banner liberdade
NOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWSSeguransa

Rekrutamentu Polísia 2025: promesa nakloke, regra aperta

591
×

Rekrutamentu Polísia 2025: promesa nakloke, regra aperta

Share this article

EDITORIAL, (LIBERDADETL.com) — Rekrutamentu ba membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tinan 2025 hetan fali eskrutíniu públiku ne’ebé maka’as hafoin mosu diskripánsia entre regulamentu ofisiál ne’ebé fó sai hosi Komisaun Rekrutamentu, no deklarasaun ofisial hosi Segundu Komandante-Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Pedro Belo, ne’ebé prezidi komisaun ne’e.

Polémika ida-ne’e la’ós de’it mosu iha Baucau maibé mós espalla ona ba kuaze estasaun polísia hotu-hotu iha nivel munisípal, inklui Dili. Aplikante potensiál iha munisípiu oioin relata ona konfuzaun kona-ba ezijénsia administrativu.

Iha Dekretu Ministeriál Nú. 17 tinan 2025, rekizitu rejistu nian inklui submisaun obrigatóriu hosi fotokópia sira hosi kartaun identifikasaun ba sira ne’ebé nia inan-aman maka ofisiál polísia nian, no mós sertifikadu ida hosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál nian. Regulamentu ne’e fó impresaun kona-ba mekanizmu selesaun ne’ebé fó prioridade ba background família no afiliasaun istórika ho luta.

Deklarasaun hosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál”, regra númeru 11, ne’ebé komisaun fó sai.

Fotokópia kartaun identifikasaun pesoál no sertifikadu tama iha PNTL, ba kandidatu sira oan Hosi inan-aman PNTL, tahan ida”, regra númeru 12, ne’ebé komisaun fó sai.

Maibé, Pedro Belo nia deklarasaun públiku subliña katak prosesu selesaun tinan ne’e sei la depende ba lasu pesoál ka halo diskriminasaun bazeia ba background. Nia haktuir prosesu ne’e sei hala’o uza sistema eliminasaun ne’ebé bazeia ba kritériu objetivu. Deklarasaun ida-ne’e, bainhira kompara diretamente ho testu regulamentu nian, revela diferensa substansiál sira: regulamentu estipula rekizitu adisionál sira ne’ebé limita oportunidade jerál, enkuantu deklarasaun verbál subliña abertura no igualdade.

“Iha primeiru dia ita sempre iha faillansu balun ba atendimentu nian, dala ruma foufoun tama mai ema barak demais entaun ita la halo mekanisme ne’ebe diak ema barak hadau malu fatin, sena malu hakarak lalais, maibe dia de seguintes ita observa katak mekanizmu mos sira komesa lao tuir no forma diak hodi lao tuir regras no kriteria ne’ebe iha”. Dehan Komisariu Pedro Belo Quinta 07/08/2025.

Desde estabelesimentu PNTL iha loron 27 Maiu 2002, rekrutamentu polísia sempre sai hanesan kestaun ida ne’ebé sensivel liu iha forsa seguransa nia laran. Iha faze inisiu Hosi nia formasaun, rekrutamentu hetan influensia makaas Hosi rekomendasaun Hosi ofisiais lokal no organizasaun internasional sira, partikularmente UNTAET. Objetivu iha tempu ne’ebá maka atu estabelese forsa polísia nasionál ida ne’ebé bele troka prezensa polísia ONU nian.

“Ami avizu katak rekrutamentu ida ne’e ba PNTL iha tinan barak ona foin mak hahu fali tamba ne’e mak oportunidade ba joven sira ho idade 18 to’o 23 hakbesik an ba komando policia ne’ebe besik para ba koko sorte iha ne’eba, se mak hatene tamba sira ne’ebe durante ne’e mehi atu sai PNTL to’o ona tempu para sira hakbesik an hodi compete, labele hanoin ita nia inan aman laos veteranu no policia maibe kouta ne’e fahe tiha ona iha oportunidade jeral nian”. Hateten Pedro Belo.

Hosi 2005 to’o 2010, prosesu selesaun hahú fó énfaze ba edukasaun formál no teste fíziku, maibé prátika nepotizmu no patronaje polítiku sita beibeik iha reportajen mídia. Iha tinan 2006, krize nasionál ida to’o fó sai katak maioria membru PNTL ne’ebé foin rekruta iha lealdade fahe malu, hodi hamosu konfrontu internu ne’ebé halakon konfiansa públiku nian.

Períodu 2011 to’o 2017 haree esforsu atu hadi’a, ho implementasaun teste kompeténsia ne’ebé estruturadu liu. Maibé, relatóriu hosi Provedór no organizasaun sosiedade sivíl sira kontinua nota interferénsia hosi ofisiál balu hodi determina susesu kandidatu nian.

Tinan 2018–2023 marka ho pauza naruk iha prosesu rekrutamentu tanba limitasaun orsamentál no governu nia prioritizasaun ba reforma estruturál PNTL. Durante períodu ida-ne’e, joven barak lakon oportunidade atu tama iha polísia, hodi hamosu aumentu iha interese bainhira rekrutamentu loke fali iha 2025.

Inkonsisténsia entre regulamentu eskrita no ofisiál sira-nia promesa fó impaktu ba aspetu prinsipál tolu:

  1. Psikolójiku – Joven sira ne’ebé laiha ligasaun família ka estatutu nu’udar oan hosi kombatente libertasaun sente katak sira laiha oportunidade no tanba ne’e sira laran-rua atu aplika.
  2. Institusionál – PNTL iha risku atu lakon nia lejitimidade públika nu’udar instituisaun ne’ebé neutru no profisionál.
  3. Polítiku – Diskrepánsia ida-ne’e bele hetan esplorasaun hosi opozisaun hodi ataka kredibilidade governu nian.

Solusaun ne’ebé bele implementa

  1. Revizaun Regulatóriu—Halakon ezijénsia ne’ebé maka bele diskriminativu hodi aliña ho prinsípiu meritokrasia nian.
  2. Transparénsia ba Mekanizmu—Publikasaun nakloke ba prosesu selesaun no rezultadu avaliasaun liuhosi kanál ofisiál sira.
  3. Fiskalizasaun Independente—Envolvimentu hosi instituisaun esterna atu monitoriza prosesu rekrutamentu.

Rekrutamentu polísia tenke sai símbolu professional ba joven sira ne ebé hakarak servisu. Maibé, se regulamentu no deklarasaun ofisiál diverje, saida maka sei mosu la’ós konfiansa, maibé suspeisaun. Tinan 2025 sei sai hanesan teste boot ida ba PNTL: sei kaer metin igualdade ka permite persesaun eskluzividade nian atu forma imajen instituisaun nian.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!