banner liberdade
NOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWSOpiniaun públiku

Mataween no sakrifísiu sura labele—”Ha’u nia kontinênsia ba PNTL”

64
×

Mataween no sakrifísiu sura labele—”Ha’u nia kontinênsia ba PNTL”

Share this article
Amito Qonusere Araujo
Amito Qonusere Araujo

OPINIAUN PÚBLIKU, (LIBERDADETL.com) — Artigu ida ne’e la reprejenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna’ar an ba, maibé ne’e hanesan liberdade espresaun ida ne’ebé garantia mós iha konstituisaun RDTL, hanesan sidadaun bain-bain.

To’o ohin loron, kna’ar Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) dalabarak ema haree ho negativu, hanesan nia prezensa sinónimu ho asaun represivu ka hanesan de’it barreira ba liberdade espresaun. Krítika hanesan ne’e konserteza lejítimu iha espasu demokrátiku, maibé dala barak la iha balansu ho rekoñesimentu ba serbisu maka’as no sakrifísiu hosi elementu PNTL ne’ebé loroloron mantein seguransa públika, tuir lei no orden.

Liuhosi introdusaun ida-ne’e, ha’u hakarak subliña katak, apoiu ba PNTL ne’e sem rezerva, no presiza hato’o ita nia respeitu ba sira. Iha dinámika sósiu-polítika hotu iha nasaun ne’e, polísia sempre iha oin, hodi garante estabilidade. La ho prezensa polísia ne’ebé neutru, profisionál no dixiplinadu, liberdade demokrátiku sei lakon garantia seguransa ne’ebé sai baze ida.

Tuir ha’u nia observasaun, to’o ohin loron, iha aspitasaun públiku oituan de’it ne’ebé abertamente hato’o apresiasaun ba PNTL nia dezempeñu. Narrativa ne’ebé mosu iha tendénsia atu destaka frakeza, enkuantu aspetu pozitivu—hanesan pasiénsia hasoru provokasaun, konsisténsia iha orden, no dedikasaun atu proteje povu—dala barak la nota.

Ita mós tenke rekoñese katak polísia la’ós ema sira ne’ebé laiha fuan. Sira mós ema baibain ho família, oan, no maun-alin—balun mós iha sira nia maun-alin rasik ne’ebé mós estudante akadémika. Ho farda ne’ebé sira uza, iha oin aguenta loron-manas maka’as durante oras barak, isin ne’ebé hamriik metin iha seguransa laran, no iha matan ne’ebé tahan Mataween, no laiha ema ida maka sura Mataween litru hira maka sulin bainhira hetan kalúnia, insultu, ka trata, hanesan sira la’ós parte ida hosi povu.

Ha’u hamriik atu prenxe no fó kontinênsia, ba apoiu mamuk hosi públiku. Ha’u hakarak afirma klaru katak ha’u fó apoiu ba PNTL. Apoiu ne’e la signifika taka matan ba krítika, maibé atu subliña katak, krítika tenke akompaña ho apresiasaun ne’ebé ekilibradu. Polísia la’ós inimigu povu, maibé nu’udar sidadaun ida ne’ebé bolu atu hala’o kna’ar estadu nian, nune’e bainbain ha’u dehan, PNTL ha’u nia kolega, tanba ha’u habelun ho sira hotu—PNTL ha’u nia amigu, tanba mesak timoroan de’it mak hala’o serbisu ba seguransa Estadu nian.

Planu manifestasaun sivitas akadémika nian iha loron 15 fulan-Setembru tinan 2025, dala ida tan bolu ona atensaun públiku. Asaun ne’e mosu tanba Parlamentu Nasionál nia desizaun hodi aprova aprovizionamentu ba karreta 65 ba membru Parlamentu Nasionál, polítika ida ne’ebé konsidera la hanesan ho realidade sosiál komunidade nian. Estudante sira argumenta katak, prioridade estadu nian labele ho fasilidade luxu, maibé halakon pobreza, hametin edukasaun, hadi’a servisu saúde, dezenvolvimentu infraestrutura, no assuntu seluk-tán.

Maibé, dinámika iha terenu fó sai realidade diferente entre estudante akadémika ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Estudante balu hato’o krítika uza linguajen ne’ebé konsidera la edukativu hasoru ofisiál sira. Entretantu, PNTL, ne’ebé mantén pozisaun neutru, hetan persesaun hanesan “la apoia” manifestasaun. Narrativa ida ne’e presiza hadi’a: polísia la’ós estudante sira-nia adversáriu, maibé sai hanesan guardiaun ba seguransa no estabilidade iha prosesu demokrátiku.

