banner liberdade
Literatura akadémikaNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

PNTL—Rekruta barak, maibé problema seidauk rezolve: saida maka sala ho ita-nia polísia?

261
×

PNTL—Rekruta barak, maibé problema seidauk rezolve: saida maka sala ho ita-nia polísia?

Share this article
Imajen: PNTL - Komandu PNTL liu husi Ekipa Sekretariadu Rekrutamentu nian, hahu’u halo Distribuisaun Formulariu Ba Rekrutamentu Ajente Polísia Tinan 2025 iha Centro Formação Polícia (CFP).
Imajen: PNTL - Komandu PNTL liu husi Ekipa Sekretariadu Rekrutamentu nian, hahu’u halo Distribuisaun Formulariu Ba Rekrutamentu Ajente Polísia Tinan 2025 iha Centro Formação Polícia (CFP).

LITERATURA AKADÉMIKA, (LIBERDADETL.com) — Narrativa ida ne’e nu’udar rezultadu husi estudu kle’an ne’ebé hala’o husi ekipa Think-Thank Media LIBERDADETL liuhusi peskiza komprensivu no observasaun iha terrenu. Liuhosi aprosimasaun akadémiku no partisipativu, ami-nia ekipa esplora dinámika sosiál oioin no dezafiu ne’ebé Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hasoru bainhira hala’o sira-nia kna’ar, partikularmente kona-ba prosesu rekrutamentu no maneja konflitu sosiál. Dadus ne’ebé hetan hosi fonte oioin diretamente iha komunidade, fornese informasaun ida ne’ebé klaru kona-ba persesaun no prátika públiku nian iha terrenu.

Deskobrimentu sira-ne’e forma baze ba ami nia rekomendasaun estratéjiku hodi enkoraja reforma institusionál PNTL nian ba abordajen ida ne’ebé profisionál no responsivu liu. Ho abordajen bazeia ba evidénsia, ekipa Think-Thank Mídia LIBERDADETL hein katak narrativa ida-ne’e sei sai hanesan referénsia ida ba polítiku, ofisiál polísia, no komunidade tomak bainhira servisu hamutuk atu harii forsa polísia ida ho integridade no foku ba atendimentu públiku iha Timor-Leste.

Imajen: PNTL-Iha biban ne’e, Ekipa Sekretariadu halo mós pasa revista (check) ba kada Kandidatu sira nia Idade no Altura, hafoin maka bele Foti no Priense Formulariu Rekrutamentu nian.
Imajen: PNTL-Iha biban ne’e, Ekipa Sekretariadu halo mós pasa revista (check) ba kada Kandidatu sira nia Idade no Altura, hafoin maka bele Foti no Priense Formulariu Rekrutamentu nian.

Rekrutamentu ba membru PNTL iha 2025 reflete Timor Leste nia nesesidade ba estabilidade no hametin kapasidade seguransa rai-laran. Maibé, aumenta númeru pesoál la’ós automatikamente rezolve problema institusionál abut ne’ebé inerente iha forsa polísia. Artigu ida-ne’e destaka krize lejitimidade no konfiansa públiku nian iha forsa seguransa no ezamina fallansu estruturál ne’ebé la rezolve hosi reforma formál. Uza aprosimasaun teórika bazeia ba polisiamentu komunitáriu, rezolusaun konflitu, no intelijénsia sosiál, artigu ida-ne’e propoin transformasaun ida kona-ba PNTL nia valór internu hodi permite nia sai atór seguransa ida ne’ebé demokrátiku, umanístiku, no responsivu ba dinámika sosiál sosiedade Timor-Leste nian. Rekrutamentu la’ós simplesmente prosesu administrativu ida, maibé momentu definitivu ida hodi forma fali imajen no funsaun polísia nian iha era pós-konflitu.

Dezde independénsia Timor-Leste tuir referendu 1999, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sai nu’udar pilar xave hodi garante seguransa doméstika, aplikasaun lei, no orden públika. Iha kontestu harii instituisaun estadu ida ne’ebé kredivel no profisionál, PNTL ezije atu prezente fizikamente iha territóriu nasionál, no mós atu mosu nu’udar forsa sivíl ida ne’ebé umanu, responsivu no bele halo mediasaun ba kompleksidade sosiál pós-konflitu.

