INTERNASIONAL, (LIBERDADETL.com) — Timor-Leste anula ona planu ida hodi fó karreta gratuita ba nia deputadu sira hafoin ema rihun sira tun ba estrada sira hodi protesta hasoru ida-ne’e.
Iha loron-tersa ne’e, manifestante sira sunu pneu sira no sunu veíkulu governamentál ida, bainhira polísia hatán ho gás lakrimojéniu – oras balun liutiha, Governu hakru’uk ba presaun públiku nian no husik planu ne’e.
Maski nune’e, ema barak maka fila fali ba estrada sira, ho manifestante ida hatete ba BBC katak sira kalkula partisipasaun ida hosi manifestante rihun rua resin iha kapitál Díli iha loron-kuarta ne’e.
Estudante ida ne’ebé maka hili atu la fó sai nia naran hatete ba BBC katak nia hetan soke hosi gás lakrimojéniu bainhira nia iha nia kampus universitáriu nia oin.
Nia hatete katak nia hirus ho deputadu sira tanba “[hakarak] sosa karreta luxu sira ba serbisu enkuantu sira nia povu sei terus hela”.
Ne’e liu dala 10 hosi rendimentu médiu nasaun nian, ne’ebé maka relatóriu governu nian iha 2021 kalkula besik $3,000.
Planu atu sosa karreta ba deputadu sira la’ós buat foun ida – no tuir loloos iha ona manifestasaun regular sira hasoru karreta gratuitu sira ne’ebé fornese ba deputadu sira dezde dékada 2000, hatete hosi Cezario Cesar, figura prinsipál ida ne’ebé lidera protestu sira ba BBC.
Iha 2008, polísia kaer estudante balu tanba protesta hasoru planu ida atu gasta $1m (£730,000) ba karreta foun sira ba deputadu sira.
Maibé agora de’it maka movimentu ne’e hahú duni – tanba nasaun ne’e kontinua luta hasoru dezigualdade no dezempregu ne’ebé aas.
Maibé manifestasaun sira iha semana ne’e nakfera tanba “ema sira baruk ona ho sasán sira”, nia hatutan tan
“Ema sira laiha asesu ba edukasaun di’ak, bee no saneamentu… ita iha falta fasilidade sira, maibé sira kria nafatin lei barak atu fó benefísiu ba sira-nia an rasik,” Cesar hatete.
Parlamentár sira vota ho unanimidade iha loron-tersa ne’e hodi halakon planu hodi sosa SUV foun Toyota Prado nian ba deputadu na’in 65 nasaun nian ida-idak.
Maibé, protestu sira kontinua iha loron-kuarta, ho ema balun ne’ebé la fiar kona-ba polítika U-turn.
“Rumor sira hatete katak karreta sira iha ona dalan”, hatete hosi Trinito Gaio, ho tinan 42, ba ajénsia notísia AFP.
“Ida-ne’e maka tansá estudante sira-ne’e hotu no ha’u iha ne’e ohin, atu asegura katak ha’u nia osan impostu nian la’o iha… diresaun ne’ebé sala.”
Manifestante sira mós buka atu reforma lei ida ne’ebé promete ba eis-deputadu sira pensaun vitalísia.
Imajen (Getty Image): Protestu sira iha kapitál Dili inisialmente foka ba karreta sira maibé hafoin ne’e habelar ba priviléjiu sira seluk ne’ebé deputadu sira goza
Timor-Leste iha populasaun ida hosi populasaun sira ne’ebé joven liu iha Sudeste Aziátiku, ho liu 70% hosi nia populasaun ho tinan menus hosi 35, haktuir hosi ONU.
Ida-ne’e mós entre estadu sira ne’ebé kiak liu iha rejiaun – maski dalabarak ida-ne’e konsidera hanesan sinál demokrasia nian entre ninia viziñu sira.
Fidelis Leite Magalhães, eis-ministru no prezidente hosi Institutu Polítika no Asuntu Internasionál sira iha Timor-Leste, hatete ba BBC katak “ema sira toman ona ho ideia katak protestu sira halo parte hosi sistema demokrátiku ida”.
“Moris hanesan normál iha Díli”, nia hatete iha loron-kuarta ne’e ba BBC. “Ida-ne’e maka protestu boot ida maibé protestu sira la hamosu ona pániku iha sosiedade.”