Iha Timor-Leste nia istória tomak, estudante sempre sai atór krusiál hodi dudu mudansa. Hosi luta ba independénsia to’o konsolidasaun demokrasia, estudante nia lian akadémika dala barak simboliza korajen morál. Dala barak refere hanesan konxiénsia krítiku sosiedade nian.

Maibé, konxiénsia krítiku ida-ne’e tenke akompaña nafatin ho responsabilidade. Manifestasaun la’ós de’it kona-ba hato’o aspirasaun, maibé mós kona-ba oinsá atu hato’o narrative kredivel no lójika. Teoria komunikasaun polítika subliña importánsia ethos (kredibilidade), pathos (emosaun), no logos (lójika). Se estudante sira la konsege mantein linguajen no étika ne’ebé loos, sira nia aspirasaun bele lakon kbi’it persuasivu.

Iha kazu ida-ne’e, estudante akadémika sira ne’ebé kontra sosa karreta ba membru parlamentu nasionál iha argumentu forte ida: injustisa sosiál no povu nia nesesidade urjente liu. Maibé, bainhira krítika ho liafuan maka’as hasoru polísia, substánsia hosi aspirasaun bele hetan deslokasaun hosi públiku nia persesaun negativu kona-ba sira nia estilu Liberdade espresaun nian, ne’ebé nakonu ho ódiu no vingansa polítika.

Tuir Konstituisaun RDTL, polísia iha mandatu atu garante seguransa interna, protesaun públika, no implementasaun lei ne’ebé justu. Tanba ne’e, polísia la iha pozisaun atu fó apoiu ka rejeita polítika espesífiku hirak ne’e.

Iha siénsia polítika, kna’ar polísia nian klasifika hanesan instrumentu seguransa iha estadu demokrátiku. David Bayley, peritu ida iha estudu polísial nian, subliña katak “polísia iha estadu demokrátiku ida tenke kumpre papél duplu: proteje direitu individuál no mantein orden públika.” Ne’e signifika, PNTL funsiona de’it atu garante katak, manifestasaun estudante sira bele la’o ho seguru, laiha violénsia, no labele perturba ema seluk nia direitu.

Bainhira estudante akuza polísia “la apoia” sira nia aspirasaun, tuir loloos ne’e la loos. Polísia laiha autoridade atu determina se polítika karreta 65 nian apropriadu ka lae; ida-ne’e kestaun polítika ida. Buat hotu ne’ebé PNTL bele halo maka asegura katak, estudante bele halo protestu ho seguru, tuir prosedimentu legál.

Uza linguajen abuzivu hasoru autoridade maka pontu fraku ida iha planu manifestasaun ida-ne’e. Sosiolójikamente, uza linguajen ne’ebé la edukadu reflete tensaun emosionál, maibé iha espasu públiku, ida-ne’e iha potensiál atu lori ba delejitimizasaun morál.

Jürgen Habermas, filózofu komunikasaun nian, subliña importánsia hosi espasu públiku deliberativa ida, iha ne’ebé argumentu rasionál tenke manán emosaun destrutivu. Ha’u nia opiniaun ida ne’e indika katak, estudante timoroan tenke sai modelu hodi harii espasu públiku ida ne’ebé saudavel, la’ós destabiliza ho liafuan ne’ebé hakanek ema seluk nia sentimentu.

Polísia ne’ebé hasoru situasaun ida-ne’e merese hetan elojia tanba mantein kalma no profisionál. Sira la hatán ba provokasaun verbál ho asaun represivu, maibé sira kaer metin prinsípiu: “Polísia mantein seguransa, la’ós funu hasoru povu.” Atitude ida-ne’e hatudu maturidade hosi instituisaun polísial hodi navega dinámika demokrasia nian.

Konstituisaun RDTL, espesífikamente artigu 40 kona-ba Liberdade Espresaun no Informasaun, garante sidadaun ida-idak iha direitu atu espresa sira-nia opiniaun iha públiku. Manifestasaun hanesan mekanizmu lejítimu ida atu kontrola podér. Maibé, liberdade ida-ne’e la’ós absoluta. Iha limitasaun ne’ebé estipula iha lei, hanesan bandu ba diskursu ódiu, provokasaun violénsia, no insultu ne’ebé laiha baze. Tanba ida-ne’e maka polísia presiza nafatin atu regula manifestasaun. PNTL la’ós nonook ba estudante sira-nia Liberdade espresaun, maibé garante katak, direitu konstitusionál hala’o ho orden, seguru, no sivilizadu.

