banner liberdade
Istória badak

Jornada esperansa no persistensia moris: reflesaun aniversariu 20 de Julu 2025

546
×

Jornada esperansa no persistensia moris: reflesaun aniversariu 20 de Julu 2025

Share this article

ISTÓRIA BADAK, (LIBERDADETL.com) — Narrative ida ne’e, redasaun kopia iha sítiu privada https://webcelso.wordpress.com/ . informasaun ida ne’e interesante tebes, no presiza atu partilla ba públiku hatene.

Iha rai ida ne’e (Timor-Leste), ne’ebe nakonu ho paz, ho orgullu ha’u bolu nu’udar “uma”. Iha uma ne’e, ha’u komesa komprende ona signifikasaun moris hanesan ema no nudar Timor-oan. Moris iha nasaun ki’ik ida-ne’e, ho nia espíritu paz forma ha’u-nia identidade no kontinua influénsia ha’u-nia moris loroloron nian, maibe sempre fo hanoin ha’u ho hahusuk refletivu ida: tanbasa mak ha’u “moris” no sai Timor-oan? saida mak ha’u halo ba ha’u nia komunidade no nasaun doben ida ne’e?

Iha ha’u-nia vida moris loron-loron, ha’u sempre okupadu. Kolega no famila balun,liu-liu familia sira dehan, aihhh……ami atu ba hasoru o, mai o sempre okupadu.

La’ós de’it tanba halo serbisu profesionais sira, maibé ha’u okupadu ho atividade sira ho momentu sira ne’ebé lori moris, nakonu ho ksolok, kontente hamutuk ho família, kolega sira, fahe ha’u nia tempu, lori ha’u besik ba sira, sai sira nia belun, nu’udar parte iha sira nia vida moris.

Ba ha’u, moris la’ós de’it atu halo kompletu, ka dedika de’it ba responsabilidade, knaar husi servisu karreira profisionál nian de’it, maibé atu hafolin ita vida moris ho “valór” ne’ebé ita ida-idak konstrui iha ita-nia filozofia moris nian, ita tenke halo balansu no liberta ita-nian an, deside ita vida moris saida mak ita gosta no hakarak no livre atu atu halo ha’u nia knar no atividade sira.

Hanesan ema ida ne’ebé haknaar-an iha profisaun nu’udar manorin iha instituisaun akadémiku, ha’u tau ha’u-nia an hodi hili profisaun ida ne’e hanesan Hanesan ema ida ne’ebé haknaar-an iha profisaun nu’udar manorin iha instituisaun akadémiku, ha’u tau ha’u-nia an hodi hili profisaun ida ne’e hanesan ha’u-nia devosaun servisu ne’ebé ha’u gosta (ha’u hadomi profisaun ida ne’e) no valoriza hanesan ha’u-nia vokasaun la’ós atu hakna’ar-an hodi buka osan ka uza sai hanesan objetu ba ha’u-nia interese privadu.

Tanba ne’e ha’u sempre kontente haknaar-an ba servisu ida ne’e, mezmu iha tinan barak ha’u la preokupa ho ha’u-nia pozisaun nu’udar voluntáriu. Baibain, bainhira hakat sai husi universidade nia portaun, la’o ba iha li’ur, ha’u tau ha’u-nia an hanesan “umanu ida” ne’ebé moris hamutuk ho sosiedade iha planeta ida ne’e, tanba ha’u hanesan sira, nu’udar ema no moris hanesan sidadaun ida iha rai Timor-Leste. Mezmu nune’e, ha’u hatene an no tau ha’u-nia an iha modelu moris ho karakter no prátika dualismu.  Ha’u sempre koko atu husik diskusaun akadémiku iha portaun akadémiku nian no fó ha’u-nia an ho espasu livre, hala’o ha’u-nia kreatividade iha komunidade, moris hanesan ema iha vida sosiedade.

Ha’u partisipa ativamente iha atividade oioin husi grupu foin-sa’e sira nian, ativista no individu sira; ezemplu iha atividade sosiál, arte no inisiativa movimentu voluntáriu sosiál sira ne’ebé kria koneksaun no halibur malu hanesan maun-alin no família, ha’u sempre dehan “ha’u prontu” envolve an.

Ha’u sempre tau ha’u nia-an hanesan ema simples no baibain. Iha fatin ne’ebé de’it, kuandu ha’u la’o, iha ha’u-nia sorin-sorin, ha’u hare ha’u-nia an hanesan ho ema seluk, moris iha planeta ida.

