INTERNASIONÁL, (LIBERDADETL.com) — Iha istória polítika modernu Médiu Oriente, Ali Khamenei okupa pozisaun sentrál ida. Moris iha tinan 1939 iha Mashhad, nia moris iha tradisaun akadémika Xiita maka’as no halo parte iha movimentu revolusionáriu, lidera hosi Ruhollah Khomeini.
Hafoin Revolusaun Islámika 1979 hamonu Shah, Khamenei neineik sa’e liuhosi fileira podér to’o hetan nomeasaun nu’udar Líder Supremu Repúblika Islámika Iraun iha tinan 1989. Hahú hosi ne’ebá, durante dékada tolu liubá, nia forma ona iha ideolójika nasaun, hametin doutrina wilay al-hah (autoridade soberanu), no autoridade justista koloka Iraun hanesan sentru rezisténsia ba dominasaun osidentál no adversáriu prinsipál ida ba estadu Israel.
Khamenei nia mate—iha ligasaun ho eskalasaun militár entre Iraun, Israel, no Estadus Unidus—komprende lakon líder nasionál ida no mós momentu simbóliku ida iha narrativa jeopolítika rezisténsia. Iha diskursu internu iranianu, nia mate hatudu hanesan “martíriu” ida, hodi hametin lejitimidade morál hosi luta ida kleur ona enkuadra hanesan defeza ida hasoru agresaun esterna. Iha istória, nia lideransa sai sinónimu ho estratéjia ida atu habelar influénsia rejionál liuhosi rede aliadu estadu no la’ós estadu nian, inklui apoiu ba grupu kontra Israel.
Resposta hosi mundu islámiku maka variável krusiál ida. La’ós nasaun hotu-hotu ho maioria musulmanu iha pozisaun unifikadu ida kona-ba Iraun, tanba diferensa iha sektarizmu, orientasaun polítika, no aliansa estratéjiku globál. Maibé, nasaun lubuk ida iha tendénsia atu hatudu solidariedade ka apoiu ideolójiku, polítiku, ka estratéjiku ba Iraun.
Primeiru, Irake iha relasaun ida kompleksu maibé besik ho Iraun, partikularmente hafoin 2003, bainhira nia dinámika polítika doméstika hetan influénsia maka’as hosi grupu Xiita ho ligasaun istóriku no relijiozu ho Teeraun. Proximidade jeográfika, rede milísia, no ligasaun ekonómiku halo Irake sai nasaun ida iha posibilidade boot liu atu fó apoiu polítiku ba Iraun iha fórum rejionál.
Segundu, Síria sai aliadu estratéjiku ida ba Iraun. Governu Damasku, partikularmente durante konflitu sivíl dura liu dékada, hetan ona apoiu militár no finanseiru signifikativu hosi Teeraun. Relasaun ida-ne’e bazeia ba sektarizmu ne’ebé fahe, no mós ba interese jeopolítiku ne’ebé fahe hodi hasoru presaun Israel no influénsia EUA iha Levante.
Terseiru, Líbanu, maski formalmente hanesan sistema polítiku multi-konfesionál, iha atór polítiku no militár aliñadu besik ho Iraun, partikularmente liuhosi rede koñesidu hanesan eixu rezisténsia. Apoiu hosi Líbanu laran provavelmente sei manifesta iha retórika polítika no mobilizasaun hosi opiniaun públika.
Fora hosi rejiaun Árabe, Pakistaun no Turkia iha pozisaun ambivalente liu. Pakistaun iha populasaun xiita no relasaun diplomátika relativamente estável ho Iraun, maibé konsidera mós nia ligasaun estratéjiku ho Estadus Unidus no Estadu Golfu nian. Turkia, poténsia rejionál ida ho ambisaun autónomu, bele foti pozisaun krítiku ida hasoru intervensaun militár osidentál enkuantu mantein ekilíbriu entre nia interese ekonómiku.
Entretantu, estadu Golfu balun, hanesan Arábia Saudita no Emiradus Árabes Unidus, iha tendénsia atu sai kuidadu hasoru Iraun, tanba rivalidade kleur ona ba lideransa iha mundu Izlámiku no orientasaun seguransa rejionál la hanesan. Maibé, iha eskalasaun boot ida envolve soberania estadu nian, presaun opiniaun públika doméstika bele enkoraja espresaun mínimu solidariedade ho prinsípiu la-intervensaun.
Apoiu hosi estadu islámiku ba Iraun labele hamenus de’it ba solidariedade relijioza. Fatór hosi identidade sektária (Sunni-Shia), interese seguransa rejionál, rivalidade hosi podér boot, no dinámika polítika doméstika hosi nasaun ida-idak hala’o papél krusiál. Ali Khamenei nia mate reforsa simbolizmu hosi luta Iraun, maibé apoiu internasionál kontinua depende maka’as hosi kálkulu rasionál hosi líder nasaun sira-ne’e nian.
Nune’e, eventu ne’e nu’udar kapítulu finál iha lideransa klériku-estadista ida nian, maibé mós inísiu faze foun ida iha konfigurasaun polítika Médiu Oriente. Solidariedade mosu hosi nasaun islámiku sira hasoru Iraun, sei forma fali mapa hosi aliansa rejionál no determina se rejiaun ne’e hakat ba konsolidasaun bloku rezisténsia ka tama iha períodu fragmentasaun ida kle’an liu.











