BATUGADE, (LIBERDADETL) — Rezidente lokál iha zona fronteira Batugade ko’alia abertamente kona-ba alegasaun kolapsu no erru prosesual ne’ebé akontese iha liña fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia.
Iha entrevista eskluzivu ho LiberdadeTL, domingu kalan (22022026) iha Batugade, komunidade ida Lorenco Barreto hato’o ninia preokupasaun boot ho dezempeñu autoridade imigrasaun nian, ne’ebé nia konsidera neglijénsia no laiha transparénsia.
Deklarasaun ne’e mosu hafoin notísia viral katak sidadaun Indonézia ida ne’ebé nia lisensa rezidénsia iha Timor-Leste kaduka ona (overstayed) alegadamente fó fali lisensa seluk husi pesoál imigrasaun iha fronteira Batugade. Informasaun ne’e espalla barak iha mídia sosiál no hamosu indignasaun públiku.
Lorenco Barreto konsidera prátika ne’e hanesan “venenu” ida ne’ebé neineik harahun integridade hosi sistema fronteira nian.
“Se regra bele viola ho fásil, ne’e hanesan venenu ba nasaun. Ami, komunidade lokál, labele simu. Ne’e la’ós akontesimentu foun ida; akontese kleur ona”, nia hatete ba LiberdadeTL.
Tuir Lorenco, alegasaun neglijénsia no abuzu autoridade iha fronteira Batugade la’ós kestaun foun. Maibé, ema barak maka la hatene kona-ba detallu tanba falta transparénsia.
Nia hatutan, ema sira ne’ebé hela iha fronteira sente katak sira hetan tratamentu ne’ebé la justu. Iha parte ida, sidadaun baibain dalabarak hasoru inspesaun rigorozu no sansaun administrativu. Iha parte seluk, kazu balu parese “husik sai hosi ligasaun.”
“Se ema baibain ida atraza loron ida, sira bele hetan multa. Maibé se ida-ne’e akontese duni, entaun sé maka responsavel?” nia hatete.
Rezidente lokál agora ezije investigasaun klean ba ofisiál imigrasaun ne’ebé hala’o kna’ar iha Batugade. Sira husu hela ba governu sentrál iha Dili atu halo intervensaun lalais hodi haree prosedimentu no asegura katak laiha abuzu autoridade iha fronteira estratéjiku ida-ne’e.
Kazu ida ne’e bolu ona atensaun públiku no konsidera iha poténsia atu estraga konfiansa públiku iha sistema kontrolu fronteira nasaun nian.
Ho eskrutíniu públiku ba alegasaun neglijénsia prosesuál iha fronteira Batugade, mosu ona sasin foun husi menór ida ne’ebé identifika hanesan LGF, ne’ebé loroloron ajuda tula sasán husi área fronteira.
LGF hato’o ba LiberdadeTL katak asuntu hanesan ne’e daudauk sai viral ne’e la’ós buat foun ida.
“Problema hanesan ne’e akontese beibeik. Ita rona no haree de’it,” nia hatete badak.
Tuir nia, nia ho labarik seluk ajuda lori sasán liuhosi fronteira ho forma informál loroloron. Husi atividade ne’e, normalmente sira hetan rendimentu besik US$10 to’o US$15 kada loron. Maibé, osan ne’e la simu tomak hosi ema ida, maibé fahe ba grupu serbisu ki’ik ne’ebé kompostu hosi labarik balu.
LGF mós mensiona alegasaun prátika subornu hosi indivídu balu. Nia dehan, ofisiál imigrasaun balun dala barak simu osan husi ema li’ur hodi fasilita prosesu inspesaun. Maibé, nia subliña, nia ho labarik seluk hanesan de’it sasin pasivu.
“Ami entrega de’it sasán. Kona-ba osan ba ofisiál, ami rona no haree de’it,” nia hatete.
Estruturalmente, fenómenu ne’e indika kestaun jstan iha rejiaun fronteira. Fronteira Batugade nu’udar dalan administrativu ida, espasu sosio-ekonómiku ida ne’ebé komunidade lokál depende ba moris. Bainhira sistema supervizaun fraku no responsabilizasaun la efetivu, área hirak ne’e legál sira potensiál atu hetan esplorasaun hosi parte oioin.
Tuir informasaun ne’ebé LIBERDADETL identifika, ofisial imigrasaun iha Batugade ho naran Olivio Pinto, koñesidu mós ho naran Oliveira, mak autoriza sidadaun Indonézia hakat liu fronteira maski overstate.