Ita hotu iha mundu ne’e, dada iis hanesan maibé sempre hakarak ezije atu foti iss“anin liberdade” nian ho vizaun no mehi prosperiu iha Timor-Leste. Mezmu iha ita-nia vida moris hamaluk ho kór “mutin no metan” hanesan iha tempu loron no kalan maibé kór rua ne’e la’ós sai dezafiu ba ita. Iha tempu naroman, ita haree, hateke no observa buat furak barak iha naroman nia lalatak, maibé iha tempu nakukun la signifika laiha naroman, tanba iha tempu ne’e hamaluk ho fitun sira nia naroman, hakmatek ho paz no moris prosperiu ne’ebé ita hateke ho lalatak metan. Ida ne’e mak vida moris, iha momentu ida mosu naroman no momentu ida mosu nakukun maibé sempre iha “kór naroman” esperansa nian ba ita ita-nia vida moris.

Hanesan ema Timoroan ida, durante tinan sanulu nia laran, ha’u akompaña saida mak akontese iha vida moris, maibé ha’u mós kria ha’u-nia jornada moris rasik, kuaze dékada ida nia laran, ha’u dedikasaun, sai voluntáriu nu’udar manorin ka dosente iha universidade públiku ida ne’ebé uza povu nia (kosar been) hodi harii universidade ne’e, universidade ne’e hanaran, Universidade nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Iha knua akadémiku ida ne’e, ha’u dedika ha’u-nia vida hanesan manorin voluntáriu ho profisaun nu’udar Profesor ka dosente dezde 2012. Kuaze tinan 10 nia laran hanesan voluntáriu, tuirmai, iha tinan 2022, ha’u hetan nomeasaun ofisialmente nu’udar dosente no koordenadór – ha’u-nia estatutu muda husi voluntáriu ba profisionál ho knaar balun ne’ebé ha’u asumi, sai manorin iha área rua (asuntu direitus umanus no isu internasionál sira).

Ha’u enjoy, kontinua hanorin no hakarak haknaar-an iha devosaun servisu ida ne’e hodi kontribui iha área edukasaun. Ba ha’u, promove dezenvolvimentu iha setór edukasaun la’ós de’it profisaun ka tanba iha obrigasaun no interese materiál ka podér ruma.

Ha’u hatene katak edukasaun nu’udar dalan ba libertasaun. Ha’u dezde hahú koñese, no hahú jornada vida estudante iha universitáriu, ha’u sempre uza filozofia Paulo Freire nian, “Edukasaun mak liberdade.” Filosofia ida ne’e inspira no moris iha ha’u-nia vida tomak, sai hanesan vokasaun no devosaun ida ba ha’u.

Ha’u fiar katak edukasaun nu’udar forsa ida-ne’ebé transforma la’ós de’it ema ida-idak nia vida atu sai ema “ka baibain” ema sempre dehan atu prepara-an sai rekursu ba demanda merkadu ka indústria ruma, maibé liu husi edukasaun, sai hanesan “núkleu” transforma vida umanu no foo iis moris hodi liberta no dignifika ema nia moris.

Ha’u hatene, hetan edukasaun boot la’ós ba interese prestíjiu ida, maibé atu fó kbiit ba foin-sa’e Timoroan sira atu hanoin krítiku, livre, no atu hamriik hodi kolia lia loos, opresaun, no ta’uk. Tanba ne’e, ha’u sempre hamriik, dedika ha’u-nia vida tomak, tuir mehi ida ne’e atu kontribui ba umanidade ida-ne’ebé livre no justu liu iha sosiedade Timor-Leste nia leet.

Iha ita-nia vida moris, edukasaun mai husi esperiénsia nu’udar ema ne’ebé moris iha sosiedade no nu’udar estudante ida ne’ebé sempre aprende husi no iha ne’ebé de’it. Dalan naruk iha prosesu aprendizajen.

Prosesu ho dalan naruk ida ne’e halo ha’u hanoin fali kona-ba ha’u-nia momentu tinan barak ba kotuk, wanhira ha’u sei sai hanesan labarik ida, iha ha’u nia knua, suku Tutuala, husi ne’eba ha’u aprende kona-ba saida mak moris, oinsa kria paz no domin husi ema sira ne’ebé hale’u ha’u. Moris iha ha’u-nia komunidade, iha kultura respeitu malu, toleránsia no dame iha sosiedade ne’ebe ho klan oioin hanesan maun alin no familia no hatuur prisipiu solidaridade.

Ha’u aprende kona-ba valor moris ne’ebé nia folin-boot tebes husi tempu ne’ebé ha’u sei ki’ik, no ida-ne’e halo ha’u hatene katak esperiénsia ne’e importante tebes. Bainhira ha’u hakat husi momentu hanesan ki’ik ba adultu no sai ema ne’ebé maduru, ha’u komprende katak ha’u hanoin-hetan tempu furak no moruk sira ne’e hotu, nafatin iha ha’u-nia memória. Husi ne’eba hanorin ha’u lisaun barak , sai bukae ba ha’u-nia esperiénsia, husi ha’u-nia tempu ki’ik to’o ohin loron.