Tinan 2025 marka kapítulu foun ida iha esforsu atu hametin PNTL nia kapasidade institusionál liuhosi programa rekrutamentu nasionál. Prosesu ne’e haree nu’udar parte ida hosi polítika estratéjiku governu nian atu rezolve dezafiu seguransa oioin ne’ebé evolui, hanesan aumentu konflitu sosiál intergrupu, violénsia doméstika, krime juvenil, no kazu omisídiu ne’ebé la’o daudaun iha territóriu tomak. Aumentu iha pesoál ho intensaun atu asegura prezensa polísia nian ne’ebé ekuitativu liu no sentidu prezensa komunidade nian ne’ebé boot liu.

Maibé, ideál ida-ne’e seidauk reflete tomak iha prátika. Maski aumentu iha pesoál, kualidade servisu no aprosimasaun ne’ebé uza hodi rezolve kestaun seguransa nian hamosu pergunta. Duké sai parseiru ho komunidade hodi mantein orden, membru balu hatudu atitude arogante, egoísta, no dala barak uza podér ne’ebé la proporsionál. Ida-ne’e reforsa persesaun negativu katak PNTL nu’udar instrumentu podér estadu nian, la’ós protetór ba povu.

Situasaun ida-ne’e subliña katak rekrutamentu ba membru foun sira labele foka de’it ba númeru, maibé mós tenke akompaña ho transformasaun ida iha karakter, valór étiku, abilidade komunikasaun sosiál, no konxiénsia ida kona-ba papél polísia nian iha estadu demokrátiku ida. Rekrutamentu la’ós de’it kona-ba sé maka liu rekizitu fíziku no administrativu, maibé mós kona-ba sé maka moralmente no intelektualmente merese atu sai oin ba Timor Leste iha povu nia matan.

Esperansa ba rekrutamentu PNTL 2025 nian atu habelar fileira pesoál fardadu, atu loke kapítulu foun ida ba forsa polísia ida ne’ebé apoia povu, fó prioridade ba justisa, no iha kapasidade atu harii relasaun armonia ho komunidade. Só ho orientasaun foun ida-ne’e maka instituisaun PNTL bele hasoru dezafiu no hetan konfiansa sosiál ne’ebé sustentável.

  1. Dezafiu iha jestaun konflitu hosi membru PNTL sira

Nu’udar kompleksidade sosiál iha Timor-Leste ne’ebé aumenta, forsa seguransa sira-nia abilidade atu responde ho apropriadu ba konflitu sai nu’udar nesesidade urjente ida. Maibé, relatóriu oioin no depoimentu públiku hatudu katak membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) barak mak seidauk iha aprosimasaun profisionál hodi kaer situasaun konflitu. Krítika ne’ebé buras daudaun ne’e reflete ba deziluzaun momentum, indika problema estruturál no kulturál iha instituisaun polísia nia laran.

Dezafiu boot ida maka iha tendénsia hosi membru PNTL balu atu atua bazeia ba ego pesoál. Iha situasaun oioin iha terrenu, asaun polísia nian fó énfaze ba autoridade simbóliku duké sira-nia funsaun sosiál nu’udar mediadór ka protetór. Orientasaun ida-ne’e hamosu uza forsa ne’ebé demaziadu, aprosimasaun intimidatóriu, no asaun unilateral ne’ebé la envolve komunikasaun ho komunidade sira ne’ebé afetadu.

Fenómenu ne’e kria imajen polísia nian nu’udar entidade represivu, la’ós fasilitadór ba diálogu. Komunidade balu komesa kestiona kona-ba lejitimidade prezensa polísia nian iha sira-nia komunidade, to’o tauk ka laran-rua atu komunika ho ofisiál ne’ebé tuir loloos sai sira-nia protetór. Bainhira autoridade sira la haree ona hanesan belun, distánsia entre estadu no povu sai dook liután.

Frakeza klaru seluk maka falta aplikasaun ba prinsípiu proporsionalidade, responsabilizasaun, no kontestualidade iha intervensaun hotu-hotu. Prinsípiu proporsionalidade ezije katak kada asaun polísia nian tenke hala’o tuir nivel ameasa ne’ebé hasoru. Maibé, iha prátika, resposta polísia nian barak ba konflitu sosiál hala’o ho forsa ne’ebé maka’as liu, la konsidera impaktu psikolójiku no sosiál iha tempu naruk ba rezidente sira.

