banner liberdade
InternasionálNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

EUA hetan krítika maka’as hosi inimigu no belun sira tanba kaptura Maduro

1059
×

EUA hetan krítika maka’as hosi inimigu no belun sira tanba kaptura Maduro

Share this article
Nicolás Maduro, foto iha fulan-Novembru 2025
Nicolás Maduro, foto iha fulan-Novembru 2025

INTERNASIONAL, (LIBERDADETL.com) — Preensaun Estadus Unidus ba líder Venezuela nian hetan krítika maka’as hosi belun no inimigu sira Amérika nian iha enkontru emerjénsia ida hosi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas.

Estadu membru barak konkorda ho EUA katak Nicolás Maduro uluk hanesan líder ida ne’ebé la lejítimu no represivu.

Maibé barak mós kondena asaun militár EUA nian hanesan violasaun ida ba lei internasionál no Karta ONU nian, no sira ezije tranzisaun demokrátiku ida ne’ebé reflete vontade povu Venezuela.

Entre aliadu sira EUA, Fransa maka ko’alia nakloke liu. Embaixadór adjuntu, Jay Dharmadhikari, hatete katak foti Maduro nian hosi EUA “kontra prinsípiu rezolusaun pasífika disputa no kontra prinsípiu la uza forsa nian”.

Nia hatete ba Konsellu: “Proliferasaun hosi violasaun hosi Karta ONU no violasaun hosi lei internasionál hosi estadu sira ne’ebé iha responsabilidade nu’udar membru permanente Konsellu Seguransa harahun baze hosi orden internasionál, hodi kontra prinsípiu hosi karta, inklui prinsípiu respeitu ba independénsia no integridade teritoriál hosi Estadu sira, sobu baze hosi frakeza seguransa internasionál no seguransa no dame internasionál ONU nian.”

Embaixadora adjunta ONU nian ba Dinamarka, Sandra Jensen Landi, hato’o nia nasaun nia “preokupasaun klean” ba situasaun ne’ebé evolui no hatete: “Dezenvolvimentu sira-ne’e konstitui presedente perigozu ida. Direitu internasionál no Karta ONU nian… tenke respeita.”

Deklarasaun rua ne’e – hosi Fransa no Dinamarka – reprezenta enforsu signifikativu ida hosi krítika europeia sira kona-ba kaptura Maduro hafoin ekivokasaun inisiál balun hosi membru UE barak. Iha kontraste, tantu diplomata Reinu Unidu no Gregu iha ONU la kondena operasaun militár EUA nian.

Embaixadór ba Panamá, Eloy Alfaro de Alba, hatudu preokupasaun kona-ba planu Estadus Unidus nian hodi serbisu ho rejime ne’ebé iha, lahó envolve opozisaun ka hala’o eleisaun foun.

Nia hatete ba Konsellu: “Kualkér tentativa atu estabelese governu permanente ida ne’ebé lidera hosi figura ida hosi aparellu represivu hanesan Delcy Rodriguez sei konstitui kontinuidade hosi sistema no la’ós tranzisaun jenuína ida.”

Embaixadór Kolómbia nian, Leonor Zalabata Torres, hatete katak laiha justifikasaun ba uzu unilaterál forsa hodi halo asaun agresaun ida: “Asaun sira hanesan ne’e konstitui violasaun grave ida ba lei internasionál no ba Karta ONU”.

Embaixadór Rúsia, Vassili Nebenzia, akuza EUA ba “bandidu internasionál” no “neo-kolonializmu no imperializmu”.

Nia hatete katak laiha justifikasaun ba “dominasaun norte-amerikanu ho forsa” no akuza aliadu norte-amerikanu ba ipokrizia no padraun duplu tanba la konsege kritika Trump.

Enkarregadu Xina, Sun Lei, hatete katak Pekin “hakfodak tebes no kondena maka’as” saida maka nia konsidera hanesan “aktu unilateral, ilegál no bullying hosi EUA”.

Iha deklarasaun ida ne’ebé lee hodi nia naran, Antonio Guterres, sekretáriu-jerál ONU nian, hatete katak nia nafatin “preokupadu maka’as tanba regra hosi direitu internasionál la hetan respeitu” durante asaun norte-amerikanu: “Kbiit hosi lei tenki prevalese”.

Iha kontraste, embaixadór interinu Reinu Unidu, James Kariuki, fó deklarasaun badak ida, hodi hatete katak Reinu Unidu de’it maka hakarak haree “tranzisaun ida ne’ebé seguru no pasífiku ba governu lejítimu ida ne’ebé reflete vontade hosi povu venezuelanu”.

