banner liberdade
InternasionálNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Myanmar duni-sai diplomata Timor Leste “la liu loron 20 fevereiru 2026”

32
×

Myanmar duni-sai diplomata Timor Leste “la liu loron 20 fevereiru 2026”

Share this article
Imajen: Copyritght@2026
Imajen: Copyritght@2026

INTERNASIONAL,(LIBERDADETL.com) — Timor-Leste hetan akuzasaun katak interfere iha asuntu internu sira Myanmar nian no kolabora ho grupu governu anti-Myanmar nian. Espulsaun sira mós hala’o iha 2023.

Governu Myanmar espulsa Timor-Leste nia Chargé d’Affaires ad interim, Elisio do Rosario de Sousa. Espulsaun ne’e akontese hafoin Naypyidaw hatene katak Díli simu dossier ida kona-ba investigasaun ba alegadu krime sira funu nian no krime sira hasoru umanidade hasoru junta militár Myanmar nian, inklui nia líder, Min Aung Hlaing.

Iha deklarasaun hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar nian iha Domingu (15 Fevereiru 2026), De Sousa hetan orden atu sai hosi Myanmar to’o loron 20 Fevereiru 2026. Myanmar akuza Timor-Leste viola Karta Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) kona-ba respeitu ba soberania.

“Maski iha relasaun di’ak entre Governu Myanmar ho Governu Timor-Leste, Prezidente Timor-Leste interfere beibeik iha asuntu internu Myanmar nian”, lee iha komunikadu hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar nian ne’ebé publika iha meiu komunikasaun estatál Myanmar nian, Global New Light of Myanmar, iha segunda-feira, (16/2/2026).

Myanmar espresa nia deziluzaun. Antes ne’e, Myanmar konkorda ona ho konsensu ASEAN kona-ba adezaun Timor-Leste nian. Molok sai adezaun, Dili espresa beibeik ninia kompromisu atu tane aas prinsípiu husi Karta ASEAN.

Maibé, Naypyidaw avalia katak kompromisu ne’e la kumpri hafoin Timor-Leste ofisialmente adere. “Hanesan lamentável bainhira haree katak Timor-Leste la konsege kumpri nia kompromisu no obrigasaun maski hafoin sai hanesan Estadu-membru ASEAN nian”, refere hosi komunikadu.

Myanmar deklara katak nia bolu de Sousa iha loron 13 fulan-Fevereiru tinan 2026, no haruka nia sai iha loron 20 fulan-Fevereiru tinan 2026. Asaun ne’e bazeia ba Artigu 9 hosi Konvensaun Viena nian iha tinan 1961 kona-ba Relasaun Diplomátika.

Reuniaun

 Problema ne’e hahú bainhira Prezidente Timor-Leste simu membru hosi Organizasaun Direitus Umanus Chin (CHRO). CHRO konsidera hanesan organizasaun ilegál ida hosi Myanmar.

Ida ne’e tanba CHRO hato’o keixa kriminál hasoru membru Forsa Armada Myanmar nian iha loron 14 fulan-janeiru tinan 2026. Tuir ajénsia notísia Timor-Leste, Tatoli, iha loron 3 fulan-fevereiru tinan 2026, keixa kriminál ne’e hato’o ona ba Prokuradoria Timor-Leste.

Iha momentu enkontru ho Prezidente Timor-Leste, arkivu kriminál seidauk tama. Hatan ba enkontru ne’e, Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar konvoka enkarregadu asuntu ad interim Timor-Leste nian iha Yangon hodi hato’o kondenasaun maka’as ba enkontru Prezidente Timor-Leste ho CHRO.

Iha enkontru dahuluk ne’e, Sekretáriu Permanente Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar nian, U Hau Khan Sum, hato’o objesaun no protestu ba asaun Timor-Leste. Dili hetan akuzasaun tanba interfere iha asuntu internu Naypyidaw no kolabora ho grupu governu ne’ebé kontra Myanmar.

Naypyidaw mós husu ba Dili atu tane aas prinsípiu báziku hosi Karta ASEAN. Sira mos husu esklaresimentu ofisial husi Dili. Durante enkontru, Myanmar aprezenta ona nota diplomátiku ida hodi alerta katak ministériu sei akompaña situasaun no, bainhira presiza, sei foti medida ne’ebé rigorozu liu.

Liutiha loron rua, iha loron 18 fulan-Janeiru 2026, Myanmar fó sai deklarasaun ofisiál ida ne’ebé kondena Timor-Leste nia envolvimentu ho CHRO nu’udar violasaun ida ba prátika no prinsípiu ASEAN.

Myanmar halo fali protestu durante enkontru entre Sekretáriu Permanente Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar no Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste iha loron 29 Janeiru 2026. Enkontru ne’e akontese iha marjen Retiru Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN iha Cebu, Filipina.