Aspetu responsabilizasaun nian mós sai nafatin problematiku. Mekanizmu supervizaun ba asaun ofisiál nian dala barak ladún efetivu, no falta transparénsia informasaun nian signifika katak violasaun étika la hetan prosesu tomak. Entretantu, sensibilidade ba dinámika lokál—inklui valór kulturál, norma kostumeiru, no istória komunidade nian—dala barak la haree iha prosesu foti desizaun iha terrenu. Ida-ne’e lori ba aprosimasaun polísia nian ne’ebé uniforme, lahó adaptasaun ba kontestu rejiaun ida-idak nian.

Aleinde ne’e, limitasaun iha formasaun psikolójiku, abilidade mediasaun nian, no abilidade komunikasaun interpesoál prevene ofisiál atu aborda konflitu horizontál ho persuasivu. Nudar rezultadu, iha kazu barak, PNTL nia asaun loloos hamosu tan konflitu hodi ignora problema nia abut sosio-kultural.

Situasaun ida ne’e reflete nesesidade urjente atu halo reforma ba polísia nia orientasaun hosi aprosimasaun koersivu ba ida ne’ebé bazeia ba konfiansa no kolaborasaun. Polísia nu’udar símbolu ida hosi autoridade estadu nian, sai reprezentasaun ida hosi prezensa hosi estadu ida ne’ebé justu, inkluzivu, no apoia pás sosiál.

III. Abordajen ba jestaun konflitu no teoria Intelijénsia

Atu hatán ba dezafiu jestaun konflitu nian ne’ebé Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hasoru, importante tebes atu fundamenta resposta institusionál iha aprosimasaun sientífika ne’ebé komprovadu ona. Iha estudu kona-ba kriminolojia modernu no siénsia polísia kontemporánea, aprosimasaun primária tolu maka relevante no komplementár: polisiamentu komunitáriu, teoria rezolusaun konflitu, no polisiamentu ne’ebé lidera hosi intelijénsia (ILP). Buat tolu ne’e fornese enkuadramentu konseituál ida atu dezenvolve modelu polisiamentu ida ne’ebé adaptativu, komunikativu, no estratéjiku hodi rezolve dinámika sosiál sira ne’ebé kompleksu.

1. Abordajen Polisiamentu Komunitáriu

Polisiamentu komunitriu hanesan estratejia polisia nian ne’ebé koloka relasaun resiprka entre ofisil no komunidade nu’udar baze primária hodi garante seguransa. Abordajen ida-ne’e ezije envolvimentu ativu polísia nian iha vida sosiál komunidade nian, iha kontestu aplikasaun lei, nu’udar fasilitadór ba diálogu, rona-na’in empatiku, no protetór ba direitu sivíl.

Modelu ida-ne’e hatudu ona katak efetivu iha nasaun hanesan Japaun liuhosi sistema Kōban, iha ne’ebé postu polísia ki’ik lokaliza iha bairru rezidensiál. Ofisiál moris no interasaun diretamente ho rezidente, hodi haburas konfiansa metin no komunikasaun rua ne’ebé konstrutivu. Polísia sai parte hosi komunidade, la’ós forsa estranjeiru ne’ebé observa hosi dook. Iha Timor-Leste, implementasaun modelu ida-ne’e bele taka lakuna psikolójiku entre ofisiál no rezidente, no haburas sentidu seguransa ne’ebé nakfahe.

2. Teoria rezolusaun konflitu

Teoria rezolusaun konflitu, hanesan dezenvolve hosi John Burton no Edward Azar, haree konflitu sosiál la’ós hanesan buat ida ne’ebé tenke suprime, maibé hanesan espresaun ida hosi nesesidade báziku umanu ne’ebé seidauk satisfás—hanesan seguransa, rekoñesimentu, identidade, justisa, no partisipasaun iha foti desizaun.

Asaun represivu hosi autoridade bele agrava duni tensaun sosiál, hakle’an liután kanek koletivu, no hametin siklu violénsia nian. Inversamente, aprosimasaun restaurasaun ne’ebé fó prioridade ba diálogu, rekonsiliasaun, no partisipasaun hosi parte hotu-hotu ne’ebé envolve iha konflitu sei efetivu liu hodi kria dame ne’ebé sustentável. Polísia presiza hetan treinamentu atu sai fasilitadór ba prosesu mediasaun, la’ós simplesmente enforsadór.

