DILI, (LIBERDADETL.com) — Tensaun entre komunidade arte marsiais ho Komisaun ba Regulasaun Arte Marsiais (KRAM) dadaun ne’e sa’e maka’as iha Timor-Leste.
KRAM orijinalmente estabelese hanesan órgaun ida atu kontrola ba prátika arte marsiál sira iha Timor Leste, maibé pratikante barak sente katak ida-ne’e la konsege kumpre nia funsaun baze nu’udar fórum ba dezenvolvimentu no unifikasaun.
Polítika Governu nian ne’ebé bandu ka restrinje atividade arte marsiál—inklui estensaun bandu ba treinu—hamosu polémika sériu entre treinadór no membru sira hosi organizasaun arte marsiál sira. (ABC News)
Membru ida hosi Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), ne’ebé koñesidu ho inisiál GJ, fó sai deklarasaun ida ne’ebé ilustra frustrasaun ne’ebé jeneralizadu:
“KRAM laiha polítika dezenvolvimentu ba organizasaun arte marsiál. Tempu to’o ona atu taka tanba ne’e formalidade de’it no laiha kontribuisaun loloos.”
GJ akuza KRAM laiha diresaun estratéjiku ka polítika ne’ebé hametin grupu tradisionál, mezmu dezde governu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hanaruk tan bandu ba atividade arte-marsiál iha esforsu atu hamenus violénsia entre membru grupu sira. (ABC News)
LK, membru KORK, halo deklarasaun hanesan, la tahan ninia krítika ba organizasaun ne’e:
“Ezisténsia KRAM nian simplesmente estraga osan Estadu nian. Laiha programa ka atividade ruma ne’ebé fó benefísiu ba dezenvolvimentu arte-marsiál iha Timor-Leste.”
Admisaun ida-ne’e revela katak krítika la’ós de’it retórika, maibé reflete opiniaun ida ne’ebé buras entre pratikante arte marsiál.
Balun argumenta katak regulamentu polémiku no bandu ne’ebé repete— governu reklama katak ho intensaun atu hamenus insidente violentu—tuir loloos difikulta ona dezenvolvimentu abilidade, hapara atividade kulturál, no la konsege rezolve problema sosiál nia hun. (Seasia.co)
Governu nia bandu hetan krítika hosi líder arte-marsiál balun tanba maka’as liu no la konsidera kontestu sosiál no valór kulturál iha prátika arte-marsiál nia kotuk.
Tuir media internasionál nia relatóriu, asaun ne’e halo hafoin insidente violentu lubuk ida ne’ebé iha ligasaun ho grupu arte-marsiál, maibé líder komunitáriu barak mak kestiona katak bandu mak solusaun di’ak liu ka lae. (ABC News)
Membru balun hosi Asosiasaun Kera Sakti (Ikatan Kera Sakti) hatete katak arte marsiál la’ós de’it atividade fíziku: sira maka meiu ida ba edukasaun morál, dixiplina, no harii komunidade.
Sira argumenta katak KRAM tenke aloka rekursu hodi dezenvolve programa edukasionál no kompetitivu, envezde simplesmente impoin bandu ka estende restrisaun. (Seasia.co)
Liután, prátika arte marsiál iha komunidade barak sai ona parte ida hosi atividade kulturál ne’ebé kombina ho valór sosiál ba jerasaun foun.
Komisaun ba Regulasaun Arte Marsiál envolve ona iha semináriu sosiál no diskusaun kona-ba knaar arte marsiál hodi hametin koezaun komunidade, maibé tuir maioria pratikante, rezultadu nunka tradús ba polítika konkretu, ho impaktu. (eeas.europa.eu)
Polémika ida-ne’e mosu iha tempu ne’ebé governu nia esforsu atu hamenus konfrontu no violénsia okazional entre grupu arte marsiál sira.
Bandu ne’ebé alargadu ne’e haree hanesan drástiku no konsidera hosi ema balun hanesan solusaun ida ne’ebé la ekilibradu, liuliu bainhira la akompaña hosi estratéjia dezenvolvimentu ida no implementasaun programa konkretu ne’ebé apoia kualidade no kreximentu hosi pratikante sira. (ABC News)
Rezultadu husi investigasaun ida-ne’e hatudu katak komunidade arte-marsiál nia opozisaun ba KRAM la’ós de’it krítika esporádika, maibé krítika estruturadu ne’ebé espresa insatisfasaun ho falta programa, falta apoiu konkretu, no falta vizaun estratéjiku.
Pratikante fiar katak isin-lolon ne’e la konsege kumpre ninia funsaun ne’ebé nia hakarak: hametin, unifika, no dezenvolve arte marsiál nu’udar elementu kulturál no dixiplina pozitivu ida iha Timor-Leste.











