banner liberdade
NasionálNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Manifestasaun sunu kareta ida, PN deside kansela sosa kareta Prado

154
×

Manifestasaun sunu kareta ida, PN deside kansela sosa kareta Prado

Share this article

NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Iha kapitál, Díli, tensaun polítika sira aumenta tanba manifestante tun ba estrada. Hirus públiku nakfera, liuhosi hakilar no kartaun, no liuhosi asaun estremu: karreta ida sunu iha ema lubun nia leet, simboliza rezisténsia ba polítika ne’ebé konsidera la sensivel ba povu nia susar.

Tensaun ida-ne’e marka momentu krítiku ida entre aspirasaun públika sira no lejitimidade polítika.

Laloran manifestasaun mosu iha fulan-Setembru tinan 2025 mosu hosi planu sosa karreta foun ba membru Parlamentu Nasionál nian. Ba komunidade ida ne’ebé sei luta hasoru dezafiu ekonómiku, desizaun ne’e haree hanesan violasaun ida ba justisa.

Inséndiu ne’ebé han viatura iha estrada públiku hatudu profundidade hosi deziluzaun públiku nian ho elite polítika sira.

Maibé, istória rejista katak hosi hirus ne’e nia ahi-lakan, desizaun ida ne’ebé iha valór moris.

Iha loron 16 fulan-Setembru tinan 2025, iha sesaun plenária regulár, Parlamentu Nasionál aprova ho unanimidade Rezolusaun No. 65 kona-ba reorganizasaun jestaun no utilizasaun efisiente ba frota transporte nian.

Desizaun ne’e kansela kompletamente prosesu sosa karreta, ho votu a favor 57, laiha objesaun, no laiha abstensaun.

Momentum ida-ne’e hatudu oinsá manifestasaun sira bele muda diresaun polítika nian. Povu nia lian, ne’ebé nakfera iha dalan sira, ikusmai hetan eko iha edifísiu parlamentu nia laran.

Bankada nia konferénsia imprensa iha loron 15 fulan-setembru tinan 2025, subliña mós katak lejisladór sira labele taka matan ba realidade moris povu nian, maibé tenke hatudu sensibilidade no responsabilidade morál.

Dili, sidade ne’ebé dalabarak sai sasin ba istória polítika Timor-Leste nian, dala ida tan nakonu ho povu nia lian ne’ebé ezije justisa no transparénsia. Iha dalan sira, manifestante kaer poster  no hato’o sira nia objesaun ba planu atu sosa karreta foun ba membru Parlamentu Nasionál nian.

Aspirasaun ne’e nu’udar aktu krítika no reflesaun ida hosi distúrbiu públiku kona-ba prioridade polítika sira nasaun nian.

Onda protestu sira ne’ebé mosu iha fulan-Setembru nia klaran tinan 2025 ikusmai obriga instituisaun lejislativa aas liu atu foti asaun istóriku.

Iha loron 16 fulan-setembru tinan 2025, iha sesaun plenária regulár, membru Parlamentu na’in 57 hotu ne’ebé prezente aprova ona Rezolusaun No. 65.

Laiha votu kontra ka abstensaun ida. Rezolusaun ne’e afirma reorganizasaun ba jestaun no utilizasaun efisiente ba frota transporte Parlamentu Nasionál nian, enkuantu kansela mós prosesu aprovizionamentu ba veíkulu foun.

Desizaun unanimidade ne’e hanesan resposta direta ba povu nia aspirasaun. Manifestasaun ne’ebé inisialmente manas iha dalan, ikusmai hetan rejultadu, hodi afirma ligasaun entre povu nia lian no desizaun polítika.

Momentum ida-ne’e hatudu katak presaun sivíl kontinua iha efeitu transformativu ida iha dinámika instituisaun estadu nian.

Loron ida antes rezolusaun ne’e pasa, iha loron 15 fulan-Setembru tinan 2025, bankada Bankada nian hala’o konferénsia imprensa ida. Sira subliña katak Parlamentu tenke hatudu sensibilidade ba kondisaun sósiu-ekonómiku povu nian, la’ós reprejenta povu hodi fó benefísiu ba interese partidu no grupu sira-nia nesesidade. Deklarasaun ida-ne’e fó diresaun no lejitimidade morál ba asaun ne’ebé halo iha sesaun ofisiál.

Hahú hosi luron to’o edifísiu parlamentu nian, epizódiu ida-ne’e sai hanesan marku ida iha Timor-Leste nia lala’ok demokrátiku.

Ida-ne’e hatudu katak manifestasaun ne’e kona-ba rezisténsia, no mós dalan ida diálogu nian hodi reafirma prinsípiu katak soberania loloos iha povu nia liman.

Iha rezolusaun ne’e hatete, “Parlamentu Nasionál nia vontade atu reorganiza Deputadu sira nia rejime transporte, garante kontinuidade ba funsaun parlamentár sira liu hosi manutensaun no utilizasaun efisiente ba frota nebé iha ona, no mós liu hosi posibilidade atu uza solusaun alternativu, ne’ebé ekonomiku liu no proporsionál liu, iha observánsia tomak ba interese públiku”.

Parlamentu Nasionál resolve, tuir artigu 92 Konstituisaun Repúblika nian, mak hanesan “kansela prosesu akizisaun ba karreta foun ne’ebé rejistu iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025 nian; no Determina katak Sekretariadu-Jerál Parlamentu Nasionál nian adopta medida administrativu no finanseiru sira nebé destina ba manutensaun no utilizasaun efisiente ba frota nebé iha ona, garante kontinuidade ba atividade parlamentár sira” sita iha rezolusaun.

Sesaun Plenária ne’e prezide hosi Prezidente Parlamentu Nasionál exersisiu, Alexandrinho Afonso Nunes, no akompaña hosi membru Meza sira.

Iha demonstrasaun ne’e, manifestante halo perturbasaun ba ordem públiku, no sunu kareta estadu ida, ne’ebé para iha Estrada diresaun besik Kuartél-Jerál PNTL Caicoli, Dili.

Ahi-lakan hosi manifestasaun ne’ebé sunu veíkulu iha estrada Dili nian sei hanoin nafatin nu’udar alerta ida ne’ebé maka’as.

Maibe liu fali ida ne’e, desizaun unanimidade Parlamentu nian hanesan sinal ida katak demokrasia iha Timor-Leste funsiona nafatin hanesan espasu ba koresaun.

Hosi suar ne’ebé sa’e, mosu naroman desizaun matenek nian, hodi afirma: povu nia lian iha nafatin kbi’it atu dirije roda polítika nasaun nian.

Demonstrasaun ne’e hahú segunda-feira to’o Kinta-feira (15-18) fulan-Setembru tinan 2025.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!