3. Polisiamentu ne’ebé lidera hosi intelijénsia

Abordajen polisiamentu ne’ebé lidera hosi intelijénsia maka estratéjia modernu ida ne’ebé fó énfaze ba utilizasaun dadus no análize intelijénsia nian iha foti desizaun operasionál. Iha modelu ida-ne’e, asaun polísia nian la’ós ona reativu ka insidentál, maibé bazeia ba mapa informasaun estratéjiku kona-ba konflitu potensiál, fatin vulneravel, padraun krime nian, no atór ne’ebé envolve.

Intelligence-Led Policing (ILP) ezije ofisiál atu halibur informasaun hosi fonte oioin, inklui sosiedade sivíl, líder lokál, no organizasaun komunitária. Dadus sira-ne’e hafoin analiza hodi formula estratéjia prevensaun ne’ebé loos no efisiente. Implementasaun ILP mós hametin kolaborasaun entre ajénsia, hanesan entre polísia, intelijénsia estadu nian, instituisaun tradisionál, no organizasaun naun-governamentál, hodi dezenvolve resposta kolaborativu ba ameasa seguransa potensiál.

Ho ILP, polísia nia intervensaun sai alvu liu no bazeia ba evidénsia, envezde bazeia ba espekulasaun ka presaun polítika. Aprosimasaun ida-ne’e partikularmente relevante ba Timor-Leste, ne’ebé hasoru espektru luan ida kona-ba dezafiu seguransa nian, hahú hosi konflitu rai no rivalidade lokál to’o violénsia bazeia ba gang ka grupu auto-defeza nian.

Aprosimasaun tolu ne’e la’ós opsaun mesak maibé tenke implementa iha maneira integradu. PNTL presiza dezeña polítika interna no formasaun kontínua ne’ebé integra prinsípiu polisiamentu komunitáriu, métodu rezolusaun konflitu umanístiku, no sistema intelijénsia sosiál ne’ebé bazeia ba dadus. Ho aprosimasaun teórika ne’ebé forte ida ne’e, instituisaun polísia sei sai profisionál liután, sei bele kumpre di’ak liután ninia kna’ar nu’udar ajente dame nian iha sosiedade demokrátiku ida.

  1. Avaliasaun ba imajen polísia nian: belun ka inimigu?

Públiku nia imajen kona-ba instituisaun polísia nian la determina de’it hosi símbolu ka slogan, maibé hosi interasaun reál ne’ebé akontese entre ofisiál no sidadaun iha situasaun oioin. Pergunta fundamentál kona-ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nu’udar “belun” ka “inimigu” ba komunidade, labele hatán ho maneira ne’ebé klaru no badak. Resposta ba pergunta ida-ne’e depende maka’as ba konsisténsia hahalok, atitude, no orientasaun servisu ofisiál polísia sira-nian iha sira-nia serbisu terrenu loroloron.

Bainhira ofisiál PNTL atua ho profisionál, respeita sidadaun sira-nia direitu, no hatudu sensibilidade ba kestaun sosiál ne’ebé komunidade hasoru, konfiansa públiku mosu naturalmente. Polísia ne’ebé prontu atu rona keixa, esplika prosedimentu legál ho nakloke, no rezolve konflitu lokál lahó intimidasaun ema haree hanesan protetór no parseiru iha kriasaun seguransa fahe nian. Iha sirkunstánsia hanesan ne’e, ema haree polísia nu’udar instituisaun estadu, no nu’udar parte ida hosi rede sosiál ne’ebé hametin solidariedade komunidade nian.

Maibé, situasaun sira ne’ebé kontrasta dala barak akontese. Bainhira ofisiál atua ho arogante, uza violénsia ne’ebé la proporsionál, no taka nafatin ba krítika ka eskrutíniu públiku, konfiansa sosiál hahú lakon. Polísia sira la haree ona hanesan ema ne’ebé rezolve problema, maibé hanesan parte ida hosi problema ne’e rasik. Bainhira ema tauk atu hatoo relatóriu, laran-rua atu diskute asuntu ho autoridade, ka hili atu rezolve kestaun liuhosi kanal informal tanba tauk intimidasaun, imajen polisia nian nu’udar instituisaun públika sai fraku.

