banner liberdade
InternasionálNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Oinsá illa ida reziste kontrolu Xinés nian – ba agora

502
×

Oinsá illa ida reziste kontrolu Xinés nian – ba agora

Share this article
Timor Lorosa’e nia futuru ekonómiku ne’ebé la estavel bele halo nia sai vítima tuirmai ba lasu dívida Xina nian
Timor Lorosa’e nia futuru ekonómiku ne’ebé la estavel bele halo nia sai vítima tuirmai ba lasu dívida Xina nian

NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Avenida de Hudi-Laran nu’udar estrada ida ne’ebé movimentadu liu iha Dili, kapitál Timor Lorosa’e nian.

Iha loron ruma, motór sira, mikrolete sira ne’ebé kloot no táxi mean sira halai lalais liu restaurante sira, spa sira no loja sira fornesimentu mobiliáriu nian.

Maibé envezde portugés ka tétum baibain – lian ofisiál rua nasaun nian – estabelesimentu barak gaba-an ho naran xinés.

Espansaun negósiu sira ne’ebé maka na’in Xinés nian aumenta to’o pontu ida ne’ebé maka ema barak refere ba Hudi-Laran, ne’ebé signifika “komplexu banana nian”, hanesan “Xina-Laran” agora.

Ida-ne’e maka sinál ida hosi Xina nia investimentu ne’ebé buras iha nasaun ki’ik ne’e, maibé extensaun hosi influénsia Pekin nian parese iha nia limite sira.

Iha tempu ne’ebé nasaun Ázia barak liután monu ba lasu dívida ne’ebé debilitante ne’ebé fó alavanka boot ba Xina, Timor Lorosa’e reziste hela – ba agora.

Ida-ne’e maka nasaun ida ne’ebé joven liu iha mundu, hetan independénsia iha tinan 2002 hafoin tinan atus resin nu’udar kolónia portugés no liu dékada rua iha okupasaun indonéziu nia okos.

Nasaun ne’ebé lokaliza maizumenus 430 milhas ba noroeste Austrália nian, halo metade orientál illa Timór nian, fahe rai ho Indonézia.

Ninia pozisaun estratéjiku iha Indo-Pasífiku ne’ebé hetan disputa no dalan ró nian ne’ebé besik halo nasaun ne’e prontu ba influénsia Xineza.

“Ami la haree Xina hanesan ameasa ida, liuliu hanesan inimigu ida”, José Ramos-Horta, Prezidente Timór-Leste nian, hatete ba The Telegraph, hodi insisti katak nia nasaun mantén neutru iha funu ba kontrolu iha Indo-Pasífiku.

Joven timoroan sira iha liur husi restaurante xinés barak iha Dili Kréditu- Antonio Dasiparu ba The Telegraph
Joven timoroan sira iha liur husi restaurante xinés barak iha Dili Kréditu- Antonio Dasiparu ba The Telegraph

Timor Lorosa’e tuur besik tebes iha Segunda Kadeia Illa nian, série ida hosi illa sira ne’ebé hale’u hosi Japaun liuhosi Guam – teritóriu EUA nian ida ho baze militár xave ida – to’o illa sira iha leste Indonézia nian.

Maski dook liu hosi Xina duké Kadeia Illa Dahuluk, ne’ebé inklui Taiwan no Filipina, kadeia daruak haree hanesan kampu funu influénsia nian ne’ebé mosu.

Pete Hegseth, sekretáriu Defeza EUA nian, hatete iha fulan-Abril katak EUA sei hasa’e investimentu iha kadeia illa sira ne’ebé dook.

Timor Leste mós situa besik Estreitu Ombai-Wetar, pasajen bee klean nian ne’ebé maka krítiku ba movimentu entre oseanu Índiku no Pasífiku.

Haree ba nia kolokasaun, Xina tenta ona aumenta nia prezensa militár iha illa, hodi propoin konstrusaun instalasaun radar ida iha tinan 2007, ne’ebé nia afirma katak sei uza de’it hodi detekta peska ilegál.

Maibé, kabel diplomátiku norte-amerikanu ida ne’ebé fó sai katak fatin ne’e sei permite Xina atu halibur informasaun kona-ba atividade militár norte-amerikanu no taiwanés iha Tasi Súl Xina nian, iha ne’ebé Pekin habelar nia prezensa iha tinan hirak ikus ne’e. Governu iha Dili rejeita proposta ne’e.

