banner liberdade
Literatura akadémika

ASEAN entre hegemon rua

36
×

ASEAN entre hegemon rua

Share this article

LITERATURA AKADÉMIKA, (LIBERDADETL.com) — Mundu esperiénsia hela mudansa podér ne’ebé ladún akontese iha mundu modernu. Ita asiste hela mudansa tektónika ida iha relasaun globál sira. Xina sai hanesan poténsia ida ne’ebé rivaliza ho Estadus Unidus. Relasaun ne’ebé maka supostamente estavel entre Europa no Estadus Unidus hahú naksobu. Amérika Latina, uluk iha Estadus Unidus nia kontrolu, agora troka hosi Xina iha komérsiu no investimentu. Aleinde ne’e, relasaun sira EUA nian iha Sudeste Aziátiku mós muda daudaun. Buat hotu ne’ebé sólidu disolve iha anin ne’ebé mihis. Tanba ne’e, komprende Xina nia ascensaun bele ajuda ita klarifika konflitu atuál no futuru.

Durante dékada barak hafoin Funu Mundiál Daruak, no liuliu hafoin Uniaun Soviétika monu, EUA domina mundu. Nasaun hotu-hotu iha mundu submete ba supremazia EUA nian, ba globalizasaun no ninia “demokrasia”. Durante períodu ne’ebá, laiha podér seluk ne’ebé bele kompete ho EUA. EUA sai hanesan ezemplu úniku “demokrasia” nian ba mundu tomak. Maibé demokrasia ida-ne’e taka realidade ne’ebé maka’as katak EUA maka sai hanesan podér dominante iha mundu tomak, ho nia baze militár sira ne’ebé namkari iha mundu tomak.

Maibe, faze ida ne’e oras ne’e tama ona iha krize. Doutrina dame liuhosi podér ida-ne’e espresa ho di’ak hosi Trump, ne’ebé fó sai ho klaru imperializmu EUA nian. Véu ida-ne’e tenke hasai tanba EUA agora hasoru rival ida ne’ebé ameasa, no nu’udar konsekuénsia, nia tenke afirma ho nakloke nia interese sira.

Xina mosu hanesan rival ida ba EUA. Joven imperialista ida-ne’e habelar nia podér. La’ós ona nasaun ida ne’ebé dominante. Desde inísiu dékada 2000, Xina sai hanesan ekonomia boot daruak iha mundu. Ninia transformasaun industriál transforma ona nia hosi “fábrika mundiál” ba sentru manufatura nian ho teknolojia médiu no aas. Importante liu, Pekin hahú ona esporta kapitál iha eskala boot. Ida-ne’e maka karakterístika klásiku ida hosi estadu imperialista ida iha sentidu Lenin nian: esportasaun kapitál nian ba rai-li’ur hodi buka lukru sira ne’ebé aas liu no habelar influénsia jeopolítika.

Liuhusi Inisiativa Sintu no Estrada (BRI), Xina harii hela portu sira, estrada ferroviária sira, sentrál elétriku sira, no parke industriál sira iha nasaun sanulu resin. Infraestrutura ida-ne’e la’ós de’it projetu ekonómiku ida; ida-ne’e kria hela rede dependénsia nian ba tempu naruk.

Rivalidade ida-ne’e ikusmai kulmina iha funu tarifa nian no restrisaun teknolojia nian dezde 2018. Estadus Unidus tenta ona atu kontrola nia rival nia aumentu liuhosi tarifa importasaun nian, restrisaun ba chip semikondutór nian, no estratéjia sira de-risku kadeia fornesimentu nian. Maibé, polítika sira-ne’e la hapara Xina nia integrasaun ekonómika ho nia rejiaun sira ne’ebé hale’u, partikularmente ASEAN.

Maski iha tarifa sira hosi Estadus Unidus, komérsiu Xina nian hein katak sei aumenta ho pursentu 5,5 iha tinan 2025. Pekin mós foti pasu estratéjiku sira hodi asegura fornesimentu sira hosi minerál besi nian, ne’ebé uluk domina hosi esportadór sira Austrália ho Brazil. Ida-ne’e maka ezemplu ida de’it. Mai ita haree ba sira nia progresu to’o agora iha Sudeste Aziátiku, rejiaun ida ne’ebé uluk domina hosi EUA.

Influénsia Pekin nian iha ASEAN

ASEAN hahú hosi Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, no Tailándia iha tinan 1967 nu’udar baluarte ida hasoru propagasaun komunizmu iha Ázia. Dezde inisiu, ASEAN uza hodi hametin lasu investimentu no defeza imperialista EUA nian no hametin relasaun entre nasaun rua ne’e. Washington haree ASEAN hanesan instrumentu xave ida atu kontrola influénsia Xineza.