Imajen: PNTL-Rekrutamentu hamutuk ho Ekipa Juri no mós ekipa Sekretariadu ba Rekrutamentu PNTL, halo Avaliasaun Formulariu ba Rekrutamentu nian molok halo Distribuisaun
Imajen: PNTL-Rekrutamentu hamutuk ho Ekipa Juri no mós ekipa Sekretariadu ba Rekrutamentu PNTL, halo Avaliasaun Formulariu ba Rekrutamentu nian molok halo Distribuisaun

Estudu globál oioin, inklui sira hosi Transparency International (2023) no Human Rights Watch (2024), hatudu katak konfiansa públiku nian iha polísia iha ligasaun metin ho indikadór xave tolu: divulgasaun informasaun, transparénsia prosedimentál, no resposta lalais ba keixa públiku. Instituisaun sira ne’ebé fornese asesu públiku ba sira-nia prosesu servisu—inklui mekanizmu keixa, rezultadu investigasaun interna, no sansaun ba violasaun étika—tendénsia atu iha lejitimidade sosiál ne’ebé forte liu.

Iha Timor-Leste, esforsu atu harii imajen pozitivu kona-ba PNTL labele haketak hosi melloramentu internu. Presiza sistema relatóriu públiku ida ne’ebé efetivu, forum konsultativu iha nivel komunidade, no envolvimentu hosi lider komunitáriu no organizasaun sosiedade sivíl iha fiskalizasaun serbisu polísia nian. La ho transparénsia no responsabilidade, polísia iha risku atu ema haree hanesan forsa koersivu ida hosi estadu, ne’ebé hadook-an hosi nia povu.

Nune’e, resposta ba pergunta “belun ka inimigu?” sei sempre dinámiku. Ne’e depende oinsa mak PNTL bele koloka an nu’udar funsionariu públiku, la’os ukun-na’in ba povu. No iha demokrasia ne’ebé saudavel, polísia tenke sai hanesan ponte entre estadu ho nia sidadaun.

  1. Prátika polisiamentu restaurativu

Implementasaun aprosimasaun restaurativu iha polisiamentu sai hanesan modelu ida ne’ebé iha impaktu boot liu kona-ba reforma seguransa institusionál hodi hamenus violénsia no hadi’a relasaun entre polísia no komunidade. Ezemplu konkretu ida kona-ba susesu hosi aprosimasaun ida-ne’e maka programa Ekipa Polisiamentu Bairru (NPTs) iha Reinu Unidu, ne’ebé integra ona iha estratéjia nasionál ba harii seguransa komunitária dezde inísiu dékada 2000.

Programa Ekipa Polisiamentu ba Bairru dezeña bazeia ba prinsípiu fundamentál partisipasaun públiku no rezolusaun konflitu ho pasífiku. Iha eskema ida-ne’e, polísia la atua ona eskluzivamente hanesan aplikadór lei formál maibé sai hanesan fasilitadór iha prosesu mediasaun, negosiasaun, no reabilitasaun sosiál. Ofisiál polísia serbisu diretamente ho rezidente, lider komunitáriu, eskola, no organizasaun sosiedade sivíl hodi identifika fonte tensaun sosiál nian no buka solusaun bazeia ba nesesidade lokál.

Programa nia pilár xave ida maka esforsu ida atu hamenus dependénsia ba abordajen lei penál nian hodi rezolve ofensa ki’ik. Envezde ne’e, implementa mekanizmu rezolusaun bazeia ba diálogu no rekonsiliasaun, partikularmente ba autór krime la’ós violentu nian, juvenil, ka ofensa sosiál ne’ebé bele hadi’a liuhosi aprosimasaun umanitária. Ida-ne’e la’ós de’it aselera prosesu tratamentu kazu maibé mós prevene estigmatizasaun ba autór no prevene eskalasaun konflitu iha komunidade sira-nia laran.

Impaktu hosi programa ne’e signifikativu. Tuir relatóriu hosi Sua Majestade nia Inspesaun ba Konstabularia no Servisu Bombeiru no Salvamentu (HMICFRS), área ne’ebé implementa modelu NPT hatudu beibeik redusaun 30% iha taxa krime nian durante tinan lima nia laran. Aleinde ne’e, levantamentu satisfasaun públiku hatudu aumentu konfiansa públiku iha polísia, partikularmente kona-ba transparénsia informasaun no envolvimentu komunidade iha foti desizaun.