Nia hatutan, lahó sai espesífiku, katak Reinu Unidu “reafirma nia kompromisu ho direitu internasionál no prinsípiu ne’ebé konsagra iha karta ONU”. Vise-embaixadór Grésia, Ioannis Stamatekos, mós la konsege kondena Trump nia kaer Maduro, husu envezde “diálogu no diplomasia” hodi rezolve krizi.

Ba EUA, embaixadór ONU, Mike Waltz, hatete katak kaptura Maduro hanesan operasaun ida hosi aplikasaun lei hasoru líder ilejítimu ida ne’ebé responsável ba tráfiku droga no terorizmu.

“Ita labele halo Venezuela sai hanesan sentru operasionál ba Iraun, ba Hezbollah, ba gang sira, ba ajente intelijénsia kubanu no atór maligno sira seluk ne’ebé kontrola nasaun ne’ebá”, Waltz hatete ba Konsellu. “Ita labele kontinua iha rezerva enerjia boot liu iha mundu iha kontrolu hosi adversáriu hosi EUA.”

Ba nasaun europeu barak, kaptura Maduro hamosu dilema diplomátiku ida ne’ebé susar.

Balun fahe malu entre defende prinsípiu fundamentál hosi karta ONU katak nasaun sira labele viola ida-idak nia soberania, ka foti desizaun polítika ida ne’ebé pragmátiku no loos atu labele halo EUA sai hirus ne’ebé depende ba nia apoiu no seguransa, liuliu ba Ukránia

Tanba ne’e maka Primeiru-Ministru Reinu Unidu, Sir Keir Starmer, nia rekuza atu hatete se atake EUA hasoru Venezuela maka violasaun ida ba lei internasionál. Nia hatete de’it katak “lei internasionál maka enkuadramentu, maka ânkora ka referénsia ne’ebé ita julga asaun hosi governu seluk hotu. No, klaru, ba EUA atu justifika asaun ne’ebé nia foti ona”.

Nune’e mós, UE fó sai nia deklarasaun rasik, hodi hatete katak “iha sirkunstánsia hotu-hotu, tenke mantein prinsípiu hosi direitu internasionál no hosi Karta ONU” lahó hatete se ida-ne’e aplika iha kazu ne’e.

UE konsidera Maduro hanesan ilejítimu no nia tráfiku droga nian hanesan “ameasa signifikativu ida ba seguransa iha mundu tomak” maibé bloku la hatete buat ida kona-ba deklarasaun Trump ne’ebé hatete katak agora daudaun EUA sei “diriji” nasaun ne’e.

Krítika franseza no dinamarka agora tau sira iha España nia sorin, ne’ebé maka hanesan nasaun europeu úniku ne’ebé maka hato’o nia preokupasaun, ho Primeiru-Ministru Pedro Sanchez hatete katak nia Governu sei “la rekoñese intervensaun ida ne’ebé maka viola lei internasionál no dudu rejiaun ba orizonte inserteza no beligerénsia nian”.

Difikuldade ba líder europeu seluk, tauk atu halo Trump laran-taridu, maka sira risku akuzasaun hipokrizia hosi nasaun seluk.

Iha tinan barak nia laran, poténsia europeia argumenta katak invazaun Rúsia ba Ukránia tenke hetan opozisaun iha parte ida tanba ida-ne’e viola regra internasionál kona-ba integridade teritoriál.

Nasaun barak ne’ebé maka sei dezenvolve hela rejeita argumentu ne’e, hodi sita aventurizmu militár osidentál hosi Vietname to’o Irake. Agora sira sei aumenta Venezuela ba lista ne’ebá.

Pergunta maka oinsá Europa bele hatán iha tempu naruk ba operasaun militár Amérika nian iha Venezuela. Sei fornese katalizadór ida ba kontinente atu foti responsabilidade boot liu ba nia seguransa rasik hasoru instabilidade barak hosi saida maka ema barak haree hanesan aliadu ida ne’ebé la konfiável?

Donald Tusk, Primeiru-Ministru Polónia nian, konserteza hein ida-ne’e, hodi hatete iha mídia sosiál: “Laiha ema ida maka sei tau iha sériu Europa ida ne’ebé fraku no fahe malu: la’ós inimigu ka aliadu. Ida-ne’e klaru ona agora”.

“Ita tenke fiar ikusmai iha ita nia forsa rasik, ita tenke kontinua arma ita-nia an, ita tenke unidu nafatin hanesan nunka antes. Ida ba ema hotu, no hotu ba ida. Se lae, ita hotu ona.”

Fontes: BBC World News

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!