Maibé, ohin loron paizajen ekonómiku muda ona. Xina nia komérsiu ho ASEAN aumenta liu dala rua iha dékada ikus ne’e. Husi besik biliaun US$470 iha inísiu dékada 2010, ida-ne’e sa’e ba besik biliaun US$1 iha tinan 2022. Xina nia parte iha komérsiu totál ASEAN nian atinji ona besik pursentu 20, ne’ebé halo nia sai parseiru komersiál boot liu iha rejiaun.

Implikasaun klaru: ASEAN aumenta integradu ho ekonomia Xina iha komérsiu. Maibé, komérsiu la’ós úniku indikadór forsa nian. Se ita haree ba investimentu diretu estranjeiru (IDE), imajen ne’e kompleksu liu.

Estoke investimentu diretu EUA nian iha ASEAN kontinua signifikativamente boot liu duké Xina nian. FDI akumuladu EUA nian iha rejiaun ne’e kalkula liu US$400 billoens, enkuantu stock FDI Xina nian maka besik tersu ida hosi ida-ne’e. Kompañia Amerikanu sira kleur ona metin iha setór finanseiru, enerjia, teknolojia, no servisu ho valór akresentadu aas.

Iha kontraste, FDI Xinés aumenta lalais iha dékada ikus ne’e, partikularmente iha manufatura, minerasaun, enerjia, no infraestrutura. Projetu sira BRI nian hametin prezensa fíziku no estratéjiku Pekin nian iha rejiaun.

Nune’e, kontradisaun estruturál ida eziste: komérsiu ASEAN nian aumenta ba beibeik ba Xina, maibé estrutura sira propriedade kapitál nian ba tempu naruk hetan nafatin influénsia maka’as hosi Amérika. Ida-ne’e maka sentru luta ba hegemonia iha Sudeste Aziátiku.

Durante mandatu dahuluk Trump nian iha 2017, EUA sai hosi Parseria Trans-Pasífiku. Ida-ne’e subliña liután iha sira nia Dokumentu Seguransa Nasionál, ne’ebé tau Hemisfériu Osidentál hanesan nia foku rejionál prinsipál, hodi muda atensaun ba hametin defeza doméstika no kontra influénsia Xineza.

Enkuantu Trump artikula ho klaru interese sira EUA nian iha Hemisfériu Osidentál, Pekin hahú atu desloka ho signifikativu podér EUA nian iha Sudeste Aziátiku. Ninia investimentu estranjeiru ne’ebé luan no ligasaun komersiál sira fó ba nia influénsia ekonómika ne’ebé boot liu iha rejiaun.

Tuir Institutu Lowy, sentru pensamentu australianu ida, influénsia Amérika nian iha ASEAN sai fraku iha tinan lima ikus ne’e, enkuantu influénsia Xina nian aumenta duni. Institutu ne’e kompara nasaun rua ne’e bazeia ba indikadór 42 iha kategoria haat: ligasaun ekonómiku, rede defeza, influénsia diplomátika, no influénsia kulturál. Sira fó pontu 100 ba kada forsa bazeia ba oinsá sira nia dezempeñu. Iha tinan 2018, Xina hetan pontu 52 no Estadus Unidus hetan pontu 48. Iha 2022, Xina hetan pontu 54.

Forsa hosi nasaun rua ne’e reflete sira ida-idak nia prioridade estratéjiku sira. Maski membru balun hosi ASEAN hahú kestiona Pekin nia motivu sira, Xina nia investimentu estranjeiru ne’ebé maka’as no relasaun komersiál sira ne’ebé maka’as kontinua fó influénsia ekonómiku ne’ebé maka’as liu iha rejiaun. Iha domíniu diplomátiku, alkanse no konsisténsia hosi aprosimasaun Xina nian mós parese dominante liu duké esforsu sira Amérika nian ne’ebé relativamente la koordenadu.

Inversamente, Estadus Unidus mantein vantajen seguransa ne’ebé maka’as. Ninia rede aliansa militár ho nasaun ASEAN oioin metin nafatin, liuliu ho aliadu tratadu sira hanesan Filipina no Tailándia, no mós ninia parseria ho Singapura. Ida-ne’e fó ba EUA fatin ida ne’ebé metin liu iha arkitetura defeza rejionál. Iha área influénsia kulturál nian, Washington mós iha oin uitoan hosi Pekin, maski lakuna ne’e sai ki’ik liután.

