banner liberdade
EDITÓRIALNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

SBY no Timor: hosi konflitu ba rekonsiliasaun

52
×

SBY no Timor: hosi konflitu ba rekonsiliasaun

Share this article

LIVRU-KADI KAKUTAK, (LIBERDADETL.com) — Istória relasaun entre Indonézia no Timór-Leste nu’udar kapítulu naruk no tumultuozu ne’ebé nakonu ho dinámika, konflitu, no ikus mai rekonsiliasaun. Iha kontestu ida-ne’e, Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) kaer pozisaun krusiál, nu’udar sasin ba istória, no mós nu’udar atór estratéjiku ne’ebé halo ligasaun ba pasadu ne’ebé moruk ho futuru ne’ebé nakonu ho esperansa.

Hosi ninia operasaun militár nu’udar ofisiál foin-sa’e ida iha Timór-Leste iha tinan 1970 nia rohan to’o ninia kna’ar nu’udar Prezidente Repúblika Indonézia, lidera prosesu diplomasia dame no kooperasaun bilaterál, SBY nia perkursu reflete transformasaun ida hosi forsa koersivu ba aprosimasaun umanístiku no estratéjiku.

Papél ida-ne’e esplora SBY nia papél no kontribuisaun iha kontestu istóriku no relasaun bilaterál, hosi perspetiva biográfika ida, no mós iha kuadru pensamentu polítiku no diplomátiku modernu nian. Narrativa ida-ne’e estruturadu atu fornese komprensaun ida ne’ebé komprensivu kona-ba oinsá soldadu ida sai líder ida ne’ebé harii ponte dame nian entre nasaun rua ne’ebé uluk iha konflitu. Liuhosi referénsia ba dokumentu ofisiál, espresaun refletivu hosi SBY nia livru, no dinámika relasaun Indonézia-Timor-Leste nian, artigu ida-ne’e hakarak serve hanesan reflesaun akadémika no mós inspirasaun ba lideransa entre jerasaun sira tuir mai.

Susilo Bambang Yudhoyono (SBY), figura nasionál ida ne’ebé depois sai nu’udar Prezidente Repúblika Indonézia ba dala neen (2004–2014), iha istória ne’ebé asosiadu tebes ho Timór Lorosa’e—agora koñesidu nu’udar Timor-Leste. SBY nia serbisu iha Timor Lorosa’e akontese iha kontestu kna’ar militár ida durante okupasaun Indonézia (1975–1999), iha ne’ebé dinámika polítika, konflitu armadu, no operasaun teritoriál sai parte integrante hosi ninia esperiénsia. Background ida ne’e fó ba SBY perspetiva úniku hodi forma polítika esterna no relasaun bilaterál ho Timor-Leste hafoin nasaun ne’e nia independénsia iha tinan 2002.

Susilo Bambang Yudhoyono graduadu hosi Akademia Militár Indonézia (AKABRI) iha tinan 1973 ho distinsaun no simu prémiu Adhi Makayasa. Hafoin hala’o kna’ar oioin, iha tinan 1976, ho idade ki’ik no ho grau segundu tenente, SBY haruka ba Timor Lorosa’e nu’udar parte Komandu Rezerva Estratéjiku Ezérsitu nian (Kostrad). Ninia kna’ar ba Timor Lorosa’e akontese durante períodu pós-integrasaun, nakonu ho dezafiu militár no polítiku.

Iha deklarasaun públiku balu no ninia autobiografia, SBY deskreve ninia kna’ar iha Timor Lorosa’e nu’udar tempu dezenvolvimentu lideransa nian no konxiénsia kona-ba kompleksidade konflitu nian. Iha nia livru “Always There Are Choices” (2014), nia hakerek:

“Ha’u iha Timor Lorosa’e wainhira ita sei koko atu restaura situasaun.Ami hala’o operasaun militár, maibé ha’u mós hanoin katak solusaun ba tempu naruk la’ós aprosimasaun militár de’it.” (SBY, 2014, p. 121)

SBY serbisu nu’udar Komandante Pelotaun no depois Komandante Kompañia Adjuntu. Nia asiste rasik oinsá operasaun militár fó impaktu ba ema sivíl, no mós importánsia hosi abordajen umanitária no dezenvolvimentu iha kontestu operasaun militár iha zona konflitu.

Tuir nia esperiensia iha Timor Leste, SBY nia kareira kontinua sae. Nia tuir kursu formasaun militár oioin iha rai-li’ur, inklui iha Estadus Unidus (U.S. Army Command and General Staff College, 1991). Nia koñesidu hanesan ofisiál intelijente ida ho tendénsia ba aprosimasaun estratéjiku no diplomátiku. Iha militár nia laran, SBY koñesidu nu’udar “The Thinking general.”

Durante era Reformasaun, SBY serbisu nu’udar Ministru Mina no Enerjia iha Gabinete Unidade Nasionál (1999–2000) iha Prezidente Abdurrahman Wahid nia okos, no tuirmai nu’udar Ministru Koordenadór ba Asuntu Polítiku no Seguransa (2000–2004) iha Prezidente Megawati Soekarnoputri nia okos.

Nu’udar Ministru Koordenadór ba Asuntu Polítiku, Jurídiku, no Seguransa, SBY ajuda jere tranzisaun no relasaun entre Indonézia no Timor-Leste hafoin referendu independénsia 1999 nian. Nia subliña importánsia hosi abordajen diplomátiku, rezolve kestaun direitus umanus nian iha pasadu, no restaura relasaun maun-alin nian entre nasaun rua ne’e.

