EDITÓRIAL, (LIBERDADETL.com) — Kazu omisídiu ba feto iha ai-laran tuan Jakarta II, iha munisípiu Ainaro, sai hanesan pontu krítiku ida ne’ebé dudu redasaun LIBERDADE TL atu hato’o análize ida ne’ebé kle’an kona-ba fallansu sistémiku atu proteje feto sira iha Timor-Leste.
Iha editorial edisaun ohin nian, ami ezamina hodi destaka falta edukasaun públika, estadu nia auzénsia iha prevensaun sedu, no igreja nia papél subótimu haburas kultura anti-violénsia.
Liuhosi komparasaun ho modelu protesaun iha Ruanda no España, ami aprezenta ezemplu konkretu kona-ba mudansa ne’ebé posivel—desde iha kompromisu koletivu atu salva moris, liuliu feto sira-nia moris ne’ebé dala barak hetan neglijénsia.
Iha loron ida, feto foin-sa’e ida nia mate-isin hetan dekompostu hela iha ai-laran Jakarta II munisípiu Ainaro, Timor-Leste. Akontesimentu trájiku ida-ne’e akontese iha semana kotuk no halo nakdoko sosiedade tomak Timor Leste. Feto ne’e sai vítima ba omisídiu premeditadu. Iha loron rua nia laran hafoin deskobre mate-isin, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) konsege identifika no kaptura autór: mane ida ne’ebé deskonfia maka’as iha relasaun pesoál ho vítima.
Família hakilar ho lian maka’as, no sosiedade tomak hakilar kahur ho indignasaun iha liña. Internauta hosi Timor Leste tomak espresa sira nia laran-susar no hirus, hodi ezije atu justisa hala’o lahó mizerikórdia. Sidadaun sira hamutuk iha sira nia lian: “Feto la’ós vítima, sira maka moris.”
Insidente iha Ainaro hanesan de’it ponta hosi iceberg hosi série violénsia hasoru feto sira ne’ebé dala barak ema la nota. Maski Timor-Leste iha enkuadramentu legál, hanesan Lei Anti-Violénsia Doméstika, ninia implementasaun seidauk aborda abut hosi kultura patriarkál ne’ebé taka feto sira-nia lian.
Dadus husi Rede Feto no Fundasaun Alola hatudu katak violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste aumenta signifikativamente pós-pandemia. Feto sira, liuliu iha área rurál, hasoru risku boot liu tanba laiha asesu ba protesaun no komprensaun legál.
Husi perspetiva ekipa redasaun LIBERDADETL nian, oho feto nu’udar forma negasaun ba ema nia dignidade nu’udar imago Dei—imagem Maromak nian. Igreja Katólika ne’ebé durante tempu naruk sai nu’udar ai-riin morál iha Timor-Leste, konsidera violénsia hasoru feto nu’udar sala boot hasoru umanidade. Maibé, ninia kuidadu pastorál seidauk to’o ho sufisiente ba komunidade iha área remota.
Governu mós dalabarak atraza iha medida preventiva. Lei iha ona, maibé edukasaun públika kona-ba relasaun hanesan entre feto no mane seidauk sai nu’udar polítika sentrál. Kurríkulu edukasaun nasionál ladún aborda tópiku protesaun feto ho komprensivu.
Atu prevene trajédia ne’ebé hanesan iha futuru, presiza implementa kedas pasu oioin:
- Família no edukasaun eskolár
Edukasaun kona-ba igualdade jéneru no anti-violénsia tenke hahú sedu, liuhosi sistema família no eskola. Lisaun morál no sosiál presiza subliña importánsia atu respeita feto sira-nia isin no direitu.
- Papel proativu liu ba Igreja
Igreja tenke dezenvolve programa pastorál espesífiku ida kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, la’ós de’it haklaken husi púlpitu, maibé mós prezente iha komunidade nu’udar fasilitadór ba protesaun.
- Sistema protesaun integradu
Harii sentru protesaun ba feto iha kada munisípiu, iha kolaborasaun ho sosiedade sivl no organizasaun internasionl sira.
- Penalidade rigorozu no publisidade ba kazu
Aplikasaun lei tenke lalais, transparente, no sai fonte ba aprendizajen públiku. Tribunál labele sai plataforma ba kompromisu no violénsia.
Iha Ruanda, governu lansa Sentru Parajen ida Isange, serbisu integradu ida iha ospitál públiku ida nia laran ne’ebé atende vítima hosi violénsia bazeia ba jéneru. Iha ne’ebá, vítima sira hetan asesu imediatu ba servisu médiku, psikolójiku, no legál iha fatin ida de’it, ho gratuita.
Entretantu, España koñesidu hanesan nasaun ida ne’ebé ho susesu hamenus ona númeru kazu femisidiu liuhosi Lei kona-ba Protesaun Integral ba Feto sira hasoru Violénsia Jenital. Lei ne’e la’ós de’it regula penalidade maibé enkoraja mídia, eskola, no servisu fatin sira atu partisipa iha prevensaun.
Kazu omisídiu feto iha, Jakarta II, munisípiu Ainaro hanesan avizu ida ba ita hotu. Estadu, Igreja, sosiedade, no família sira tenke ko’alia ho lian ida de’it: hapara violénsia hasoru feto sira agora.
Feto mak ai-riin nasaun nian, la’ós objetu vingansa. Trajédia iha ailaran Jakarta II husik hela marka, maibé ita nu’udar sidadaun labele nonok de’it. Mai ita hamutuk, muda sistema, hametin valór umanitáriu, no garante katak laiha tan feto nia vida lakon saugati de’it.