Ha’u fiar Ita-Boot sira akompaña saida mak akontese ba ha’u iha tinan ida ne’e (2025), mezmu ohin ha’u la’ós ona sai “dosente” manorin maibé ha’u-nia Espiritu dedikasaun kontribui ba “Liberdade umanu” sei moris nafatin hamutuk ho ha’u.

Mezmu sistema, egoízmu, ódiu, vingansa no kompetisaun ho Espiritu nakukun nian hasees ha’u husi ha’u-nia knaar hanesan dosente iha UNTL, ha’u prontu atu simu saida mak akontese kuandu ha’u hamriik hamutuk, kolia liafuan “liberdade”, maibé ha’u sei la fa’an ha’u-nia “dignidade” atu sosa filafali karreira sagradu ne’ebé no devotivu nu’udar “manorin ne’ebé ema  balun kontrola hafo’er sistema, koko atu hasai ha’u. Ha’u sempre iha ne’e hamutuk ho Ita-Boot sira hodi hasa’e Bandeira “Liberdade” no sei nafatin tara an iha anin Liberdade nia tutun.

Ha’u aprende buat barak husi momentu horiseik no aban nian. Ema balun dehan, “Horseik nu’udar lalatak ba moris aban nian” maibé ha’u iha hanoin no fiar hatudu oin seluk, ha’u fiar katak “moris iha loron aban hanesan kanvas mamuk ida” ha’u rasik mak sei deside no pinta ha’u-nia vida moris no karreira iha kanvas mutin ho liberdade tomak, ha’u mak deside kór ne’ebé ha’u gosta no hakarak iha loron aban.

Ohin ha’u hanoin filafali loron horiseik, liuliu iha 20 de Jullu 2024, bainhira ha’u hamutuk ho Ita-Boot sira, iha fatin ida, baibain ita tuur hamutuk, hemu kafé no dada lian, iha Nova-Jar. Husi fatin lori memória furak ba ita, iha ne’ebá ita selebra hamutuk, kria momentu ida ne’ebé iha furak iha ha’u-nia vida moris horiseik nian.

NOVA JAR, fatin memoria ne’ebe uluk ho kolega sira sempre mai tuur hodi enjoy kafe no dada lia iha ne’e.
NOVA JAR, fatin memoria ne’ebe uluk ho kolega sira sempre mai tuur hodi enjoy kafe no dada lia iha ne’e.

Momentu ne’ebá ha’u hamriik iha Ita-Boot sira nia oin, ha’u hato’o liafuan ida husi ha’u-nia fuan nia lalatak, ha’u dehan “ ohin, Ita-Boot sira mai, lori prezente furak sira ne’e, maibé ha’u sente sei folin liu no sempre folin iha ha’u-nia matan tanba Ita-Boot sira nia prezensa hamutuk ho ha’u, ohin no aban” Ba sira ne’ebé ohin la hamutuk iha ne’e, Ita-Boot sira nia reza, liafuan murak sira motiva ha’u hodi hamriik ho forsa boot ida iha Ita-Boot sira nia leet”

Ohin, 20 de Julu 2025, ha’u lembra momentu ne’ebá, memória horiseik nian, mezmu la mai hanesan uluk, maibé nia espíritu, nia forsa nia domin sempre hamutuk ho ha’u, haforsa ha’u-nia jornada moris aban nian.

Selebrasaun ha’u-nia tinan(loron aniversáriu) ohin nian ne’e kria momentu furak ida mai ha’u no ba ita hotu, ha’u sei husik memória furak horiseik nian no hateke ba loron aban nia.

Ba sira ne’ebé karik durante ne’e ha’u-nia liafuan, hahalok no asaun ruma kria “dezentendimentu” ruma, ha’u hanesan ema sala na’in hato’o ha’u-nia deskulpa, no obrigado tanba liu husi buat moruk no di’ak sira ne’e haforsa ha’u no kria jornada foun ba ha’u-nia vida aban nian.

Obrigadu barak ba Ita-Boot sira ne’ebé lee ha’u-nia narartiva refletivu ida ne’e. Ita-Boot sira nia apoiu, buat di’ak sira ne’ebé halo ona ba ha’u, no mensajen “aniversáriu nia nu’udar orasaun ida mai ha’u no ha’u sempre apresia no valoriza tebes. Especialmente ba ha’unia familia, ha’u nia ina-aman inklui ha’u nia feen (sai parseiru) ne’ebe sempre hamutuk ho ha’u iha situasaun moruk no diak, sempre inspira no motiva ha’u, nomos ha’u nia familia no kolega sira hotu.

Ho domin no Paz, hamutuk ho ha’u no imi

Celso Fonseca, Palapasu, Dili, 20 Jullu de 2025

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!