OPINIAUN PUBLIKU, (LIBERDADETL.com) — Kada vez iha Mediasaun Amérika temi Venezuela narasi simples no simplifikadu kauza tebes, dehan Presidente Venezuela Nicola Maduro Komete droga barak ho ezizensia politika Amérika tenke atua. Laiha kontestu klaru, laiha razaun faktus husi Data Governu nian, no tenta ita atu komprende saida maka akontese duni, no iha ne’ebá maka bosok sira hahú (Issu). Aproveita! Tanba jeopolítika nunka simples hanesan ne’e (hitam-putih), no wainhira Nasaun superpoténsia ida fa’an narrativa ida ne’ebé fasil liu atu influensia normalmente iha buat ruma ne’ebé subar (deliberadamente).
Iha tempu ne’ebé orden mundial afirma-an hanesan defensor ba demokrasia, direitu umanu no lei internasional, kapturasaun líder polítiku ida sai hanesan sinal klaru kona-ba kontradisaun boot iha sistema global ne’e. Kapturasaun Nicolas Maduro la’ós deit kazu legal ordináriu, maibé mos sai hanesan asuntu polítiku ne’ebé kestiona soberania nasaun, independénsia estadu, no prinsipiu justisa ne’ebé presiza respeita iha relasaun internasional.
Kapturasaun sei konsidera ilegal tanba Estado seluk la ho permisaun Venezuela La iha ordem tribunal válida, Ka viola soberania Estado no direitu internasionál Se país ruma tenta kaptura Prezidente Venezuela iha rai seluk la ho prosesu legal, ne’e bele bele provoka konflitu diplomátiku. No ida ne’e Viola Direitu Umanus Internasionál ICCPR – International Covenant on Civil and Political Rights no haktuir mos husi Líder minoria Kámara Estadus Unidus nian, Hakeem Jeffries, hatete katak administrasaun la konsege fó prova sira hodi justifika operasaun militár norte-amerikanu nian iha Venezuela ne’ebé lori ba detensaun hosi Prezidente Nicolás Maduro.
Tanba saida maka Venezuela derrepente hetan pozisaun hanesan ameasa boot ida? Tanba saida maka Ró sira hetan Tiru no koloka kedas forsa armada, no baze militár sira iha Karibe okupadu derepente? Tuir lolos, Venezuela la’ós dalan prinsipál droga nian ba Amérika. Númeru sira klaru: kuaze pursentu bot liu husi kokaína iha mundu maka produz iha Kolómbia. Liu 90% hosi kokaína tama iha Amérika liu hosi Méxiku. Venezuela reprezenta másimu ida besik pursentu 15, no ida-ne’e maka dalan sekundáriu la’ós dalan prinsipál, la’ós fonte primeiro. Maibé Amérika la’ós beik; sira hatene númeru sira-ne’e. Sira hatene katak lójikamente foka ba Venezuela la iha sentidu.
Maske nune’e sira kontinua halo ida-ne’e, ida ne’e signifika katak lójika ne’ebé sira uza la’ós lójika droga nian. Iha lójika seluk ne’ebé servisu. No iha ne’e maka ita hahú haré Venezuela la’ós hanesan problema ida maibé hanesan instrumentu ida, Distrasaun ida, instrumentu narrativa ida no instrumentu lejitimasaun ida. Amérika hatene buat ida kona-ba Influensia públiku nia atensaun (Issue Redirection): kuadu temi Droga, ema barak liu sei la husu pergunta detalhu konaba ida ne’e! no ita-boot bele haruka ró funu nian sira ba fatin ne’ebé de’it la presiza esplika buat ida (Sosiedade Fiar liu Informasaun Irasional no Konspirasaun sira duke halo Research).
Tanba droga maka inimigu komún, inimigu ne’ebé la presiza esplikasaun detalho, inimigu ne’ebé bele fa’an ho fasil, Problema maka termu ida-ne’e frajil tuir definisaun. Terrorizmu iha definisaun saida de’it maka uza violénsia hodi obriga mudansa polítika. Kartel droga sira lakohi muda sistema polítiku Amerika, lakohi hamonu prezidente no lakohi muda konstituisaun maibe fa’an de’it sasán ilísitu sira no hetan osan. Ne’e krime, la’ós terorizmu.
Wainhira definisaun ne’e monu narrativa aumenta hodi hatete katak Maduro Uza Droga hodi ataka Estadus Unidus nia Estabilidade. Fraze ida-ne’e rona maka’as, emosionál, no halo tauk, maibé la’os realidade katak mamuk. Tanba pergunta mak ne’e mudansa polítika saida mak ema obriga? Laiha resposta! Tanba ida-ne’e la’ós kestaun.