Susesu hosi programa ne’e iha kontinuidade interasaun entre polísia no komunidade, iha situasaun krize no mós iha atividade sosiál loroloron nian. Polísia hetan treinamentu atu dezenvolve abilidade komunikasaun interpesoál, rekoñese dinámika lokál, no harii empatia ba problema ne’ebé maka rezidente sira hasoru. Ida-ne’e hametin lejitimidade sosiál instituisaun polísia nian no kria ekosistema seguransa ida ne’ebé estável no inkluzivu liu.

Modelu Ekipa Polisiamentu Bairro nian bele adapta hodi konsidera estrutura sosiál no kulturál lokál sira. Komunidade barak iha Timor-Leste nafatin kaer metin valór tradisionál no prinsípiu rezolusaun problema koletivu. Abordajen restaurasaun bazeia ba komunidade ida-ne’e bele taka lakuna entre lei formál estadu nian no mekanizmu kostumeiru lokál ne’ebé iha abut ne’ebé kle’an.

Hametin papél polísia nian nu’udar mediadór—la’ós de’it aplikadór lei—sei habelar komprensaun kona-ba seguransa nu’udar responsabilidade fahe malu. Nune’e, esforsu transformasaun institusionál PNTL nian bele dirije ba hasa’e kapasidade pesoál, aprofunda kualidade relasaun sosiál entre ofisiál  no sidadaun sira ne’ebé sira serbí.

  1. Solusaun no rekomendasaun

Hodi hatán ba dezafiu oioin ne’ebé revela hosi peskiza ida-ne’e, presiza pasu konkretu atu garante katak PNTL aumenta númeru pesoál, no hadi’a kualidade servisu no profisionalizmu instituisaun polísia nian. La ho revizaun abranjente ida kona-ba padraun rekrutamentu, kurríkulu formasaun, no orientasaun valór iha PNTL nia laran, konfiansa públiku sei tun liután, no potensiál ba konflitu sosiál sei sai nafatin ameasa persistente ida ba estabilidade nasionál.

Tanba ne’e, solusaun no rekomendasaun sira tuir mai ne’e dezeña nu’udar roteiru ida ba transformasaun ne’ebé tau povu iha sentru ba ita-nia interese. Abordajen ida-ne’e fó énfaze ba justisa iha rekrutamentu, kapasitasaun kontínua ofisiál sira-nian, no aplikasaun prinsípiu ba transparénsia no responsabilizasaun nian iha asaun polísia nian hotu, atu nune’e bele harii instituisaun PNTL ida-ne’ebé iha kapasidade atu serbí nu’udar protetór no tutela ba ema Timor-oan tomak.

  1. Reforma kurríkulu formasaun PNTL nian

Rekrutamentu ba membru foun tenke akompaña ho reforma kurríkulu ne’ebé fó énfaze ba étika servisu públiku, komunikasaun transkulturál, rezolusaun konflitu, no uza forsa proporsionál. Formasaun kona-ba téknika mediasaun no negosiasaun tenke sai obrigatóriu.

  1. Harii unidade mediasaun sosiál espesiál ida

PNTL presiza estabelese unidade espesiál ida ne’ebé hetan kna’ar atu sai nu’udar mediadór sosiál. Unidade ida-ne’e tenke kompostu hosi pesoál ne’ebé treinadu iha rezolusaun konflitu, hetan apoiu hosi psikólogu no lider komunitáriu sira ne’ebé komanda konfiansa iha komunidade.

  1. Transparénsia no responsabilidade

Polísia nia intervensaun hotu-hotu iha konflitu ida tenke grava, relata ba públiku, no avalia ho nakloke. Tenke hametin mekanizmu fiskalizasaun esterna hosi instituisaun independente sira hanesan Provedoria Direitus Umanus no Justisa (PDHJ).

  1. Implementasaun teknolojia intelijénsia sosiál

Sistema relatóriu dijitál bazeia ba komunidade bele uza atu halo mapa ba konflitu sedu. Aplikasaun relatóriu online, liña kontaktu komunitária, no sistema informasaun jeográfika (GIS) bele ajuda PNTL atua ho loloos no lalais liután.

