banner liberdade
Narrativa RezisténsiaNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Nina ho labarik nauk iha Timor Leste

84
×

Nina ho labarik nauk iha Timor Leste

Share this article

NARRATIVA REZISTÉNSIA, (LIBERDADETL.com) — Nina hamriik derrepente, hamnasa, no doko ulun ba ami hotu. Nia fuuk agora haree badak liu no moos liu. Parte ida-ne’e hosi nia istória moris nian halo ami hotu hakfodak.

Ami hahú tanis bainhira ami haree nia istória ne’ebé halo ami laran-kanek. Oinsá se ita esperiénsia ona buat sira-ne’e hotu? Haketak hosi ami nia inan-aman sira durante dékada barak, lahó bele hanoin hikas ami nia aman no inan nia oin.

Ida-ne’e maka kapítulu nakukun ida iha Nina nia moris. Nina labarik ida hosi Timor-Leste, ne’ebé iha dékada 1970, soldadu Indonézia sira ne’ebé destakadu iha ne’ebá lori sai. Simplesmente sira lori ba Indonézia, tau iha ró boot. Nina hanoin fali oinsá soldadu sira depois haruka nia atu halo serbisu hotu iha uma laran hafoin nia to’o iha Indonézia.

Nia sei ki’ik iha tempu ne’ebá, ho de’it tinan 6 resin. Nia iha de’it memória uitoan kona-ba nia knua iha Timor-Leste, ka mezmu kona-ba nia aman no inan.

Aisah Soares nia istória ladún diferente. Nia foti husi Timor-Leste bainhira nia iha tinan 7. Aisah hetan promesa katak nia sei haruka ba eskola iha Indonézia. Maibé, hafoin to’o iha Indonézia, nia husik hela iha fundasaun ida. Nia serbisu nu’udar traballadór doméstiku no dala barak hetan tratamentu ne’ebé la justu. Iha Indonézia, Aisah Soares nia naran ikusmai troka ba Siti Hapsari. Nia la’ós de’it lakon nia inan-aman iha Timor-Leste, maibé mós nia identidade.

Labarik Timor-oan sira seluk ne’ebé lori ba Indonézia hetan promesa katak bainhira sira to’o ona idade adulta, sira sei fila fali ba sira-nia família iha Timor-Leste, maibé promesa ne’e nunka konkretiza.

Labarik timoroan rihun ba rihun seluk iha dékada 1970 mós militár sira foti, balun adota hanesan labarik, tau iha internatu islámika (pesantren) ka fundasaun sira. Ida ne’e akontese la’os de’it ba Nina, maibé mós ba labarik feto no mane timoroan rihun ba rihun seluk iha momentu ne’ebá. Labarik balu foin hatene bainhira sira sai boot katak sira laʼós oan husi inan-aman neʼebé uluk sira koñese.

Desesperadu no frustrasaun mós halerik labarik sira seluk ne’ebé hakarak fila mai Timor-Leste. Sira koko atu buka parente ka belun sira ne’ebé sira sei hanoin nafatin, nune’e sira bele fila mai Timor-Leste bainhira sira hatene katak Timor-Leste ukun-an ona.

Istória sira iha leten ne’e nu’udar espresaun hosi filme ida ho títulu “Nina no Labarik Na’ok Timor-Leste nian,” ne’ebé estreia iha Jakarta iha Kuarta-feira (23 Marsu 2016). Filme ne’e produz hosi Asia Justice and Rights (AJAR) ho kolaborasaun ho instituisaun oioin, inklui Indonézia ba Umanidade (IKA), KKPK, Kontras, no IKOHI.

Labarik Timor-Leste rihun ba rihun hetan esperiénsia deslokasaun forsadu entre tinan 1970 no 1990. Diretór AJAR Galuh Wandita afirma katak filme ne’e bazeia ba esforsu advokasia AJAR nian, ne’ebé iha momentu ne’ebá buka atu halibur fali labarik sira ne’ebé lakon ho sira-nia família. ONU konsidera muda labarik sira ho tinan 18 mai kraik hanesan tráfiku. “Labarik Timor Lorosa’e sira ne’e inisialmente hatama kontrabandu, depois hatama ba kaixa no lori ba ro boot. Labarik sira ne’e tenke repatria tanba labarik ida nia direitu atu hetan apoiu no protesaun husi inan-aman, la’ós lori sai, hatama kontrabandu, no hadau hosi família sira,” dehan Galuh Wandita.

Tuir rejistu AJAR, labarik 4,000 mak lakon iha Timor Leste entre tinan 1970 no 1980. Galuh Wandita hatete katak rejistu AJAR nian hatudu katak labarik hamutuk 4,000 maka haketak hosi sira nia inan-aman. Hafoin lori ba Indonézia, balun hetan moris di’ak, enkuantu sira seluk hetan neglijénsia, esplorasaun, no obriga atu muda ba-mai.

Dominggus, vítima ida, hatete katak nia aman lori nia ba sidade. Depois konflitu entre Indonézia ho Timor Lorosa’e mosu iha tinan 1976. Nia haketak hosi nia aman. Tuirmai lori nia ba Indonézia no tau iha ró boot ida.

Sira ne’ebé hetan hosi AJAR jeralmente konta istória hanesan: sira hasai derrepente no tau iha kaixa ida. Hafoin tama iha kaixa, sira tau iha ró boot ida. Kuaze sira hotu konta istória ne’ebé hanesan.

Fila mai Timor Leste

Maizumenus tinan 20 liutiha, Dominggus, Nina, Aisah, no labarik Timoroan balun seluk rona katak AJAR iha programa atu fila no halibur fali labarik sira mai Timor Leste. Sira rona notísia ida-ne’e liuhosi ibun ba ibun. Sira haksolok tebes atu hasoru malu fali ho sira-nia família neʼebé haketak malu kleur ona.

Nina la haree nia família iha tinan 30 nia laran. Progresu ida-ne’e akontese entre loron 18-25 fulan-maiu tinan 2015, bainhira sira hasoru malu fali ho sira nia família. Maizumenus labarik na’in 14 maka hasoru malu fali ho sira nia família iha tempu ne’ebá.

Filme ne’e hatudu oinsá separasaun ne’ebé dura dékada barak ne’e husik hela marka sira, ksolok sira, no memória nakukun sira ne’ebé husik hela.

Dominggus hakuak beibeik nia maun-alin no subriña sira. Ida-ne’e maka mehi ida ne’ebé nia hein kleur ona. Mesmu bainhira husu se nia prontu ona atu fila mai Timor Leste, nia parese konfuzaun. Oinsá nia sei hetan nia família? Oinsá nia sei hasoru sira? Sira sei simu nia ka lae? Sira nia diploma sira laiha ona, sira nia uma uluk nian sunu to’o rahun. Agora sira nia família iha ne’ebé?

Konfuzaun husi labarik sira ne’ebé agora sai adultu hotu ona. Sira nia família tomak simu sira ho ksolok.

Nina, Aisah, Dominggus, no sira seluk tanis. Sira nia kabun metin. Sira hakuak malu de’it ba tempu naruk.

Tempu to’o ona atu fila ba uma.

Narrativa ida ne’e, kopia iha www.konde.co – Luviana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!