Jeralmente, influénsia Amerikanu parese tun iha Brunei, Indonézia, no Malázia, enkuantu aumentu signifikativu sira haree de’it iha Laos, nasaun ida ne’ebé maka kleur ona sai hanesan pontu influénsia ida ne’ebé maka’as liu iha Xina. Filipina no Singapura maka exesaun sira, nasaun rua ne’ebé maka influénsia Amerikanu nian hanesan ka ultrapasa Xina nian.

Sudeste Aziátiku sai hanesan kampu batalla xave ida iha rivalidade EUA-Xina. ASEAN la’ós bloku ida ne’ebé omojéneu. Nasaun ida-idak iha nia kalkulasaun rasik. Filipina hametin hela nia kooperasaun militár ho Washington. Singapura mantein ligasaun defeza besik ho EUA enkuantu mantein ligasaun ekonómiku intensivu ho Xina. Laos no Kamboja depende maka’as ba investimentu no ajuda Xina nian. Indonézia no Malázia hala’o hela estratéjia “hedging”, la hola parte ho nakloke maibé mantein ligasaun sira ho sira na’in rua. Vietname kuidadu ho Pekin tanba nia istória konflitu nian, maibé nafatin integradu iha kadeia fornesimentu rejionál ne’ebé lidera hosi Xina.

Estratéjia “joga parte rua” ida-ne’e reflete realidade katak laiha nasaun ASEAN ida maka hakarak hetan kaer iha konflitu bloku ida ne’ebé nakloke. Sira buka atu maximiza lukru ekonómiku sira enkuantu minimiza risku polítiku sira.

Maibé, espasu ba manobra ida-ne’e la’ós ilimitadu. Se rivalidade aumenta ba bloku ekonómiku no militár ne’ebé metin liu, presaun atu hili parte sira sei sai maka’as liután. Sei to’o tempu ida ne’ebé klase ukun-na’in sira hosi nasaun sira Sudeste Aziátiku nian ikusmai sei tenke hili entre podér imperialista rua ne’e. Fahe malu entre sira sei sai inevitavel.

Saida maka ida-ne’e signifika ba klase traballadór?

Xina nia ascensaun marka mudansa ida iha orden pós-Funu Mundiál Daruak. Agitasaun ida-ne’e estraga hela relasaun tuan sira. Kompetisaun entre poténsia boot sira-ne’e iha potensiál atu hamosu fragmentasaun hosi kadeia fornesimentu globál sira, bloku komérsiu sira, no mós konflitu rejionál.

Ba klase traballadór sira iha mundu tomak, rivalidade ida-ne’e—agora dalabarak refere hanesan mundu multipolar—la signifika katak ita sei moris iha mundu ida ne’ebé di’ak liu ne’ebé la domina ona hosi podér ida de’it. Tantu imperializmu EUA no Xinés opera iha lójika akumulasaun lukru nian. Laiha buat ida ne’ebé progresivu kona-ba konflitu entre podér imperialista rival rua ne’e. Sira nia rivalidade agrava esplorasaun traballu, aumenta militarizasaun, no hamenus gastu sosiál sira hodi favorese korrida teknolójiku no armamentu nian, hodi aumenta konflitu no funu.

Xina nia ascensaun no frakeza relativa EUA nian la’ós de’it kona-ba sé maka sei sai hegemon tuirmai. Sira hanesan ilustrasaun ida ba krize ida ne’ebé klean iha sistema kapitalista globál nia laran rasik. Mudansa tektónika globál ida-ne’e sei la’o hela. Rezultadu finál la serteza. Maibé buat ida maka labele nega: orden tuan nakfera daudaun, no Sudeste Aziátiku hela metin iha liña falla nian.

Mundu sei la halo tuir tan orden tuan, no konflitu no instabilidade sei sai makaʼas liután. Klase ukun-na’in sei fahe malu ho baze ida-ne’e. Sira sei uza retórika nasionalizmu, dame, no buat oioin atu apoia ida ka ida seluk hosi imperialista sira-ne’e. Revolusionáriu sira nia knaar la’ós atu sai hanesan animadór no apoia ida ka ida seluk hosi podér imperialista sira-ne’e. Ami maka anti-imperialista sira ne’ebé konsistente. Ita-nia knaar klaru: inimigu iha ita-nia uma rasik. Knaar atu kombate imperializmu iha ligasaun metin ho knaar atu kombate burgezia iha ita-nia rain rasik.

Fontes: https://revolusioner.org/asean-di-antara-dua-hegemoni/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!