EDITÓRIAL, (LIBERDADETL.com) — Governu dasia Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão la’ós de’it kontinuasaun istória polítika, maibé marku koresaun no korajen.
Iha povu nia insatisfasaun ho estagnasaun anteriór, Xanana fila nu’udar luta-na’in ida ne’ebé lakohi nonok iha barullu promesa mamuk. Ninia lideransa ne’ebé todan, maibé matenek sai hanesan esperansa foun ida hodi hadi’a nasaun nia dalan ne’ebé desvia tiha ona tanba interese pesoal sira.
Xanana la mai atu halo kontente ema hotu, maibe atu salva nasaun. Nia lidera ho prinsípiu ida: korajen atu foti desizaun difisil ba futuru povu nian. Iha tinan dahuluk hosi nia governu, ita haree reestruturasaun hosi polítika nasionál—tantu iha edukasaun, agrikultura, infraestrutura, no relasaun esterna. Reforma la’ós de’it diskursu, maibé sai asaun loos.
Ekonomia hahú rekupera maski iha krítika. Governu dudu projetu nasionál hanesan konstrusaun infraestrutura estrada, enerjia, no bee-moos ho aprosimasaun direta ba povu. Nia rejeita projetu ne’ebé fó benefísiu de’it ba elite sira. Foku mak ida deit: povu bai-bain tenki sente prezensa estadu nian.
Iha kampu diplomasia, Xanana lori Timor-Leste nia naran ho dignidade. Nia la fa’an soberania ba subvensaun momentu ida. Iha ASEAN no parseiru dezenvolvimentu nia oin, nia hato’o vizaun nasaun nian: katak nasaun ida ne’e tenke hetan apresiasaun. Diplomasia ne’ebé maka’as maibé onradu maka estilu típiku hosi nia governu.
Kona-ba reziliénsia nasionál, nia la halimar. Xanana hatene katak paz la signifika la kuidadu. Nia hametin baze defeza nian no hadi’a koordenasaun sivíl-militár lahó habelar tauk. Povu envolve iha seguransa liuhosi hametin komunidade no edukasaun defeza nasionál. Ne’e la’ós militarizasaun, maibé konxiénsia koletiva katak liberdade tenke mantein hamutuk.
Liberdade imprensa no espasu sivíl mós hetan moris foun. Xanana la’ós líder ne’ebé tauk kritika. Nia hatene katak nasaun ida ne’ebé laiha krítika maka nasaun ida ne’ebé frajil. Jornalista, ativista, no intelektuál sira hetan konvite atu hanoin hamutuk, la’ós halo inimigu sira. Diferensa iha hanoin la’ós sai hanesan barreira, maibé enerjia atu hametin polítika públika.
Buat hotu perfeitu ka lae? Seidauk. Maibé dezenvolvimentu muda ona. Governu ida ne’e la’os ona atu guarda de’it nia kadeira, maibé muda nia ideál. Povu bele la satisfeitu kompletamente, maibé barak maka hahú fiar fali katak nasaun ida-ne’e iha nafatin esperansa—enkuantu líder ne’e ema ida ne’ebé iha korajen.
Governo ne’e la’os era liafuan mamar, maibe era servisu maka’as. No iha Xanana Gusmão nia ukun, sai todan la signifika sai kruél. Sai todan signifika sai metin iha prinsípiu, onestu ho povu, no leál ba ideál independénsia nian. Ne’e governu ida ne’ebé harii ho lian maka’as, atu nune’e nasaun ki’ik ida ne’e labele subestima beibeik, maibé hetan respeitu husi mundu no hadomi husi nia povu rasik.