Timor Leste depende liu ba akordu seguransa nian ho ninia viziñu sira: Austrália no Indonézia.

Enkuantu nakloke atu partisipa iha treinu militár konjuntu ho Xina, Sr. Ramos-Horta hatete katak iha de’it buat barak ne’ebé maka Timór-Leste bele oferese ba nasaun ida hanesan Xina bainhira ko’alia kona-ba defeza.

“Hanesan oituan elefante konvida susuk ida ba ezersísiu militár konjuntu Xinés sira sei foti misil kruzeiru, ami sei foti slingshot,” nia hatete.

Maioria relasaun Timor Lorosa’e nian ho Xina maka ekonómiku, maibé nia opta ona dalan ida ne’ebé diferente ba nasaun barak seluk.

Xina nia ajuda finansia ona palásiu prezidensiál Timór Lorosa’e nian, ministériu negósiu estranjeiru no kuartél-jerál militár, no empreza estatál Xina nian sira harii rede elétrika nasionál no nia portu prinsipál.

Nasaun ne’e hadi’a nia relasaun sira ho Xina iha 2023 ba parseria estratéjiku ida ne’ebé komprensivu, ne’ebé loke odamatan ba kooperasaun ekonómika “la iha limite”, hatete hosi peritu ida ba The Telegraph.

Jose Ramos-Horta hasoru Xi Jinping, Prezidente Xinés, iha Pekin iha fulan-Jullu 2024
Jose Ramos-Horta hasoru Xi Jinping, Prezidente Xinés, iha Pekin iha fulan-Jullu 2024

Maski envolvimentu ekonómiku Pekin nian iha projetu infraestrutura sira hanesan ne’e hamosu preokupasaun, Timór Lorosa’e evita ona “lasu dívida nian” ne’ebé destabiliza ema barak seluk.

Xina iha istória ida kona-ba empresta biliaun ba governu vulneravel sira ne’ebé luta atu selu fali empréstimu sira no ikusmai monu iha nia liman-fuan. Ida-ne’e akontese ona iha Sri Lanka, ne’ebé deve Xina besik biliaun $25 (£19.5 billoens) antes nia la selu no monu ba nia krize finanseira aat liu iha dékada barak nia laran.

Maibé enkuantu empreza Xineza sira harii ona infraestrutura xave iha Timor Lorosa’e, projetu sira ne’e liuhosi konkursu no subvensaun privadu sira.

Nasaun sudeste aziátiku ne’e nunka foti empréstimu husi Xina, signifika katak ninia influénsia iha ne’ebá “limitadu nafatin”, tuir Loro Horta, embaixadór Timór-Leste nian iha Xina.

Iha tinan 2012, nia besik atu simu empréstimu ida ho osan tokon $50 hosi Xina hodi hadi’a nia sistema drenajen, maibé Dili rejeita proposta ne’e tanba fó kontrolu ne’ebé la proporsionál ba Pekin kona-ba empreza ne’ebé maka sei hala’o projetu ne’e.

Envezde ne’e, Timór Lorosa’e foti empréstimu husi parseiru sira hanesan Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no Banku Mundiál, iha ne’ebé ladún iha tali ne’ebé kesi metin.

Nasaun ne’e mós tuir polítika “amigu ba ema hotu”, iha ne’ebé nia simu ajuda estranjeiru no investimentu hosi parseiru oioin – inklui Austrália no EUA – nune’e nia la dependente tomak ba atór ida de’it.

Xina nia kaer besik ona

Parte husi abilidade Timor Lorosa’e nian atu reziste Xina nia atrasaun mai husi nia reseita petróleu no gás, maibé peritu sira hateten katak ida ne’e bele muda iha tempu badak.

Maski sai hanesan nasaun ida ne’ebé kiak liu iha rejiaun tuir PIB per kapita, nia hetan besik meiu biliaun dolar iha reseita petrolífera tinan-tinan, ne’ebé finansia besik pursentu 90 hosi nia orsamentu estadu nian.

Maibé, ninia fundu petrolíferu prevee atu sai hotu iha dékada oin mai, signifika katak nasaun ne’e bele sai bankrota, tuir Damien Kingsbury, profesór eméritu ida iha Universidade Deakin, iha Austrália.

