banner liberdade
Opiniaun públiku

Sé tuba-rai-metin hetan hosi luta armada, rekonsiliasaun maka ukun-an daruak

244
×

Sé tuba-rai-metin hetan hosi luta armada, rekonsiliasaun maka ukun-an daruak

Share this article
Hakerek-na’in: Amito Qonusere Araújo Hela fatin, Laletek Puasoru, aldeia Chai, Suku Loré, postu Loré munisipiu Laútem
Hakerek-na’in: Amito Qonusere Araújo Hela fatin, Laletek Puasoru, aldeia Chai, Suku Loré, postu Loré munisipiu Laútem

OPINIAUN PÚBLIKU, (LIBERDADETL.com) Koluna opiniaun ida-ne’e maka espasu públiku rasionál ida iha ne’ebé hakerek-na’in ida-idak espresa ho livre nia ideia sira. Maibé, liberdade opiniaun ezije responsabilidade pesoál; konteúdu artigu ne’e responsabilidade tomak hosi hakerek na’in, la’ós responsabiliza hosi ekipa redasaun Liberdade TL nian.

Ekipa editoriál fó de’it oportunidade ba publikasaun. Liafuan ida-idak lori responsabilidade étika ida hasoru ema seluk — no iha espíritu ne’e, ita loke espasu ida-ne’e ba hakerek livre, krítiku no responsável.

Artigu ida ne’e la reprezenta hanoin ka pozisaun husi instituisaun ne’ebé ha’u servisu ba, maibé hanesan ha’u nia espresaun pesoál nu’udar sidadaun hodi ezerse direitu ba liberdade imprensa no liberdade opiniaun ne’ebé garante ona iha konstituisaun.

Iha dinámika ita-nia moris sosiál loroloron nian, diskusaun barak kona-ba interese, líder, polítika, seguransa no kestaun seluk sai hanesan tópiku diskusaun, tantu iha espasu públiku hanesan mídia sosiál no iha kafetaria no restaurante sira. Diskusaun hirak ne’e reflete públiku nia konxiénsia nu’udar sidadaun ida ne’ebé iha direitu atu ko’alia no obrigasaun morál atu tau matan ba prosesu konstrusasun estadu nian. Maibé, iha espíritu partisipasaun nian, ita mós presiza  konxiente katak forma krítika no opiniaun hotu-hotu tenke tau abut iha lei, bazeia ba realidade, no evita impulsu emosionál momentáneu sira.

Dala barak, hamlaha ba justisa no hamrook ba mudansa tenta ita balun atu julga buat hotu lahó konsiderasaun ho kuidadu. Iha situasaun hanesan ne’e, importante atu mantein sensu komún, objetividade, no konxiénsia kona-ba baliza entre liberdade espresaun no responsabilidade sosiál.

Liuhusi hakerek ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o narrativa ida ne’ebé bazeia ba faktu no lia-loos, la’ós nu’udar forma debate, maibé nu’udar kontribuisaun ki’ik ida ba esforsu atu harii literasia públika. Hakerek ne’e la’ós atu julga ka defende parte ruma, maibé atu oferese perspetiva ida ne’ebé bele sai matéria ba reflesaun hamutuk. Espera katak esforsu ida-ne’e sei sai útil nu’udar parte ida hosi edukasaun literasia ne’ebé saudavel no harii konxiénsia koletiva ba futuru ida ne’ebé justu no realistiku liu.

Rekonsiliasaun nasionál iha Timor-Leste ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar prosesu polítiku ida ne’ebé pertinente liu iha istória Estadu pós-koloniál nian. Artigu ida-ne’e ezamiña ho krítiku prosesu aseitasaun família pro-autonomia iha sosiedade no instituisaun estadu Timor-Leste nian, bazeia ba teoria rekonsiliasaun no justisa restaurativa. Subliña katak rekonsiliasaun la signifika halakon pasadu, maibé esforsu ida atu komprende, perdua, no harii fali komunidade iha kuadru lei no umanidade nian.

Iha istória nasaun ida ne’ebé foin ukun-an, hanesan Timor-Leste, harii dame sosiál presiza aten-brani no morál boot: aten-brani atu fó perdua hodi la haluha, no aten-brani atu simu hodi la rende ba impunidade. Desde inísiu ukun-an, Timor-Leste hili dalan rekonsiliasaun, la’ós vingansa. Ida-ne’e maka opsaun istóriku ida ne’ebé la’ós nasaun hotu-hotu bele halo.

Kay Rala Xanana Gusmão, figura prinsipál iha luta no rekonsiliasaun, loke espasu ba família sira ne’ebé uluk iha kampu pró-autonomia—sira ne’ebé apoia integrasaun ho Indonézia — atu fila no moris hamutuk nu’udar sidadaun hanesan. Prosesu ida-ne’e rekoñese katak la’ós ema hotu ne’ebé diferente maka inimigu, no katak futuru ne’ebé fahe importante liu duké kanek iha pasadu, enkuantu ema hotu-hotu hakru’uk ba lei ne’ebé aplikavel.

Rekonsiliasaun la’ós emosionál de’it, maibé prosesu sosiál no polítiku ne’ebé presiza estrutura étika ne’ebé klaru. Tuir teóriku rekonsiliasaun John Paul Lederach, rekonsiliasaun maka fatin enkontru entre lia-loos, perdaun, justisa, no dame. Iha kontestu Timor Leste nian, timoroan tomak buka atu kria espasu ba sidadaun hotu-hotu atu partisipa iha dezenvolvimentu nasionál.