Desizaun Parlamentu nian atu sosa kareta 65 ne’e nakonu duni ho simbolizmu polítiku. Ba estudante, karreta foun reprezenta elitizmu polítiku ida ne’ebé la sensivel ba povu nia susar. Ba parlamentu, karreta hirak ne’e, bele haree hanesan meiu ida serbisu hodi hasa’e efikásia lejislasaun nian.

Iha ne’e iha konflitu simbóliku ida: estudante haree karreta hanesan “luxu”, enkuantu parlamentu konsidera hanesan “fasilidade serbisu nian”. Maibé, buat ne’ebé importante liu maka oinsá jere debate ida-ne’e ho saudavel, no la limite ema seluk nia Liberdade moris, tanba partikularmente filozofia sosiál Katólika ne’ebé fó influénsia maka’as ba Timor-Leste nia kultura, dignidade umana sempre sai nu’udar sasukat prinsipál ba polítika públika. Polítika ne’ebé la favorese ema ki’ak kontradiz ho prinsípiu justisa sosiál nian.

Maibé, mensajen ne’e só bele defende se hato’o ho dignidade. Linguajen ne’ebé maka’as, maski moris hosi frustrasaun, tuir loloos halakon valór morál hosi luta ne’e rasik. Polísia, ne’ebé mantein orden iha situasaun ida-ne’e, konsidera nu’udar servidór ba dignidade umana—tanba laiha seguransa, povu nia dignidade mós laiha protesaun.

Iha narrativa públika, apoiu ba PNTL la signifika rejeita estudante sira-nia aspirasaun. Pelu kontráriu, hodi mantein seguransa, polísia asegura katak, estudante akadémika iha nafatin espasu atu hato’o sira nia krítika. Estudante presiza kompriende katak, PNTL la funsiona ho “orientasaun polítika,” maibé ho orientasaun seguransa nasionál. Simplesmente, elementu PNTL labele hola parte iha asuntu polítiku partikulár ruma, tanba sira-nia kna’ar mak atu serbí sidadaun hotu-hotu, maski sira konkorda ka la konkorda ho polítika parlamentár.

Rekomendasaun ba Estudante no PNTL

  1. Ba Estudante sira
  • Uza linguajen edukativu no sivilizadu hodi hato’o aspirasaun sai konvinsente liután.
  • Prepara argumentu bazeia ba dadus, la’ós emosaun de’it.
  • Halo manifestasaun sai fatin ba edukasaun politika, la’ós arena ba provokasaun.
  1. Ba PNTL
  • Mantein atitude ne’ebé neutru, dixiplinadu, no profisionál.
  • Hasa’e diálogu ho estudante sira hodi evita dezentendimentu.
  • Uza aprosimasaun persuasivu, la’ós represivu, bainhira asegura manifestasaun.

Manifestasaun estudante akadémika ne’ebé planeadu iha loron 15 fulan-Setembru tinan 2025, halo parte iha dinámika demokrasia nian. Sira nia aspirasaun ba injustisa sosiál merese respeitu, maibé maneira ne’ebé sira espresa tenke reflete mós valór edukasionál no morál.

Entretantu, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) merese hetan apoiu públiku hodi mantein neutralidade no profisionalizmu, maski hetan presaun verbál ne’ebé la edukadu. Polísia la’ós, sira ne’ebé rejeita aspirasaun, maibé instituisaun ne’ebé asegura katak liberdade tenke ho funsionamentu seguru.

Iha demokrasia ida, estudante ho polisia labele hamriik hasoru malu, maibe la’o ketak-ketak: estudante nu’udar guarda morál, no polísia nu’udar guarda seguransa.

Ho apoiu morál ne’e, ha’u hein katak PNTL sei iha motivasaun liután atu mantein neutralidade, profisionalizmu, no dedikasaun hodi serbí komunidade. Hein katak, iha futuru, nasionalizta, akadémika, peskizador no polítiku sira sei iha korajen atu hato’o sentimentu hanesan: katak, PNTL merese hetan apoiu, la’ós krítika de’it. REMATA.

Hosi: Amito Qonusere Araújo

Eis Membru Konsellu Imprensa Imprensa (2022-2025)

Hela fatin, Laletek Puasoru, aldeia Tchai, Suku Loré-I postu Loré, munisípiu Lautém

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!