EDITORIAL, (LIBERDADETL.com) — Durante semana ida ona, públiku timoroan, liuliu rezidente sira hosi Lospalos iha Munisípiu Lautem, triste tanba kestaun ida ne’ebé sai viral iha mídia sosial: produtu merenda ida ne’ebé fa’an iha supermerkadu Xina hatudu inskrisaun indesente ida iha lian lokál Fataluku nian. Inskrisaun ne’e konsidera hanesan insultu direta ba kultura, identidade, no dignidade komunidade Fataluku nian, ne’ebé koñesidu nu’udar guarda tradisaun nian.
Ekipa Thin Thank nia rai-liur, ami sente triste tebes atu asiste no komprende kestaun ne’ebé mosu iha kapitál Dili. Sirkulasaun merenda ho hakerek indesente iha lian Fataluku la’ós simplesmente kestaun komersiál, maibé forma insultu ba dignidade kultura lokál. Moras ida ne’e klean liu tan tanba buat ne’ebé degrada daudaun ne’e mak lian ida ne’ebé hetan husi bei’ala, identidade ida ne’ebé hamoris orgullu komunidade Fataluku nian iha Munisípiu Lautem.
Tanba ne’e, ami fiar katak importante atu aprezenta análize ida ba kazu ida-ne’e, duké tuir de’it tendénsia viral iha mídia sosiál. Presiza halo análize atu nune’e públiku komprende katak kestaun ne’e kona-ba integridade kulturál, soberania sosiál, no estadu nia desizivu hodi lida ho asaun sira ne’ebé iha poténsia atu hatun kultura. Ba ami, akontesimentu ne’e hanesan lisaun ida katak liberdade merkadu labele husik liu limite respeitu ba lian no lisan.
Lian Fataluku nu’udar meiu komunikasaun, no mós identidade kulturál ne’ebé reprezenta valór bei’ala sira, istória, no onra. Tanba ne’e, bainhira produtu komersiál ida kontein linguajen ofensivu ho konotasaun insultu, públiku haree ida-ne’e la’ós de’it hanesan erru marketing, maibé hanesan forma blasfémia ida hasoru símbolu tradisionál. Tuir komunidade Lospalos nia haree, insidente ida-ne’e hakat liu kestaun komérsiu nian no kona diretamente domíniu onra sosio-kulturál nian.
Teorikamente, fenómenu ida-ne’e bele esplika uza perspetiva teoria komunikasaun entre kultura (Edward T. Hall, 1976), ne’ebé subliña importánsia sensibilidade kulturál iha interasaun hotu. Fallansu supermerkadu nian hodi komprende sensibilidade lokál Fataluku indika “ignoránsia kulturál” ida ne’ebé iha potensiál hodi estraga armonia sosiál entre komunidade lokál no atór ekonómiku estranjeiru.
Komunidade Lospalos rejeita ho firmeza ezistensia produtu ida ne’e. Ezijénsia sira mosu ona ba governu, liuhosi komérsiu, imigrasaun, no autoridade kulturál, atu hala’o investigasaun ida ne’ebé klean. Sira haree ida-ne’e hanesan liu fali insidente ki’ik ida ne’ebé bele rezolve ho deskulpa formál ida. Maibé, ida-ne’e haree hanesan violasaun sériu ida ne’ebé iha potensiál atu hamosu presedente aat ida: se la kontrola, ida-ne’e sei loke odamatan ba ema estranjeiru atu fa’an produtu ho konteúdu insultu hanesan iha futuru.
Legalmente, kazu ida-ne’e bele liga ba aspetu oioin:
- Protesaun ba Konsumidór – Produtu ho rótulu ne’ebé kontein insultu bele kategoriza hanesan violasaun ida ba étika komérsiu nian.
- Polítika Kulturál – Konstituisaun Timor-Leste subliña respeitu ba lian no kultura lokál. Tanba ne’e, asaun ne’e ita bele haree hanesan insulta ida ba identidade nasionál ne’ebé estadu garante.
- Aspetu Imigrasaun – Karik hetan evidénsia intensaun nian, governu iha baze atu fó sansaun maka’as, inklui revogasaun ba lisensa negósiu nian no deportasaun ba supermerkadu nia na’in.
Kazu ida-ne’e hatudu nasaun nia vulnerabilidade hasoru dominasaun ekonómiku estranjeiru. Fenómenu “hamnasa hosi liur”, hanesan tauk hosi komunidade lokál, reflete dilema nasionál ida: hosi sorin ida, Timor-Leste loke daudaun odamatan ba investimentu estranjeiru hodi hametin ekonomia; Iha parte seluk, se la kontrola, abertura ida-ne’e bele hetan esplorasaun hosi ema li’ur hodi estraga identidade nasionál.
Iha teoria realidade simbóliku komunikasaun nian (Erving Goffman, 1959), signifikadu hosi símbolu iha rótulu merenda nian nu’udar testu, no halo reflesaun ida hosi relasaun podér entre “konvidadu ekonómiku” no “uma-na’in kulturál”.
Kazu supermerkadu Xina iha sidade Dili labele haree hanesan insidente ki’ik ida. Ida-ne’e maka xamada sosiál ida ne’ebé subliña importánsia hosi regulamentu, fiskalizasaun, no asertividade governu hodi proteje dignidade kulturál nasaun. Investigasaun tenke hala’o ho transparnsia, no asaun desizivu, inklui posivel deportasaun supermerkadu nia na’in, tenke konsidera hodi mantein autoridade lei no kostume nian.
Karik estadu husik ida-ne’e akontese, risku ba tempu naruk maka mosu “kultura permisivu” iha ne’ebé ema estranjeiru bele esplora livremente lian no kultura lokál ba lukru ekonómiku. Maibé, se estadu atua ho desizivu, mensajen sei sai klaru: Timor-Leste nu’udar uma ida ne’ebé dignidade lisan no lian nian la bele negosia.