Membru balun hosi família pro-autonomia agora serbisu iha governu, setór privadu, no instituisaun seguransa nasionál. Ne’e la’ós traisaun ba istória, maibé rezultadu husi rekonsiliasaun nu’udar prinsípiu estadu ne’ebé maduru. Maibé, partisipasaun ida-ne’e la’ós inkondisionál — ema ida-idak tenke submete ba sistema legál no valór repúblika nian.

Ironikamente, iha susesu rekonsiliasaun, mosu ansiedade husi grupu balun ne’ebé nu’udar desendente diretu husi kombatente independéntista. Sira sente katak iha dezigualdade iha rekoñesimentu no distribuisaun oportunidade. Balun hosi sira hatudu mós atitude rejeisaun nian, insulta ne’ebé uluk pro-autonomia, no lakohi rekoñese katak rekonsiliasaun ne’e moralmente no konstitusionalmente lejítimu.

Atitude ida ne’e hamosu espésie ida “konflitu simbóliku”, iha ne’ebé dignidade la sukat ona ho kontribuisaun ba nasaun, maibé sukat liu ho orijen istória família nian. Ida-ne’e perigozu. Hanesan provérbiu matenek dehan: “Laran moras nunka sunu ema seluk nia uma, sunu de’it ninia fuan rasik.” Sentimentu laran moras tanba la hili ka la hetan rekoñesimentu dala barak hamosu kalúnia no julgamentu públiku ne’ebé laiha baze.

Maibé, iha prosesu naruk nasaun ida nian, hanesan Timor Leste, la’ós ema hotu hetan iha tempu ne’ebé hanesan. Sira ne’ebé ohin seidauk hetan oportunidade aban bainrua bele sai líder. Rekizitu hirak ne’e mak hanesan pasiénsia, prontidaun, no haraik-an.

Líder loloos la moris hosi apelidu ka istória família nian, maibé hosi intensaun sinseru, vizaun atu harii, no iha kapasidade atu serbí. Jerasaun foun iha Timor-Leste presiza evita tentasaun egoízmu istóriku – sente iha direitu liután tanba de’it sira mai hosi liñajen funu-na’in.

Harii nasaun presiza koñesimentu, la’ós hirus de’it. Labele estraga tanba de’it ita-boot seidauk hetan fatin. Labele fó-malisan tanba de’it ita-boot sente marjinalizadu. Nasaun ida ne’e pertense ba ema hotu ne’ebé hakarak servisu ho hanoin di’ak. Hanesan ita nia bei-ala sira dehan: “Fatuk ida la husu se mak tau nia iha fundasaun; buat ne’ebé importante mak uma ne’e hamriik metin.”

Preverbiu ida seluk-tán dehan nune’e “Ema sira ne’ebé sente matenek tanba lee barak, no sempre hanoin katak sira maka loos liu, ne’e sira iha problema ho maneira lee. Tanba ema sira matenek, ne’e kalma, haraik-an, no kontinua loke sira-nia an atu aprende hosi sé de’it.”

Ha’u nia hanoin ida ne’e ho forma simples de’it, la’ós atu minimiza maibé nu’udar xamada ida ba ita hotu-hotu, atu halo reflesaun kona-ba moris iha sosiedade nia leet, ne’ebé fó kontribuisaun ba konstrusaun estadu nian. Istória ne’ebé ko’alia, nu’udar Timoroan, tenke promove no arkiva istória ne’e iha termu dokumentáriu, ka produs sai livru ida, nune’e bele iha válor boot, no iha dignidade, hodi nune’e jerasaun foun mai atu lee. Maibé, kuandu ita ko’alia de’it iha sosiál mídia no diskusaun iha fatin públiku, ita rasik mak hakarak halakon istória importante ne’ebé ita nia saudozu no éroi boot sira halo iha tempu rezisténsia nian. No iha mundu seluk, sira sei tanis, bainhira istória la arkiva iha muzeum rezisténsia.

Povu Timor-Leste tenke moris iha lei nia protesaun, iha armonia sosiál, no iha espíritu komplementaridade. Sé de’it maka ohin hetan oportunidade, tenke ajuda sira ne’ebé nia tempu seidauk to’o. Keta kanek, tanba kanek ne’e sei hakanek fali ó iha futuru. Ida-ne’e maka prinsípiu karma sosiál nian: “Saida maka ita kuda, ida-ne’e maka ita sei kuu”.

Rekonsiliasaun maka prezente istóriku ida, no mós responsabilidade morál ida. Buat hotu tenke la’o tuir lei, iha realidade, no iha orasaun ba Maromak no universu. Tanba futuru nasaun ida ne’e nian la’os pertense ba grupu ida de’it, maibé ba sira ne’ebé hamutuk iha domin ba rai-lulik.

Se independénsia dahuluk hetan liuhosi luta armada, klandestinidade no diplomásia, entaun rekonsiliasaun maka independénsia daruak — liberdade hosi ódiu, vingansa, no divizaun sosiál. Timor-Leste hili dalan ida ne’e ho dignidade. Oras ne’e tempu ba jerasaun foun atu halakan nafatin lilin rekonsiliasaun nian, atu nune’e nasaun ida ne’e nabilan nafatin, metin nafatin, no kontinua ba futuru ne’ebé justu no hakmatek.

Kuandu ita la aseita kona-ba rekonsiliasaun ne’ebé liu tinan barak ona, entaun ita-nia Espiritu perdaun, la iha, no ita la tuir fiar Maromak nian, kona-ba “Perdua malu”. Maski ita kanek, ita triste, maibé “Perdua Malu” mak grasa boot liu ne’ebé ita sei manan iha reinu-Lalehan, no iha mundu, ita sei hetan sorte di’ak, tanba liuhosi perdua malu, ita sei iha kolega barak, no habelun ema hotu-hotu. REMATA

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!