Iha tinan 2004, Susilo Bambang Yudhoyono eleitu nu’udar Prezidente Repúblika Indonézia iha eleisaun direta dahuluk iha istória Indonézia nian. Foku ida hosi nia diplomasia externa maka harii relasaun di’ak ho nasaun viziñu, inklui Timor-Leste. Durante nia administrasaun, relasaun bilaterál entre Indonézia no Timor-Leste hetan progresu lalais, ne’ebé marka ho hametin kooperasaun polítika, ekonómika, edukasionál, no sosio-kulturál.

SBY simu Prezidente Timor-Leste Xanana Gusmão iha Jakarta iha tinan 2005 iha vizita Estadu ida ne’ebé hamenus tensaun pasadu hosik hela. Momentu istóriku ida maka estabelesimentu Komisaun Lia-loos no Amizade (CTF) entre Indonézia no Timor-Leste iha tinan 2005. Komisaun ida-ne’e sai nu’udar instrumentu krusiál hodi rezolve violasaun direitus umanus iha pasadu liuhosi aprosimasaun rekonsiliasaun, la’ós retribuisaun.

Iha nia livru, SBY hakerek:

“Nu’udar ema ne’ebé serbisu iha Timor Lorosa’e, ha’u kompriende istória kanek ne’ebé sei iha.Maibé, ha’u mós fiar iha kbiit perdaun no kooperasaun ba futuru ne’ebé di’ak liu.” (SBY, “Always a Choice,” p. 342)

Durante mandatu rua, SBY hala’o mós vizita ofisiál oioin mai Dili, inklui atende komemorasaun independénsia Timor-Leste nian, no hato’o apoiu ba nasaun viziñu nia dezenvolvimentu nasionál.

Lideransa SBY nian mos hametin Indonézia nia pozisaun hanesan paz iha rejiaun Sudeste Aziátiku. Relasaun Indonézia-Timor-Leste sai hanesan modelu ida ba rezolusaun konflitu no tranzisaun pasífika pós-funu nian. Kooperasaun iha edukasaun, dezenvolvimentu infraestrutura, formasaun diplomátika, no defeza kontinua buras durante nia lideransa.

SBY fó apoiu ba hasa’e kapasidade militár Timor-Leste nian liuhosi formasaun konjunta, vizita entre ajénsi, no akordu bilaterál. Indonézia mós sai nu’udar parseiru estratéjiku iha dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian hodi loke asesu ba merkadu no fó apoiu ba nasaun ne’e nia integrasaun iha ASEAN.

Nu’udar ofisiál ida ne’ebé serbisu iha liña frente konflitu nian no depois sai Prezidente promove rekonsiliasaun, SBY nia istória iha kontestu Timor-Leste nu’udar narrativa ida kona-ba transformasaun hosi forsa ba matenek. Iha okaziaun barak, SBY subliña importánsia atu rekoñese istória lahó sai metin iha ida-ne’e.

“Indonézia no Timor-Leste hanesan nasaun rua ho pasadu kompleksu, maibé mós futuru ne’ebé bele harii hamutuk. Ita labele hamoos istória, maibé ita bele hakerek pájina foun, di’ak liu.” (SBY nia diskursu iha Dili, 30 Agostu 2009)

Susilo Bambang Yudhoyono nia viajen serbisu iha Timor Lorosa’e, hosi ofisiál joven to’o Prezidente Repúblika Indonézia, reflete siklu istóriku ida ne’ebé riku ho signifikadu. Nia iha esperiénsia konflitu ne’e rasik, no hala’o papél xave ida hodi harii ponte dame nian. Relasaun ne’ebé relativamente estavel entre Indonézia no Timor-Leste ohin loron hetan influénsia barak liu hosi abordajen pragmátiku no rekonsiliatóriu ne’ebé nia promove durante nia lideransa.

Narrativa ida-ne’e nu’udar biografia hosi figura ida, no mós relatu importante ida kona-ba oinsá istória militár no polítika bele entrelaza iha dinámika rekonsiliasaun internasionál nian.

Iha nia viajen tomak, Susilo Bambang Yudhoyono hatudu katak konflitu la presiza hetan eransa, no katak istóriku kanek bele kura liuhosi diplomasia ne’ebé onestu, inkluzivu no vizionáriu. Hosi kampu batalla interior Timor Lorosa’e to’o sala konferensia estadu Dili no Jakarta nian, SBY lori Indonézia nia naran, ho espíritu rekonsiliasaun ne’ebé fundamenta iha valores justisa no maun-alin.

Relasaun entre Indonézia no Timor-Leste ohin loron bele la perfeitu, maibé baze ne’ebé harii durante nia lideransa loke ona dalan ba kooperasaun ne’ebé forte no signifikativu liu. Istória sei rejista katak entre figura ne’ebé maka hala’o papél krusiál iha rekonsiliasaun nasaun rua nian, Susilo Bambang Yudhoyono koloka nia-an hanesan ponte entre konflitu no esperansa—entre pasadu violentu no futuru pasífiku. Nune’e, SBY nu’duar parte ida hosi istória Timor nian, no mós solusaun ne’ebé lori mudansa.

Referensi

  • Yudhoyono, S. B. (2014). Selalu Ada Pilihan. Jakarta: Kompas Gramedia.
  • Komisi Kebenaran dan Persahabatan Indonesia-Timor Leste (CTF), Laporan Akhir, 2008.
  • Pidato Resmi Presiden SBY dalam kunjungan ke Dili, 30 Agustus 2009.
  • Arsip Media Nasional (2004–2014), Biro Pers Setpres RI.
  • Wawancara dokumenter, “Jejak Sejarah SBY di Timor”, Metro TV, 2010.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!