banner liberdade
LITERATURA POLÍTIKANOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Francisco Monteiro no misaun nasionál enerjétika: husi posu ba Soberania RDTL

85
×

Francisco Monteiro no misaun nasionál enerjétika: husi posu ba Soberania RDTL

Share this article

LITERATURA POLITIKA, (LIBERDADETL.com) —Dokumentu ida ne’e subliña papel TIMOR GAP, E.P. nu’udar entidade estratéjiku iha jestaun rikusoin petróleu no gás Timor-Leste nian, enkuantu destaka papél lideransa Ministru Petróleu no Rekursu Minerais nian, Francisco da Costa Monteiro, hodi orienta tranzisaun hosi ekonomia estrativa ida ba dezenvolvimentu ida ne’ebé bazeia ba indústria enerjétika nasionál. Liuhusi estudu kazu sira iha kampu hanesan Bayu Undan, Pualaka-Natarbora, no Greater Sunrise, no mós projetu infraestrutura sira iha Kosta Súl, narrativa ida-ne’e enkuadra dinámika dezenvolvimentu enerjia nian iha kontestu jeopolítiku no ekonómiku ida. Komplementa ho teoria “paradoksu barak nian” no reflesaun sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé produz mina-rai hanesan Noruega no Nijéria, artigu ida-ne’e oferese aprosimasaun krítiku no orientadu ba solusaun ba dezafiu sira jestaun rekursu nian iha nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela. Ho fundamentu polítika ne’ebé konsistente no vizaun nasionalizmu enerjétiku, Timor-Leste haka’as-an atu halo setór mina no gás sai instrumentu soberania nian, la’ós de’it fonte reseita nian.

Tinan sanulu-resin-haat dezde ninia ejisténsia, TIMOR GAP, Empresa Pública, hamriik hanesan fundasaun krusiál ida ba futuru enerjétiku nasaun nian. Ho mandatu ne’ebé forte husi estadu, empreza públika ida ne’e hanesan instrumentu estratéjiku ida iha realizasaun jestaun soberanu ba rekursu mina no gás—tantu iha rai-maran no iha tasi-laran—hodi dudu kreximentu ekonómiku no independénsia dezenvolvimentu nasionál.

Iha ninia diskursu iha selebrasaun aniversáriu ba dala 14, CEO no Prezidente TIMOR GAP Rui Soares afirma katak entidade nia susesu primáriu evidente iha ninia envolvimentu diretu iha kampu Bayu Undan, ne’ebé durante liu dékada ida kontribui maka’as ba reseita estadu nian. Envolvimentu ne’e hanesan evidénsia klaru katak partisipasaun nasionál iha setór estratéjiku ne’e la’ós de’it posivel maibé mós esensiál ba reziliénsia fiskál ba tempu naruk.

Liután, TIMOR GAP hetan ona konfiansa ba operadór kampu Pualaka-Natarbora, ho lansamentu levantamentu jeofíziku nu’udar pasu dahuluk ba esplorasaun no produsaun foun ne’ebé iha poténsia atu habelar karteira enerjétika Timor-Leste nian. Esforsu sira ne’ebé la’o daudaun ne’e hatudu katak transformasaun setór petrolíferu la’ós de’it simbóliku, maibé mós tékniku no estruturál.

Iha literatura kona-ba dezenvolvimentu ekonómiku, “Paradox of Plenty”, ne’ebé propoin hosi Richard Auty (1993), sujere katak nasaun sira ne’ebé riku ho rekursu sira maka vulnerável ba estagnasaun ekonómika lahó instituisaun sira ne’ebé forte no vizaun ida ba tempu naruk. Maibé, teoria ida-ne’e la’ós absoluta. Nasaun sira hanesan Noruega, liuhosi sira nia modelu Fundu Soberanu Rikusoin (SWF), ho susesu transforma ona riku-soin petrolíferu ba fundasaun ba prosperidade sustentável liuhosi jestaun fiskál ne’ebé transparente no investimentu trans-setoriál.

Inversamente, nasaun sira hanesan Nijéria no Venezuela maka ezemplu sira fallansu nian bainhira reseita sira mina-rai nian la jere ho efisiente, ne’ebé hamosu dependénsia fiskál no vulnerabilidade polítika. Iha kontestu ida-ne’e, Timor-Leste presiza aprende husi dinámika globál sira-ne’e hodi dezeña polítika sira ne’ebé antisipatóriu, la’ós reativu.

