LITERATURA AKADÉMIKA, (LIBERDADETL.com) — Iha kanál boot Veneza nian, iha ne’ebé bee no kultura europeia hetan sira nia matenek durante sékulu barak, iha loron 7 fulan-Maiu tinan 2026, bandeira ki’ik ida tun ba rai boot ida. Bandeira Timor-Leste nian.
La’ós ho forsa armada. La’ós ho diplomasia polítika. Maibé liuhusi arte, liuhusi memória, liuhusi liafuan.
Iha ne’ebá, Iha Arsenale — fatin ne’ebé durante sékulu barak sai hanesan sentru ba podér marítimu Venezianu nian — agora sai hanesan uma ba nasaun sira ne’ebé ko’alia ba mundu liuhosi arte kontemporánea. No iha tinan 2026 ne’e, Timor-Leste kontinua hetan nia fatin iha laran.

Sekretaria Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão, hamriik iha abertura ofisiál Pavillaun Timor-Leste iha Bienál Veneza ba dala 61. Momentu ida-ne’e la’ós serimónia pasajen nian. Ne’e kapítulu foun ida — ba Timor-Leste, ba nia arte populár, ba kultura ida ne’ebé durante tinan barak sai sira-nian rasik.
Tema ne’ebé Timor-Leste lori ba Veneza iha tinan ida ne’e la’ós de’it naran ida ne’ebé hili “Across Words” — ka iha lian Tetun, “Liu Husi Liafuan” —ne’e reflete realidade kle’an hosi nasaun ida ho lian no dialetu liu 30.
Povo Timor laos hakerek deit. Sira kanta. Sira iha duni. Sira sura. Husi liafuan bei-ala nian ba dadolin, husi ai-han kulturál ba memória koletiva, povu timoroan transmite ninia istória husi jerasaun ba jerasaun — la’ós de’it liuhusi livru, maibé liuhusi respirasaun, liuhusi linguajen.
Kuradora internasionál Loredana Pazzini-Paracciani ne’ebé akompaña espozisaun ne’e hateten ho momoos: “Iha diversidade ne’e nia laran, Timor-Leste nia unidade mosu — hetan koezaun liuhosi liafuan sira.”
Bainhira tama iha pavilhaun laran, vizitante sira hasoru obra ida ne’ebé dada atensaun.Tais Don. Kria hosi artista veterana Veronica Pereira Maia — feto ida ne’ebé agora iha tinan 90, maibé nia liman sira la haluha oinsá atu rai memória iha hena — obra ne’e la’ós de’it objetu fíziku ida. Ida-ne’e maka sasin ida.
Halo omenajen ba foin-sa’e sira ne’ebé monu iha Masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, Tais Don kahur hena tradisionál ho símbolu fonétiku, hodi transforma tais ba lian rezisténsia nian. Ba dala uluk iha istória, obra ne’e hetan nia fatin iha palku arte internasionál ne’ebé prestijiadu liu iha mundu.

Husi Fohorem, Kovalima, feto ne’e lori istória kona-ba povu nia sofrimentu ba Arsenál Veneza nian. No iha ne’ebá, iha silénsiu sala espozisaun nian, ema barak hateke.
Observadór barak hatete: “Tais Don laʼós deʼit obra arte nian.” “Ida ne’e mak memória koletiva povu Timor-Leste nian.”
Maibé paviliaun ne’e la para iha memória de’it. Nia mós hateke ba oin. Etson Caminha, artista ida hosi Lautem, lori fatin espozisaun ne’e ba dimensaun seluk. Ninia instalasaun “CUALE (Sulin)” kahur bidu tradisionál ho teknolojia modernu, hodi transforma lian no lian ba esperiénsia sensoriál ne’ebé halimar no hanoin — hatudu Timor-Leste ida ne’ebé muda ona, maibé la haluha.
Iha sorin seluk, Juventino Madeira — artista joven ida husi Iliomar — ko’alia ba nia jerasaun. Ninia instalasaun vídeo esperimentál ” FRAZE NE’EBÉ SEIDAUK HOTU ” hakat liña entre memória no futuru, entre kona-ba saida maka ita hetan no saida maka ita sei hetan. Ninia serbisu la remata ho resposta — ida-ne’e hahú ho pergunta. Artista na’in tolu. Jerasaun tolu. Maibé istória ida de’it: Timor-Leste nia istória.

Iha nia partisipasaun inaugural iha tinan 2024, Pavillaun Timor-Leste atrai vizitante liu 25,000. Edisaun 2026, ne’ebé maka lokaliza iha Arsenale — área prestijiadu liu hosi Bienál — hein katak sei lori Timor-Leste ba atensaun hosi ema barak liu iha mundu tomak.
Ba SEAK no Ministériu Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK), partisipasaun ne’e la’ós hatudu de’it arte. Ne’e estratéjia kulturál ida — atu hatudu ba ASEAN, Europa, mundu tomak, katak Timor-Leste iha lian. Katak kultura Timor iha dignidade. Katak nasaun ki’ik ida bele ko’alia ho boot sira iha palku globál.
Bienal Veneza 2026 hala’o hosi 7 Maiu to’o 22 Novembru. Iha fulan barak nia laran, iha kanál boot sira nia leten no muzeu istóriku sira, Timor-Leste sei kontinua ko’alia — liuhusi liafuan sira.
Fontes: Ministério Juventude, Desporto, Arte e Cultura (MJDAC)