Governu optimista katak sei hetan mina-rai barak liután molok tarde liu, maibé ema seluk preokupa katak krize ekonómika ne’ebé besik daudaun bele dudu Timor-Leste tun ba dalan ne’ebé ladún di’ak ba dependénsia boot liután ba Xina.

“Nasaun ki’ik sira hanesan Timor Lorosa’e iha risku atu iha investidór no doadór boot sira hanesan Xina estraga sira-nia ekonomia lokál no nune’e lakon kapasidade atu foti desizaun ekonómika independente,” dehan Prof Kingsbury. “Xina bele iha influénsia ne’ebé maka’as iha elaborasaun polítika.”

Ida-ne’e akontese ona ba nasaun sira iha Pasífiku antes. Illa Salomão, Kiribati no Nauru hotu-hotu muda ona rekoñesimentu hosi Taiwan ba Xina iha dékada ikus ne’e hafoin simu osan barak hosi Pekin.

Illa Salomaun, istórikamente hanesan nasaun ida ne’ebé kiak liu iha Pasífiku, asina akordu seguransa ida ho Xina iha tinan 2022, loke odamatan ba Pekin hodi estabelese baze militár ida iha rejiaun.

Maski nune’e, Timor Lorosa’e nia polítika “amigu ba ema hotu” bele ajuda nia atu evita monu ba enrabiamentu ne’ebé hanesan.

“Ha’u laiha fundamentu partikulár ba preokupasaun. Xina iha relasaun pozitivu ho Timór-Leste – ida-ne’e signifikativu maibé la’ós doadór prinsipál sira ho meius saida de’it,” dehan Michael Leach, profesór ida iha Universidade Teknolojia Swinburne iha Austrália.

“Lideransa timor-oan sira sempre kuidadu hodi halo balansu ba sira-nia relasaun iha dalan ne’ebé sensivel,” nia akresenta.

Timor Lorosa’e nia pasadu ne’ebé nakonu ho raan

Faktu katak Timor Lorosa’e relativamente la hetan kanek bainhira ko’alia kona-ba Xina ne’e mós rezultadu husi ninia istória raan-fakar foin lalais ne’e.

Forsa indonéziu sira okupa nasaun ne’e entre tinan 1975 no 1999, no oho ema rihun 200 resin – hosi populasaun rihun 600 resin de’it. Sira halo tortura no oho ema sivíl no forsa rezisténsia sira, iha saida maka matenek-na’in barak hanaran jenosídiu.

“Indonézia oho ema barak, ema barak maka terus, no ema barak maka sakrifika maka’as atu nia bele sai nasaun soberanu ida no nune’e sira valoriza soberania ne’e,” dehan Charlie Scheiner, peskizadór ida ne’ebé serbisu kleur ona iha La’o Hamutuk, ida hosi ONG direitus umanus ida ne’ebé tuan no boot liu iha Timór-Leste.

Laiha ema ida maka komprende ida-ne’e di’ak liu duké prezidente no primeiru-ministru, ne’ebé maka lidera luta.

Sr. Leach esplika katak Xanana Gusmão, primeiru-ministru, pasa tinan barak hodi luta no hafoin ne’e hetan dadur “hodi buka tuir mehi autodeterminasaun no independénsia nian”, ne’ebé “informa buat barak kona-ba ninia perspetiva ohin loron kona-ba mantein independénsia timoroan nian”.

Ba Sr. Ramos-Horta, ne’ebé maka manán Prémiu Nobel Dame nian tanba nia esforsu sira, nia esperiénsia halo viajen iha mundu no hetan apoiu diplomátiku halo nia “la’ós ema estrañu ba tipu armadilha sira ne’ebé maka nasaun ki’ik sira bele monu ba ho polítika esterna se sira la kuidadu”, hatete hosi Sr. Leach.

Peritu sira konkorda katak Timor Lorosa’e nia relasaun ho Xina iha posibilidade atu habelar – liu-liu ekonomikamente – maibé provavelmente sei la to’o iha pontu ida ne’ebé sei iha risku ba nia soberania ka independénsia.

“Timor sei sai nafatin demokrasia ida. Ita nunka bele sai ditadura ida tanba ita dezorganizadu no indisiplinadu tebes – imposivel atu nasaun ida mak domina Timor,” insisti Sr. Loro.

“Barak mak koko ona. Baibain sira falla,” nia hatutan ho piada.

Fontes: The Telegraph

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!