EDITORIAL, (LIBERDADETL.com) — Iha dader, loron 4 fulan-Setembru tinan 1999, Timor Lorosa’e sei taka metin ho tensaun ne’ebé maka’as. Hafoin tinan 24 okupasaun Indonézia nian, timoroan tomak prepara ba loron ida ne’ebé sei determina nasaun nia futuru.
Iha knua barak, tantu eskola, no sentru votasaun ne’ebé prepara husi organizasaun Nasoens Unidas (ONU) hahú nakonu ho ema, sira nia oin kahur esperansa no tauk.
Iha sidade hotu-hotu iha Timor laran tomak, ema sivíl hein oras atu hakat ba sentru votasaun atu vota. Feto barak lori sira nia oan, enkuantu katuas sira reza atu sira nia votu labele saugati.
“Ida ne’e hanesan oportunidade ikus ba ita nia oan sira atu moris iha liberdade nia laran”.
Maski nune’e, korajen povu Timor Lorosa’e nian la ses husi ameasa. Milísia pró-indonéziu, hetan apoiu hosi membru balun hosi forsa seguransa, halo intimidasaun ba populasaun hotuho meiu oioin. Sira sunu uma, habelar terror, no intimida rezidente atu la partisipa iha votasaun.
Maski nune’e, ema rihun ba rihun kontinua marxa, maski iha situasaun manas no presaun nia laran. Sira nia pasu nu’udar símbolu aten-brani ne’ebé la nakdoko.
Ofisiál ONU nian no forsa internasionál mantein kontrolu maka’as iha estasaun votasaun. Sira hasoru dezafiu: mantein seguransa lahó eskala ba konflitu nakloke ho milísia armada sira. Kámara dokumentál sira kaptura oin sira ne’ebé ansi, liman ne’ebé nakdedar bainhira sira vota, no labarik sira ne’ebé hateke ho konfuzaun maibé ho esperansa.
Rezultadu lakleur sai istóriku. Povu maioria vota ba independénsia, rejeita integrasaun ho Indonézia. Desizaun ida-ne’e hamosu violénsia foun ida. Milísia hatán ho brutál: uma hetan sunu, edifisiu hetan destruisaun, no ema rihun hetan obriga atu halai ba ai-laran ka atravesa fronteira ba Indonézia. Iha loron tuirmai, relatóriu internasionál rejista ema mate no rihun barak tan sai refujiadu.
Maski iha violénsia, 4 Setembru 1999, sai nafatin pontu mudansa monumentál ida. Povu nia votu desizivu, maski ho folin aas iha sofrimentu temporáriu. Hahú husi loron ne’ebá, mundu hahú rekoñese Timor Lorosa’e nia aten-brani, no dalan ba ukun rasik-an loloos nakloke.
Ikusmai, loron 4 fulan-Setembru nu’udar loron ida iha kalendáriu. Ida-ne’e hanesan prova katak liberdade moris hosi aten-brani koletivu, labele ignora povu nia lian, no nasaun ida nia identidade bele hetan fali liuhosi determinasaun no sakrifísiu.
Liuhusi forsa internasionál sira-nia tulun, diplomasia globál, no povu nia perseveransa, ikusmai Timor Lorosa’e hetan nia independénsia ofisiál iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002, hodi taka kapítulu nakukun ida iha istória no loke kapítulu foun ba jerasaun sira iha futuru.