banner liberdade
InternasionálNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Prezidente Ramos Horta louva Universidade UGM

58
×

Prezidente Ramos Horta louva Universidade UGM

Share this article
Prezidente Timor Leste Jose Ramos Horta hato'o diskursu iha Sekretariadu ASEAN iha Sexta-Feira, 1 Agostu 2025. POS-KUPANG.COM/HO-ASEAN
Prezidente Timor Leste Jose Ramos Horta hato'o diskursu iha Sekretariadu ASEAN iha Sexta-Feira, 1 Agostu 2025. POS-KUPANG.COM/HO-ASEAN

NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL), Jose Ramos Horta, louva papél Universidade Gadjah Mada (UGM) hodi dezenvolve rekursu umanu nasaun nian.

Prezidente Ramos Horta hato’o elojia ne’e durante diskursu iha Sekretariadu ASEAN iha Jakarta iha Sesta (1 Agostu 2025), ne’ebé públika iha Pos-Kupang.

Loron ida antes, Prezidente Ramos Horta hato’o palestra públiku iha UGM.

Nia haktuir katak iha tinan hirak nia laran, Timor-oan hamutuk 3.000 mak remata ona husi Universidade Gadjah Mada, no oras ne’e daudaun, estudante Timor-oan hamutuk 250 mak sei estuda hela iha UGM.

“Ha’u foin to’o iha Yogyakarta horisehik tanba hetan konvite hosi UGM, universidade ida ne’ebé di’ak liu iha Indonézia. Ha’u agradese duni ba sira nia kna’ar to’o agora”, hatete hosi Ramos Horta.

Prezidente Ramos Horta haktuir katak asuntu barak mak diskute tiha ona, hanesan Universidade Gadjah Mada (UGM) no Timor-Leste iha istória naruk kona-ba dezenvolvimentu rekursu umanu no programa empoderamentu liuhosi atividade edukasionál sira.

Timor-oan indíjena barak maka alumni UGM. Nia mós repete ninia apresiasaun ba Programa Servisu Komunitáriu (KKN-PPM) ne’ebé UGM oferese.

Nia hatete katak programa empoderamentu sei kria komunidade ida ne’ebé reziliente, iha abilidade ne’ebé sei kria oportunidade ba dezenvolvimentu independente.

“Atu hadi’a bem-estar, UGM hatudu ona impaktu ne’ebé senti hosi komunidade liuhosi programa KKN-PPM, ne’ebé partisipa ona hosi universidade oioin iha estranjeiru. Ami mós agradese tanba programa KKN-PPM oferese ona ba universidade hotu iha Timor-Leste liuhosi programa kolaborativu ida hodi fó benefísiu tanjível sira no solusaun sira ba empoderamentu komunidade nian”, nia hatutan tan.

Prontu Atu Tama ASEAN

Iha okaziaun ne’ebá, Prezidente Ramos Horta subliña mós katak Timor-Leste halo ona preparasaun ne’ebé presiza hotu atu tama iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN).

Timor-Leste iha esperansa atu tama iha organizasaun ne’e iha Outubru 2025.

Ho piada, Ramos-Horta revela katak dalaruma dalan ba ASEAN susar liu duke dalan ba lalehan.

Nia mós repete mensajen hosi nasaun ASEAN balun katak Timor-Leste tenke foka no konsentra hodi hadi’a nia rekursu umanu.

“Ha’u hanoin katak tanba presaun iha tinan balun liubá, ami halo duni saltu sira iha hadi’a administrasaun públika, revizaun no reforma ami nia lei sira”, nia hatete.

Kona-ba adezaun tomak Timor-Leste nian iha ASEAN, Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru Arrmanatha Nasir (Tata) subliña katak Indonézia apoia tomak adezaun Timor-Leste nian iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN).

“Indonézia sai hanesan liña oin hodi apoia aspirasaun sira Timor-Leste nian hodi sai hanesan membru plenu hosi família ASEAN nian”, Tata hatete.

Vise-Ministru hatutan tan katak fornese ona ba Timor-Leste programa kapasitasaun no kooperasaun téknika oin-oin hodi garante integrasaun tomak nasaun nian iha pilár hotu-hotu komunidade ASEAN nian.

Nia subliña katak Indonézia no Timor-Leste la’ós de’it viziñu besik maibé mós jogadór importante sira hodi forma Sudeste Aziátiku ida ne’ebé pasífiku, inkluzivu, no dinámiku.

“Tanba ne’e, ami iha nafatin kompromisu hodi mantén parseiru besik liu Timor-Leste nian”, nia hatutan.

Dr. Kao Kim Hourn, Sekretáriu-Jerál ASEAN nian, konfirma katak Sekretariadu ASEAN nafatin iha kompromisu atu fó apoiu ba jornada transformativa Timor-Leste nian.

Ida-ne’e sei liu-liu liu husi inisiativa koordenada ba kapasitasaun ne’ebé fornese husi Estadu-membru ASEAN sira.

“Aleinde ne’e, ami sei promove diálogu inkluzivu no hametin kooperasaun institusional. Esforsu kolaborativu sira ne’e, hala’o iha parseria besik ho Timor-Leste no Estadu-membru sira, dezeña hodi garanti prosesu integrasaun ida ne’ebé la’o ho di’ak, efikás, no signifikativu”, nia hatete.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!