banner liberdade
EDITÓRIALNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

FALINTIL ba dala 50: tinan ouro luta ukun-rasik-an

153
×

FALINTIL ba dala 50: tinan ouro luta ukun-rasik-an

Share this article

EDITÓRIAL, (LIBERDADETL.com) — FALINTIL sei selebra nia aniversáriu ba dala 50, iha loron 20 fulan-Agostu tinan 2025, ita hanoin fali kona-ba abut istóriku rezisténsia povu timoroan nian, ne’ebé moris hosi kanek no raan luta nian. Liu tiha ona dékada lima dezde loron istóriku ne’ebá, bainhira timoroan tomak, ho espíritu independentista, deside atu kaer kilat ba dignidade no Timor Leste.

FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) simplesmente formasaun rezisténsia militár. Ida-ne’e maka símbolu ezisténsia nasionál nian ne’ebé dezafia lójika invazor nian no lakohi hakru’uk ba podér estranjeiru. FALINTIL harii iha loron 20 fulan-Agostu 1975, hosi Frente Revolusionária ba Independénsia Timor-Leste (FRETILIN), FALINTIL mosu nu’udar resposta ida ba krize ezistensiál ida: Timor-Leste sei sai nasaun independente ida, ka simplesmente sai hanesan nota-rodapé ida iha istória kolonializmu modernu nian.

Iha ninia istória tomak, FALINTIL transforma kampu funu nian ba espasu morál no ideolójiku, iha-ne’ebé aten-brani atu reziste sai nu’udar forma domin aas liu ba ema nia rain. Ninia komandante no kombatente sira—rekoñesidu internasionalmente hanesan Nicolau Lobato, Konis Santana, no Xanana Gusmão, no sira ne’ebé la temi naran iha livru istória—hosik hela rasta ida sakrifísiu nian ne’ebé folin-laek. Sira estabelese dixiplina organizasionál iha ai-laran no foho sira, hodi dezafia forsa militár ida ne’ebé superiór liu, ho arma mínimu maibé ho espíritu independénsia ne’ebé nakonu ho domin ba rai ne’e.

Komemorasaun aniversáriu FALINTIL ida-ne’e, iha nia aniversáriu ba dala 50, hanoin nostaljia ba eroízmu pasadu nian. Ida-ne’e maka momentu ida reflesaun nasionál nian: ideál hosi kombatente libertasaun inkorpora ona iha ita-nia moris demokrátiku ohin loron? Prinsípiu kona-ba justisa sosiál, soberania populár, no umanidade ne’ebé sira luta ba kleur ona, iha duni abut iha instituisaun estadu nian no hahalok hosi ita-nia elite polítika sira?

Istória hatudu katak FALINTIL nia forsa primária iha ninia kilat, iha ninia lejitimidade morál. Durante dékada okupasaun, FALINTIL nunka halo violénsia hasoru ema sivíl. Envezde, sira halo povu sai baze ba sira nia luta no parte integrante ida ba sira nia estratéjia libertasaun nasionál. Ida ne’e mak distinge FALINTIL hosi forsa armada bai-bain: ne’e ezérsitu povu nian.

Agora, tinan 50 liutiha, jerasaun foun hasoru dezafiu foun. Luta armada hotu ona, maibé luta hasoru ki’ak, ignoránsia, korrupsaun, no injustisa kontinua. Tanba ne’e, FALINTIL nia legadu estátua ka naran dalan nian, maibé valór ezemplár, devosaun, no kompromisu ba nasaun nia objetivu ho koletivu.

Nu’udar nasaun ne’ebé moris hosi ahi-kadesan rezisténsia nian, ita nunka bele haluha katak ukun-rasik-an ne’e prosesu ida ne’ebé la’o nafatin. Harii nasaun ida ne’ebé justu, prósperu, no soberanu maka parte ida hosi kna’ar jerasaun sira iha futuru. No iha kna’ar ne’ebá, FALINTIL nia espíritu tenke sai nafatin matadalan ba povu no nasaun.

Iha selebrasaun FALINTIL nian, bainhira hasa’e bandeira no hananu knananuk sira luta nian, mai ita hateke ba kotuk, no hateke ba oin, tanba FALINTIL fó ona istória ba ita. Agora ita-nia turnu atu fó futuru ba nasaun ida-ne’e.

Viva FALINTIL! Viva Timor-Leste!

20 Agostu 1975–2025: 50 Tinan Rezisténsia ba Liberdade!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!