OPINIAUN (LIBERDADETL.com) — Iha momentu ida, presiza hatene saida mak kontradisaun boot ne’ebé determina realidade sosial. Se povu hasoru problema kona-ba moris-kiik, desigualdade, instituisaun fraku, no soberania ekonomika, entaun debate kona-ba termu “Simbóliku” bele sai de’ít kontradisaun sekundáriu ne’ebé la taka matan ba luta prinsipál no problema prioridade sira.
"Diskusaun kona-ba “Liafuan Simbóliku” sai kauza públiku, maibé pergunta prinsipál mak tanba sa asuntu simbóliku ida sai dominante, bainhira problema estruturál sira seluk urjente liu?" "Kontradisaun, Prinsipál, no Kontradisaun Sekundáriu"
Hanesan ita hotu hatene katak, simbólu La’ós Substitutu ba Substánsia. Iha análize revolusionária, símbolu iha valor istóriku, maibé símbolu labele troka substánsia. Se lakohi liga ba konteúdu libertasaun no transformasaun sosial, bele monu ba idealizmu. Revolusaun la moris iha liafuan de’ít; nia moris iha mudansa relasaun poder no kondisaun materiál.
Deskorda la’ós ameasa ida. Deskorda mak motor movimentu hanoin. Lojika dialétika hatete katak, tese no antítese la destruí malu, maibé atu hamosu síntese foun ne’ebé aas liu. Kuandu resposta polítika sai subjetivu, emosional, ka personaliza debate, ne’e hatún prosesu dialétika ba nivel mekaniku. Formalizmu sira sempre halakon ligasaun entre teoria no prátika. No tuir prinsipiu revolusionáriu, teoria ne’ebé la iha ligasaun ho prátika, sei sai dogma.
Pergunta prinsipál mak: diskusaun ida ne’e fó saida ba povu? Se la ajuda rezolve sofrimentu povu, la haforsa organizasaun popular, no la fó orientasaun estratéjika, entaun nia relevánsia polítika limitadu, nu’une mos kontradisaun. Katak, Kontradisaun sekundáriu labele troka kontradisaun prinsipál ne’ebé determina luta povu.
Simbólu istóriku iha valor, maibé libertasaun la halo iha símbolu de’ít, maibe tenki halo transformasaun real, hanesan revolusionária sira hatete katak “Teoria revolusionária sem prátika sai dogma; prátika sem teoria sai espontaneizmu. Fraze ida ne’e hatudu katak, kuandu polítika monu ba subjetividade, nia husik objetividade no lakon kapasidade atu produz mudansa kualitativa.
Revolusaun la husu ita debate de’ít kona-ba naran, maibé husu ita analiza estrutura ne’ebé produz dominasaun. Mudansa kualitativa mosu bainhira kontradisaun real rezolve, la’ós bainhira polemika simbóliku aumenta. Presiza distingue entre aparénsia no essénsia. Dala barak debate públiku prende iha aparénsia, maibé la to’o ba essénsia problema ne’ebé mak estrutura poder, dominasaun no kondisaun materiál povu nian. Marx hatete katak ita labele para iha interpretasaun mundu de’ít, maibe tarefa prinsipál mak transformasaun.
Intende mos iha prosesu diáletika katak, debate kona-ba símbolu, se la tama ba análize estrutura, no bele sai konsiénsia falsu. Kestáun prinsipál la’ós saida mak ita bolu malu, maibé oinsá relasaun poder organiza sosiedade, tanba mudansa revolusionária hahú hosi kondisaun materiál, la’ós hosi polemika abstratu.
Mudansa kualidade mosu hosi akumulasaun mudansa kuantidade, no kontradisaun mak motor movimentu. Signifika katak deskorda ida la presiza tauk; nia bele sai enerzia ba síntese foun.
Tan ne’e, diskusaun presiza tau iha kontestu dialétiku ida ne’ebé fó prioridade ba libertasaun konkretu no justu.