Iha parte seluk ita hare ba parseiru estratéjiku sira Venezuela nian. Naran rua mosu kedas Rúsia no Xina. Rúsia bele sai hanesan aktór ida ne’ebé kleur onas no Xina maka aktór ida ne’ebé ativu ohin loron, no relasaun ida-ne’e la’ós de’it diplomátiku ida, ne’e maka relasaun militár ida ne’ebé los, konkretu, no bele sukat.
Venezuela iha tropa asaltu ida ne’ebé boot liu iha Amérika Latina. Ida-ne’e la’ós forsa simbóliku maibé forsa operasionál, se maka fornese sira nia kilat? legalmente Xina. Ba Amérika ida-ne’e hanesan mina no osan-mean intelijénsia nian (Game Catur)) Amérika to’o agora laiha dadus konkretu kona-ba oinsá Xina hala’o operasaun anti-aéreu sira. Ema hotu-hotu okupadu halo espekulasaun kona-ba Taiwan, maibé Venezuela hanesan ezemplu ida ne’ebé Amérika bele observa diretamente Xina nia kapasidade sira la presiza ba funu. Kompara ida-ne’e ho Pakistaun.
Sensivel liu no ladún diskute iha públiku, Kanál Panamá maka artéria ida ne’ebé maka importante ba komérsiu globál. Iha tinan barak nia laran, Xina la kontrola ofisialmente Kanál Panamá nian maibé kontrola portu sira tama no sai nian, liu hosi subsidiáriu Hong Kong nian. Ida-ne’e la’ós detalle ki’ik, ne’e signifika kontrolu ba fluxu lojístika globál sira. EUA sente perturbadu tebes ho ida-ne’e Iha fulan-Marsu, halo presaun ba portu atu transfere ba empreza investimentu norte-amerikanu ida Iha loron 25 fulan Agostu, transferénsia ofisialmente akontese.
Propriedade maioria muda liman. No semana rua de’it liu tiha, Ró droga dahuluk hetan rahun iha tasi-ibun Venezuela nian, Ida-ne’e maka evidénsia direta? Lae! Maibé iha jeopolítika mensajen sira ladún haruka liu hosi deklarasaun ofisiál sira Mensajen sira haruka liuhosi tempu, fatin, no demonstrasaun forsa nian. Ita ko’alia kona-ba ró sira ne’ebé maka Rahun. Sira la’ós ró sofistikadu sira, Sira la’ós ró militár sira, Sira maka ró tuan ne’ebé namdoras halo ho liman, ho folin karik dolar rihun sanulu resin de’it. Maibé EUA hatán ho misil sira ho folin dolar rihun atus resin. ekonomikamente ida-ne’e la rasional, maibé simbóliku ida-ne’e iha sentidu perfeitu, ida ne’e la’ós operasaun efisiénsia ida-ne’e maka operasaun mensajen ida kona-ba hatudu katak Amérika bele ezerse podér iha Karibe lalais la hó ezitasaun no la ho esplikasaun ba públiku tanba ida-ne’e maka kontestu boot, Konflitu Amérika no Xina, Korrea Norte, Russia sei Influensia tan Problema Global.
Oinsa eskalasaun funu entre EUA (Amerika) no Venezuela bele akontese? Eskalasaun funu entre Amerika no Venezuela la’ós funu boot diretu hanesan Guerra Mundial, maibé konflitu polítiku, ekonomiku no militar limitadu ne’ebé aumenta Emoasaun global
Faktór sira ne’ebé hamosu eskalasaun:
- Sanksaun ekonomika: Amerika impõe sanksaun ba governu Venezuela, liuliu ba setór pétroleu (oil)
- Intervenssaun militar indireta: Amerika halo operasaun militar iha área marítima no seguransa (anti-narkotiku), ne’ebé Venezuela haree hanesan ameasa ba soberania
- Konflitu polítiku internasional: Amerika la rekoinese governu Maduro, no suporta lider opozisaun
- Reasaun internasionál: ONU no nasaun seluk husu kontensaun tanba tau matan ba soberania no direitu internasionál. Eskalasaun ida ne’e la to’o de’it ba funu global, maibé aumenta risku konflitu rejionál no global
https://www.antaranews.com/berita/5333722/demokrat-as-tak-ada-bukti-dukung-aksi-militer-di-venezuela https://www.ohchr.org/sites/default/files/Documents/ProfessionalInterest/ccpr.pdf?utm_source=chatgpt.com https://international.sindonews.com/read/1662625/42/ini-respons-dunia-usai-as-mengebom-venezuela-dan-culik-maduro-ada-juga-sikap-indonesia-1767477676 https://youtu.be/BBRyNJd4jO8?si=PsBo0z4HHkRLC7wj











