NASIONÁL, (LIBERDADETL.com) — Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé hala’o kna’ar mós nu’udar Prezidente Partidu CNRT nian, subliña nia kompromisu ba dezenvolvimentu nasionál liuhosi hametin infraestrutura estratéjika sira, inklui hadi’a estrada nasionál, ne’ebé sai nu’udar rota vitál ba mobilidade públika.
Foku ida ne’e reflete governu nia vizaun, ne’ebé fó énfaze ba asesibilidade, konetividade entre munisípiu sira, no kualidade moris ba sidadaun nian. Ida-ne’e mós halo parte iha misaun pós-independénsia ne’ebé la’o hela atu asegura katak sidadaun hotu-hotu hetan benefísiu diretamente hosi dezenvolvimentu.
Programa reabilitasaun estrada nian nu’udar projetu tékniku, no manifestasaun ida hosi vizaun independénsia nian: hametin fbaze ekonómiku, sosiál, no mobilidade sosiedade nian.
Medida ne’e fó prioridade ba seguransa, efisiénsia viajen, no sustentabilidade ekonómika lokál. Xanana Gusmão nia observasaun direta iha terenu konfirma katak nia lideransa fó énfaze ba asaun konkreta iha terrenu, la’ós retórika polítika de’it.
Entretantu Sekretariu Jeral José Reis Husi Partidu FRETILIN Kritika Governu Fokus Ba Projetu Estrada. Tuir Reis, programa Sesta Bazika ne’ebé distribui ai-han ba komunidade tenke tau prioridade tanba konsidera iha ligasaun direta liu ho nesesidade povu nian. Nia afirma katak konstrusaun estrada ne’e fó de’it benefísiu ba utilizadór motorizadu, enkuantu ema la’o ain sira la hetan benefísiu signifikativu. Tanba ne’e, nia argumenta katak projetu ne’e la konsistente ho misaun no vizaun ukun rasik-an nian.
Deklarasaun ne’e hamosu indignasaun públiku iha munisípiu oioin, inklui Viqueque, iha ne’ebé grupu komunidade lokál sira haree Reis nia komentáriu hanesan hatun Partidu Istóriku no ignora interese koletivu komunidade nian.
Resposta ida-ne’e hamosu mudansa iha afiliasaun polítika, ho militante FRETILIN balun hanoin atu tama iha CNRT tanba partidu nia kompromisu ba dezenvolvimentu nasionál.
Fenómenu ida ne’e la limita ba munisípiu ida de’it. Militante FRETILIN sira iha munisípiu sira seluk hatudu mós tendénsia konsolidasaun ba CNRT. Observasaun polítika indika katak apoiu ba CNRT haree hanesan bazeia liu ba dezenvolvimentu duké ba interese pesoal hosi elite partidáriu.
Mudansa iha afiliasaun ne’e iha poténsia atu influensia dinámika eleisaun iha futuru: eleisaun Prezidensiál 2027 no eleisaun Parlamentár 2028 hein atu hametin CNRT nia pozisaun nu’udar partidu ne’ebé apoia ajenda dezenvolvimentu nasionál no bem-estar públiku.
Krítika interna ba FRETILIN subliña diferensa iha paradigma polítiku entre dezenvolvimentu bazeia ba infraestrutura no ajuda direta. Enkuantu CNRT iha Xanana Gusmão nia lideransa fó énfaze ba projetu estratéjiku ba tempu naruk, FRETILIN foka liu ba ajuda direta nu’udar símbolu polítiku.
Resposta públiku indika katak maioria sidadaun sira haree konstrusaun estrada no infraestrutura nasionál hanesan relevante liu ba interese komunidade tomak, nune’e kria potensiál atu konsolida apoiu ba CNRT.
Xanana Gusmão nia asaun subliña konsisténsia hosi ninia estratéjia dezenvolvimentu pró-komunitáriu no simenta ninia reputasaun nu’udar líder ida ne’ebé respeitadu no hadomi, ne’ebé iha kapasidade atu liga nesesidade sosio-ekonómiku sira ho ajenda dezenvolvimentu nasionál.











