banner liberdade
LITERATURA POLÍTIKA

Estrada Estratéjiku Zumalai–Natarbora: Governu impeña aselerasaun projetu tasi mane

89
×

Estrada Estratéjiku Zumalai–Natarbora: Governu impeña aselerasaun projetu tasi mane

Share this article

LITERATURA POLÍTIKA, (LIBERDADETL.com) — Dezenvolvimentu infra-estrutura la’ós de’it kona-ba beton no alkatraun. Iha estrada ne’ebé maka loke, iha vizaun, estratéjia, no esperansa koletiva nasaun ida nian.

Timor-Leste, nu’udar nasaun joven ida ne’ebé re-estrutura hela ninia prosesu dezenvolvimentu hafoin restaurasaun independénsia, hili atu tau ninia aposta boot iha setór enerjia no rekursu naturál.

Estrada estratéjiku hosi Zumalai (Covalima) ba Natarbora (Manatuto) la’ós projetu baibain, maibé hanesan infraestrutura ligasaun entre vizaun soberania enerjétika, konetividade súl, no esforsu transformasaun ekonómika ba tempu naruk.

Dokumentáriu ida-ne’e destaka ho kle’an desizaun ikus, liu hosi Konsellu Ministru, dinámika téknika, no kontestu polítika ne’ebé akompaña Projetu Tasi Mane—projetu ida ne’ebé reprezenta ambisaun nasionál atu halo Timor-Leste sai ativu ida ba iha setór enerjia rejionál.

Liuhosi abordajen faktuál, analítiku, no bazeia ba polítika, relatóriu ida-ne’e hein atu sai referénsia estratéjiku ida ba públiku, akadémiku, no ema sira ne’ebé halo polítika hodi komprende valór iha dezenvolvimentu estrada no setór mina no gás iha nasaun ne’e.

Tanba ne’e, governu Timor-Leste reafirma ona ninia kompromisu hodi hametin infraestrutura estratéjika nasionál, tuir aprovasaun hosi Konsellu Ministru ba despeza no aprovizionamentu servisu konsultoria jestaun projetu, dezeñu no konstrusaun ba estrada nasionál korredór súl.

Projetu ida-ne’e liga rejiaun prinsipál tolu—Zumalai, Betanu, no Natarbora—no sai parte integrante ida hosi dezenvolvimentu Projetu Tasi Mane nian, ne’ebé durante dékada ida liubá konsidera ba industrializasaun enerjétika nasaun nian.

Aprovasaun ne’e fó sai iha Reuniaun Konsellu Ministru Kuarta-Feira, 2 Jullu 2025, tuir proposta hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, ne’ebé akompaña mós hosi dirijente instituisaun estratéjiku sira hanesan ANP, TIMOR GAP, IGTL, no MURAK TIMORI.

Seksaun estrada prinsipál tolu ne’ebé sei serbisu tuir faze inklui:

  • Zumalai – Betanu (STA. 34+155 – STA. 59+767) ho valór projetu: US$12.97 milloens
  • Betanu – Uma Berloic (STA. 59+767 – STA. 85+259): US$12.97 milloens
  • Uma Berloic – Natarbora (STA. 85+259 – STA. 110+787): US$12.97 milloens

Valór totál projetu nian atinje tokon US$38.91, ne’ebé la’ós de’it foka ba konstrusaun fízika, maibé mós ba sistema jestaun no supervizaun ne’ebé profisionál liuhosi prosesu konkursu internasionál.

Projetu Estrada hanesan Fundasaun ba Indústria Enerjétika

Konstrusaun estrada koridor súl ne’e la’ós polítika ne’ebé mosu derrepente de’it. Projetu ne’e halo parte iha vizaun estratéjiku ida ne’ebé hahú iha tempu governu Kay Rala Xanana Gusmão nian iha tinan 2011, ne’ebé bolu rejiaun súl nu’udar “sentru industrializasaun nasionál nian.”

Ideia ida ne’e tuir mai hetan lejitimasaun legalmente liu hosi Rezolusaun Governu No. 8/2016 ne’ebé forma baze legal ba Projetu Tasi Mane.

