Dili 23/02/2026
Bomdia Excelência Prezidente Parlamento Nasionál,
Vice Ministru Assunto Parlamentar,
Kolegas Deputadu/a
Povu doben Timor-Leste, Maubere no Buibere! Bomdia!
LITERATURA POLÍTIKA, (LIBERDADETL.com) — Ohin bankada Fretilin hakarak lori ita hotu nia atensaun ba ita nia Fundu Petroliferu ne’ebe hetan ameasa hodi hotu lalais iha tinan sanolu oin mai tanba Governu so hatene deit mak gasta no gasta duke buka dalan atu salva Fundo Soberanu ne’e ba tempu naruk. Pratika sira gasta konforme hakarak no kanten hosi sira ne’ebe kaer ukun agora ne’e sei hamosu presipisiu orsamental ba ita nia finansas publiku iha tinan balu oin mai. Presipisiu orsamental ne’e katak ita sei laiha osan rasik atu selu ita nia desenvolvimentu sira.
Daudauk ne’e ema lubuk mak gaba hela IX Governu, tanba halo despeza sira ne’ebe masivu, halo infraestrutura sira oi-oin, maibe ema hirak ne’e haluha katak despeza boot no fasil ne’e mosu tanba Timor-Leste iha nia Fundu Petroliferu rasik.
Ami nia Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Dr. Mari Alkatiri mak ema pioneru ba estabelesimentu Fundu Petroliferu ida ne’e bainhira nia asumi hela kargu Primeiru Ministru iha tinan 2005 liu ba. Laos tanba deit Fundu Petroliferu ne’e mai hosi obra Fretilin, nune’e, IX Governu hakarak mak ba estraga deit, hanesan imi la gosta Fretilin, tanba Fretilin harii Fundu Petroliferu ida ne’e ba povu Timor-Leste tomak, ba jovens sira, ba labarik sira, ba ferik sira, ba katuas sira, ba povu sira hosi Fronteira to Lautem, hosi Atauru to Betano nia interese.
Ho esperiensia sira ne’ebe Timor-Leste enfrenta hela durante ne’e, ami iha duvida katak karik ema seluk mak Primeiru Ministru iha momentu 2005 liu ba karik, dalaruma ita laiha Fundu Petroliferu. Tanba, ami no ita hotu akompanha hela katak Primeiru Ministru no governantes balu ne’e so hatene deit mak fakar osan duke buka osan ba estadu, nia hatene deit mak halo mark – up ba valor projeitu sira duke halo efisiensia iha implementasaun projeitu sira, nia hatene deit fahe projeitu ba nia maluk sira, ba nia familia sira sem iha kontratu formal tuir lei haruka.
Konsekuensia sira hosi despeza boot, no mark-up as ba folin projeitu infraestrutura sira durante ne’e mak halo kada tinan Governu hodi tenke halo gastus sira ne’ebe as, no obriga foti osan barak hosi ita nia Fundu Petroliferu, enkuantu, ita nia rendimentu estadu nian la aumenta signifikante. Livru Orsamentu estadu 2026 nian hateten katak ita nia deficit fiskal ne’e iha nivel 59.5% hosi total ita nia Produtu Interna Bruto ka minus $1.4 bilioens .
Iha Semana kotuk ne’e, ita foin halo diskusaun konaba Conta Geral Estadu ba 2024 nian, conta ida ne’e apresenta figura sira ne’ebe hamosu preoukupasaun lubuk hosi Camara das Costas rasik.
Camara das Contas identifika katak iha 2024, IX Governu la tuir regra sira ezekusaun orsamental nian tuir Lei Enkuadramentu Orsamentu no Finansas Publiku haruka, hanesan:
IX Governu utiliza sala tiha montante $5.03 Milhoens hosi Fundo Contigensia ne’ebe tuir loloos atu finansia “ despesas não previsivel e inadiavel” ba fali despeza sira “previsivel e adiavel”,
IX Governu laiha kapasidade hodi halo plano de contas e de sistema contabilistico tuir normas “International Financial Reporting Standard (IFRS) no mos “International Public Sector Accounting Standards (IPSAS),
IX Governu halo ona pagamento hamutuk $11.5 milhoes ba projeitu sira ne’ebe halo ona sem formalizasaun kontratual,
Halo pratika konflitu ba interese nian iha despeza orsamental hanesan admite kontratu entre RAEOA –ZEESM ho The Lodge Hotel Unipessoal, Lda atu sai eskritoriu de apoiu ba atividade administrativas RAEOA nian iha Dili, maske ita hotu hatene katak The Lodge Hotel Unipessoal, Lda ne’e nia nain mak Sr. Rogerio Lobato ne’ebe iha momentu ne’eba mos nudar Presidente RAEOA,
Sr. Ministro Obras Publiku nia hobby mak fo deit prioridade ba projeitu sira ne’ebe iha osan boot duke ba programa Fundu Infraestrutura sira ne’ebe nia osan uitoan,
Exelensia sira hotu!
Ba Fundu Petrolifero, Camara das contas nia pareser hateten katak quandu utilizasaun Fundu ne’e laos ba investimentu produtivos no ba tempu naruk nian, maka ida ne’e sei aumenta signifikamente ba risku insustentabilidade finansas publikas nian ka hadalan lalais presipisiu orsamental ne’e mosu. Camara das Contas husu ba IX Governu katak iha nesesidade duni atu iha jestaun orsamentu ida ne’ebe prudente atu bele salva rai ida ne’e.
Infelizmente, Bankada Fretilin hare katak IX Governu ida ne’e la fo atensaun boot ba oinsa estadu ne’e bele iha reseitas ne’ebe boot, halo jestaun orsamental ida ne’ebe efisiente, maibe, IX Governu ida ne’e kontinua lori povu no jerasaun sira oin mai ne’e atu monu ba iha rai naruk fiskal ida ne’ebe klean, ne’ebe sei aumenta pobreza ba ita nia povu sira, no ikus mai sei lori risku estadu falhadu mai iha ita nia rai.
Foin lalais ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmao no Presidente da Republika Jose Ramos Horta hateten katak rai Guinea Bissau ne’e iha potensia ba estadu failhadu tanba sempre mosu krize no golpe estadu lubuk durante ne’e, maibe Primeiru Ministru Xanana Gusmao no Presidente da Republika Jose Ramos Horta haluha katak estadu falhadu ne’e laos tanba deit iha golpe estadu, maibe mos tanba ita fakar arbiru povu nia osan ba benefisiu elites no familia sira nia negosiu duke ba povu nia interese.
Timor-Leste mos iha potensia ba estadu failhadu bainhira Governasaun ida ne’e nakonu ho korrupsaun, halo partidarizasaun ba sistema administrasaun publiku, estraga independensia tribunal no mos lahatene buka osan hodi taka deficit fiskal kada tinan nian.
Obrigado barak.
VIVA FRETILIN, VIVA FUNDU PETROLIFERU!
Deputadu Deklarante
Florentino Ximenes Sinarai