  1. Hasa’e saláriu no seguransa sosiál ba membru sira

Profisionalizmu polísia nian sei asegura di’ak liu se sira nia bem-estar hetan. Saláriu ne’ebé di’ak, formasaun ne’ebé la’o hela, no protesaun legál ba ofisiál ne’ebé halo sira nia serbisu ho loloos tenke sai prioridade ida.

  1. Konkluzaun: harii hikas Konfiansa liuhosi paradigma foun

Rekrutamentu membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha tinan 2025 labele kompriende de’it hanesan hametin númeru pesoál iha terrenu. Liu fali ida-ne’e, momentum ida-ne’e tenke interpreta hanesan pontu virajen ida ba transformasaun institusionál—hosi aparellu koersivu ida ba funsionáriu públiku ida ne’ebé metin iha valór demokrasia nian, justisa sosiál, no responsabilidade étika nian.

Iha sosiedade ida ne’ebé evolui beibeik no aumenta konxiénsia kona-ba ninia direitu, prezensa polísia nian liuhosi patrullamentu ka intervensaun ho forsa la sufisiente ona. Saida maka presiza maka instituisaun ida ne’ebé iha kapasidade atu rona, komprende, no atua ho matenek, fó prioridade ba prevensaun duké akuzasaun, no diálogu duké dominasaun.

Aumentu iha pesoál sei la iha impaktu pozitivu bainhira laiha mudansa paradigma. Tanba ne’e, PNTL tenke hahú harii kapasidade interna bazeia ba aprosimasaun polisiamentu ne’ebé orienta ba komunidade, integra sistema intelijénsia sosiál umanista, no implementa étika servisu públiku nu’udar fundasaun morál ba asaun hotu-hotu.

Polísia nu’udar guarda dame nian—la’ós guarda podér nian—tenke sai identidade foun ida ne’ebé kuda hosi prosesu rekrutamentu, liuhosi formasaun, no liuhosi prátika loroloron iha komunidade nia laran. Bainhira polísia sai hanesan parseiru hodi mantein orden no dignidade sosiál, konfiansa públiku nian buras no lejitimidade estadu nian sai metin liután.

Nune’e, PNTL hamriik hodi lei nia naran, hodi povu nia esperansa nia naran. Transformasaun ida-ne’e la’ós de’it posivel maibé mós urjente—tanba hakarak harii futuru ida ne’ebé justu liu, seguru, no dignu ba Timor-Leste.

Iha prosesu rekrutamentu PNTL, prinsípiu primáriu ne’ebé tenke kaer metin maka justisa no integridade. Bainhira selesaun hetan sekuestru hosi interese família, parente, ka influênsia hosi poder polítiku, saida maka mosu la’ós ofisiál aplikasaun lei nian, maibé protetór ida hosi interese sira ne’ebé iha.

Joven sira hosi área remota, ne’ebé prepara ona sira-nia an ho paixaun no dedikasaun, labele lakon tanba de’it sira laiha “ema sira iha laran”. Rekrutadór sira tenke mantein neutru, opera ho baze meritokrátiku, no hatudu katak instituisaun ida-ne’e pertense ba povu, la’ós ba eransa família nian.

Konfiansa públiku harii la’ós iha farda, maibé iha prosesu ne’ebé onestu. Bainhira laiha sira, PNTL sei kontinua de’it lakon nia oin iha povu nia matan. Tanba ne’e, krítika no sujestaun hotu-hotu ne’ebé hato’o nu’udar forma rezisténsia ida, no hanesan xamada morál ida ba hadi’ak koletivu. Ita kontinua fó apoiu ba ida-ne’e—tanba PNTL ne’e ita-nian, no ita halo parte iha ida-ne’e. PNTL serbí nasaun, no bainhira ita kritika tan de’it atu hadi’a, ne’e sinál ida katak ita atua nu’udar nobre iha espíritu sidadaun loloos nian.

Referensia:

  • Burton, John. (1990). Conflict: Resolution and Prevention. Macmillan.
  • Azar, Edward E. (1990). The Management of Protracted Social Conflicts: Theory and Cases. Dartmouth.
  • Ratcliffe, Jerry H. (2008). Intelligence-Led Policing. Willan Publishing.
  • Human Rights Watch. (2024). Police Abuse and Accountability in Southeast Asia.
  • Transparency International. (2023). Global Corruption Barometer: Justice and Security Report.
  • UNDP Timor-Leste. (2022). Community Policing in Post-Conflict Societies: Lessons from Timor-Leste.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!