Estrada terrestre Zumalai-Natarbora nu’udar dalan prinsipál ne’ebé sei liga portu petrolíferu, instalasaun prosesamentu gás, no refinaria petrokímika ne’ebé planeia atu harii iha Natarai-Sulibor, Manufahi.

Governu hein katak konetividade ne’e sei;

  • Apoia lojístika indústria mina no gás nian
  • Atrai investidór sira iha setór enerjia
  • Kria empregu rihun ba rihun iha setór derivadu sira (konstrusaun, transporte, servisu tékniku sira)

Dinámika Minarai no Gás no Transformasaun Ekonómika

Iha reuniaun Konsellu Ministru, Ministru Monteiro mós aprezenta informasaun estratéjiku kona-ba setór enerjia, inklui:

  • Progresu kona-ba desmantelamentu ba instalasaun Bayu Undan, kampu gás ne’ebé fó apoiu ba Timor-Leste nia ekonomia dezde 2004.
  • Atualizasaun kona-ba negosiasaun ho Austrália kona-ba konsórsiu Greater Sunrise, kona-ba lokalizasaun no divizaun ba prosesamentu gás.
  • Planu sira ba esplorasaun foun iha rai-maran no tasi-ibun, inklui kampu sira Kuda Tasi, Jahal, no Chuditch.

Estratéjia importante ida ne’ebé subliña mak inisiativa Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS) atu utiliza infraestrutura Bayu Undan iha eskema enerjia moos no sustentabilidade ba tempu naruk.

Setór Minarai no Jeosiénsia sira Hametin

Aleinde setór petróleu no gás, governu destaka mós dezenvolvimentu iha setór mineiru no jeosiénsia. Ministru Monteiro hateten katak Ministériu:

  • Kompleta ona estudu jeolójiku no mapamentu ba rekursu minerál nasionál,
  • Finaliza hela portál jeosiénsia dijitál, ne’ebé sei fornese asesu dadus públiku ba minerál no potensiál mina no gás,
  • Alvu ba konstrusaun Laboratóriu Nasionál Jeosiénsia nian iha trimestre dahaat tinan 2025 nian

Etapa ida-ne’e konsidera importante atu suporta peskiza sientífika no atrai investidór globál sira iha esplorasaun bazeia ba dadus ne’ebé loos no transparénsia informasaun nian.

Entre Estrada, Minarai no Gás, no Soberania Ekonómika

Saida mak ohin loron governu halo nu’udar kontinuasaun hosi estratéjia naruk ida hodi harii independénsia ekonómika nasionál bazeia ba nia rekursu rasik.

Projetu Tasi Mane la’ós de’it projetu infraestrutura ida—ne’e projesaun ida kona-ba Timor-Leste nia futuru, soberanu ba ninia enerjia, kompetitivu iha ninia ekonomia, no hanesan iha relasaun internasionál.

Maski hasoru nafatin dezafiu iha implementasaun téknika no sustentabilidade fiskál, ratifikasaun projetu estrada Zumalai-Natarbora hatudu nasaun nia seriedade hodi muda paradigma ekonómiku hosi dependénsia ba produtividade.

Iha nasaun ida nia viajen ba progresu, opsaun estratéjiku tenke foti ho kuidadu, determinasaun, no aten-brani.

Desizaun Konsellu Ministru hodi dudu konstrusaun estrada korredór súl la’ós de’it polítika infraestrutura, maibé pasu importante ba independénsia ekonómika no soberania enerjétika.

Projetu Tasi Mane nu’udar sasin ida kona-ba oinsá vizaun nasionál ne’e tradús ba pasu reál iha terrenu—hosi planeamentu estrada, esplorasaun mina no gás, ba dezenvolvimentu instituisaun jeosiénsia ne’ebé apoia siénsia no transparénsia dadus rekursu naturál.

Dokumentáriu ne’e konvida ita hotu atu haree katak dezenvolvimentu la’ós de’it projetu ba tempu badak, maibé forma responsabilidade jerasaun ohin loron nian ba futuru Timor-Leste nian.

Narrativa ida-ne’e hametin konxiénsia fahe katak polítika estratéjiku hotu-hotu tenke mantein ba nia sustentabilidade, atu nune’e ideál nasionál labele para de’it iha meza enkontru nian, maibé buras iha dalan ne’ebé liga povu ho esperansa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!