Projetu Greater Sunrise maka pasu ida ne’ebé bele determina futuru setór enerjia nasaun nian. TIMOR GAP, uza aprosimasaun diplomátiku no tékniku, dudu ona prosesamentu produsaun kampu nian iha rejiaun Kosta-Súl, partikularmente liuhosi dezenvolvimentu kompleksu industriál ida iha Tasi Mane. Akordu estudu konseitu no diálogu intensivu ho parseiru sira hanesan Woodside Energy maka indikadór sira progresu nian, maibé implementasaun presiza prontidaun infraestrutura, estabilidade polítika, no seguransa investimentu ne’ebé garantidu.

Iha parte infraestrutura, konstrusaun Baze Fornesimentu Suai no dezenvolvimentu korredór estratéjiku estrada husi Zumalai ba Natarbora sai hanesan parte integrante husi vizaun ba industrializasaun iha rejiaun súl. Proposta investimentu ne’ebé simu hatudu interese globál ne’ebé aas iha Timor-Leste nia potensiál, maibé sustentabilidade projetu sira presiza governasaun di’ak no transparénsia iha prosesu tenderizasaun no implementasaun.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, subliña importánsia atu transforma indústria estrativa ba indústria ho valór akresentadu. Nia husu atu hametin internalizasaun polítika, hasa’e profisionalizmu tékniku, no habelar partisipasaun juventude nian iha setór ne’e nu’udar pasu krusiál sira atu harii setór petrolíferu ida ne’ebé sustentável.

Ba ida-ne’e, presiza dezenvolve solusaun estratéjiku oioin:

  1. Diversifika Investimentu Enerjétiku

Aleinde esplorasaun petróleu no gás, Timor-Leste presiza hahú investe iha enerjia renovável (solár, anin, no idro) hodi garante tranzisaun enerjétika no estabilidade ba tempu naruk.

  1. Hametin Instituisaun sira no Responsabilidade

Estabelese sistema ida ne’ebé transparente hodi jere reseitas petróleu no gás nian, hanesan liuhusi órgaun fiskalizasaun independente ida ka ajénsia fiskál dedikada ida, sei hasa’e konfiansa públiku no investidór sira nian.

  1. Edukasaun no Transferénsia Teknolojia

Investe iha ensinu vokasionál no kooperasaun téknika internasionál sei haforsa kapasidade rekursu umanu nasionál hodi prienxe pozisaun téknika no jestór sira iha indústria petróleu no gás.

  1. Estabelese Fundu Rikusoin Soberanu Espesiál ida

Hodi repete fali modelu Noruega nian, Timor-Leste bele hametin nia Fundu Petróleu hodi finansia la’ós de’it nesesidade nasionál sira maibé mós investimentu trans-setoriál sira (agrikultura, turizmu, no dijitál) hodi kria empregu ba tempu naruk.

  1. Kooperasaun Rejionál

Hametin parseria sira ho nasaun sira ASEAN nian iha transferénsia teknolojia, formasaun téknika, no marketing enerjétiku bele sai parte ida hosi estratéjia diplomasia enerjétiku intelijente ida.

TIMOR GAP, E.P. la’ós de’it empreza estatál ida—ne’e simboliza esperansa no aspirasaun soberania enerjétika ba povu Timor-Leste tomak. Ho diresaun polítika ne’ebé sukat, kolaborasaun internasionál ne’ebé seletivu, no partisipasaun públika ne’ebé ativu, transformasaun hosi nasaun ida ne’ebé dependente ba mina-rai no gás ba ida ne’ebé bazeia ba indústria no dezenvolvimentu umanu la’ós mehi ida, maibé realidade ida ne’ebé sei kria daudaun.

Jornada TIMOR GAP nian, E.P. Projetu ne’ebé hala’o durante tinan 14 ne’e halo parte iha narrativa naruk Timor-Leste nian kona-ba harii independénsia enerjétika no ekonómika. Maibé, realizasaun tékniku sira sei la sufisiente bainhira laiha diresaun polítika ne’ebé metin no lideransa ne’ebé konsistente. Kona-ba ida-ne’e, Ministru Francisco Monteiro hamriik nu’udar símbolu ba jerasaun foun husi ema sira ne’ebé halo polítika ne’ebé fó prioridade ba transparénsia, transformasaun estruturál, no investimentu ba tempu naruk ba jerasaun sira iha futuru. Bainhira kampu mina-rai sira haree la’ós de’it hanesan bee-matan rikusoin nian, maibé hanesan oportunidade sira ba kriasaun empregu, dignidade, no dezenvolvimentu sustentável—ne’e maka bainhira soberania loloos hahú materializa. Ho aten-barani, kolaborasaun, no koñesimentu, mehi boot ne’e realiza daudaun. Husi posu… ba soberania.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!