida estratéjiku no trans-setoriál. Governu, no instituisaun relevante sira tenke hametin inspesaun téknika ba veíkulu, limita oras operasaun transporte públiku nian ba viajen ho distánsia dook, no ezije formasaun foun ba kondutór transporte públiku nian. Infraestrutura estrada tenke harii ho aprosimasaun ida ne’ebé bazeia ba seguransa, inklui lampu estrada nian iha pontu importante. Edukasaun kona-ba seguransa rodoviária presiza hatama iha kurríkulu eskolár no halo kampaña to’o ba nivel hotu-hotu sosiedade nian.

Aleinde ne’e, na’in ba veíkulu privadu mós presiza atu iha konxiénsia liután kona-ba oinsá atu prepara ba viajen ho distánsia dook, inklui hala’o verifikasaun regulár no fó prioridade ba seguransa duké velosidade. Teknolojia hanesan aplikasaun GPS, avizu kona-ba tempu, no sistema monitorizasaun veíkulu tenke introdús atu fornese ba públiku hodi ajuda foti desizaun viajen ne’ebé seguru liu.

Númeru aas hosi asidente rodoviáriu, la ho reforma desizivu no sustentável, ne’e kestaun tempu sei barak liután sai vítima. Tanba ne’e, harii sistema transporte seguru no umanu kona-ba asuntu tékniku, manifestasaun responsabilidade estadu nian atu proteje direitu ba moris no seguransa ba ninia sidadaun iha etapa hotu-hotu husi viajen.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!