Tuir komunikadu husi Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar, durante enkontru ne’e, Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste promete sei haruka karta ofisiál klarifikasaun iha semana ida nia laran. Ida-ne’e atu prevene deteriorasaun iha relasaun bilaterál.

Maibé, to’o fulan-Fevereiru nia klaran, Myanmar hatete katak hein hela esklaresimentu ofisiál. Envezde, Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar simu notísia katak Timor-Leste aseita ona kazu ne’ebé hatama hosi CHRO. Dili mós fó sai katak nomeia ona prokuradór superiór ida atu halo ezame ba kazu ne’e.

Myanmar konsidera katak movimentu ida-ne’e laiha presedente iha estadu membru ASEAN seluk. Sira argumenta katak ida-ne’e hamosu eskalasaun ida hosi sentimentu públiku iha Myanmar, ne’ebé sira konsidera kontraprodutivu ba relasaun bilaterál.

Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar afirma katak envolvimentu Prezidente Timor-Leste ho organizasaun ida ne’ebé bolu ilegál no kontra Myanmar ne’e inaseitavel. Myanmar konsidera ida-ne’e viola prinsípiu báziku hosi Karta ASEAN no Tratadu Amizade no Kooperasaun iha Sudeste Aziátiku (TAC).

Tuir Myanmar, Prezidente Timor-Leste nia postura no asaun primeiru viola Karta ASEAN, espesifikamente Artigu 2(2)(a), 2(2)(e), no 2(2)(k). Artigu sira-ne’e subliña pontu rua: respeitu ba soberania no la interferénsia iha asuntu internu nasaun seluk nian.

Myanmar mós afirma katak Estadu-membru sira tenke hadook-an hosi envolve iha polítika ka atividade ruma, inklui utilizasaun ba sira nia teritóriu, ne’ebé bele ameasa soberania, integridade teritoriál, no estabilidade polítika no ekonómika hosi Estadu-membru ASEAN.

To’o momentu hakerek notísia ne’e, seidauk iha konfirmasaun husi governu Timor-Leste.

Tatoli relata, arkivu kriminál ne’ebé CHRO hato’o kona-ba violasaun grupu ba inan isin-rua fulan hitu iha nia la’en nia oin. Arkivu ne’e inklui mós aktu violénsia seluk, inklui masakre hasoru ema na’in 10, inklui jornalista ida no labarik-mane ida ho tinan 13.

Kazu ne’e mós kona-ba omisídiu pastor sarani ida no diákonu na’in tolu (figura igreja nian). Ne’e mós kona-ba atake aéreu ida hasoru ospitál ida ne’ebé hamate pesoál médiku na’in haat no pasiente na’in haat. Keixa ne’e mós kona-ba atake oioin hasoru igreja kristaun no infraestrutura sivil ne’ebé hetan protesaun hosi lei internasionál.

Diretór Ezekutivu CHRO nian, Salai Za Uk, fó bemvindu ba hakat ne’e governu Timor-Leste. “Haree ba istória Timor-Leste no umillasaun ne’ebé povu timoroan hasoru iha sira nia luta ba independénsia, iha duni sentidu solidariedade ida ho povu Myanmar”, nia hatete, hanesan sita hosi Tatoli.

Asesór jurídiku CHRO nian iha Timor-Leste, Jose Teixeira hosi firma Da Silva Teixeira & Associados Lda, subliña importánsia hosi independénsia judisiáriu Timor-Leste no rejeita kualkér interferénsia esterna.

“Estadu Direitu hanesan kestaun prioridade ida ba Timor-Leste. No hanesan krusial maka respeita independénsia hosi instituisaun judisiál Timor-Leste no atu prosesu legál la’o tuir nia dalan. Ami rejeita ho firmeza kualkér interferénsia esterna, liuliu hosi junta Myanmar, iha sistema judisial Timor-Leste”, nia hatete.

Diretór Projetu Responsabilidade Myanmar (MAP), Chris Gunness, bolu prosesu legál iha Dili hanesan marku signifikativu ida ba povu Myanmar iha sira nia dalan ba justisa, liberdade, no dignidade.

Espulsaun diplomata Timor-Leste hosi junta Myanmar mós akontese iha fulan-Agostu 2023. Iha tempu ne’ebá, gatilho maka enkontru ida ne’ebé maka hala’o hosi governu Timor-Leste ho governu sombra Myanmar, ne’ebé junta bandu tiha ona.

Governu Timor-Leste kondena espulsaun iha tinan 2023. Iha komunikadu imprensa hosi “Prezidénsia Konsellu Ministru” hosi Governu konstitusionál da-IX, Díli subliña nia postura, aliña ho pozisaun hosi ASEAN no hosi Nasoens Unidas (ONU), nomeadamente, apoia esforsu tomak hodi restaura orden demokrátiku iha Myanmar.

Dili mós manifesta solidariedade ba povu Myanmar no husu ba junta atu respeita direitus umanus no buka solusaun pasífiku no konstrutivu ba krize ne’e.

(AFP/Reuters/Kompas)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!