banner liberdade
FÍGURA

José Ramos-Horta: hosi funu-na’in, diplomata, to’o Prezidente RDTL

126
×

José Ramos-Horta: hosi funu-na’in, diplomata, to’o Prezidente RDTL

Share this article

FÍGURA, (LIBERDADETL.com) — José Manuel Ramos-Horta moris iha loron 26 fulan-Dezembru tinan 1949, iha Dili, iha tempu ne’ebá halo parte iha kolónia portugeza Timór nian. Nia maka oan dahaat hosi oan na’in sanulu-resin-tolu. Ninia aman, Francisco Ramos-Horta, nu’udar arkitetu portugés ida hosi Algarve ne’ebé governu Salazar desterra ba Timór tanba ninia atividade polítika; enkuantu nia inan, Natalina Borges da Silva, nu’udar feto lokál timoroan hosi suku Mambai. Ninia ambiente família nian influensia ninia perspetiva pluralista kona-ba moris no abertura ba mundu esternu, inklui ninia énfaze ba valór sira justisa sosiál no direitus umanus.

Ramos-Horta hetan nia edukasaun inisiál iha eskola katólika ida iha Dili no depois haruka nia ba eskola téknika ida iha Baucau. Maibé, nia interese iha jornalizmu no polítika lori nia atu abandona edukasaun téknika formál. Iha idade joven, nia espresa ho ativu preokupasaun kona-ba kolonializmu portugés no dezigualdade sosiál. Iha inísiu dékada 1970, bainhira movimentu independénsia hahú buras iha Timor-Leste, Ramos-Horta sai nu’udar figura xave iha FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente)—maske tuirmai nia aliña an ho movimentu ne’e nia ala moderada no sai nu’udar portavós internasionál ba Governu Provizóriu FRETILIN nian.

Bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha loron 7 fulan-Dezembru 1975, loron balun de’it hafoin FRETILIN deklara independénsia, Ramos-Horta haruka kedas ba rai-li’ur hodi luta ba rekoñesimentu internasionál ba Timor-Leste nia independénsia. Ho tinan 25, nia hahú nia viajen nu’udar diplomata ida ne’ebé laiha estadu, moris iha ezíliu durante dékada rua resin.

Nia dirije iha Asembleia Jerál ONU nian iha tinan 1976 no sai hanesan lian prinsipál ida ba Timor-Leste iha fórum internasionál, husu atu hakotu okupasaun no defende povu timoroan nia direitu. Ninia ativizmu halo nia hetan rekoñesimentu hosi komunidade internasionál. Durante nia ezíliu, nia kompleta nia edukasaun superiór iha direitu internasionál no direitus umanus iha instituisaun oioin, inklui Akademia Direitu Internasionál Haia nian no Universidade Antioquia iha EUA.

Iha tinan 1996, hamutuk ho Bispu Carlos Filipe Ximenes Belo, Ramos-Horta hetan prémiu Nobel da Paz hosi Komité Nobel Noruega nian tanba sira nia esforsu hodi promove rezolusaun pasífika ba konflitu Timor-Leste. Prémiu ne’e hametin Timor-Leste nia pozisaun iha atensaun internasionál no hametin ninia esforsu diplomátiku.

“Ami simu Prémiu Nobel ida-ne’e la’ós ba ami nia aan de’it, maibé ba ami nia povu ne’ebé terus naruk”, Ramos-Horta hatete iha nia diskursu iha Oslo.

Hafoin rejime Suharto monu iha tinan 1998 no mudansa polítika iha Indonézia, oportunidade ba Timor-Leste nia independénsia nakloke. Ramos-Horta fila hikas mai Timor iha 1999, tempu uitoan molok hala’o referendu independénsia ne’ebé superviziona hosi ONU. Hafoin timoroan sira vota ba independénsia, nia hetan nomeasaun nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru iha governu tranzitóriu ne’ebé lidera hosi UNTAET (Administrasaun Tranzitóriu Nasoins Unidas iha Timor Lorosa’e).

Iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, bainhira Timor-Leste ofisialmente ukun-an, Ramos-Horta hala’o kna’ar nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Internasionál iha gabinete dahuluk.

Krize polítika no militár 2006 lori ba demisaun Primeiru-Ministru Mari Alkatiri. Iha ámbitu ne’e, Prezidente Xanana Gusmão nomeia Ramos-Horta nu’udar Primeiru-Ministru. Lakleur de’it, iha tinan 2007, nia kandidata-an ba prezidente no manán ho maioria, hodi sai nu’udar Prezidente daruak Timor-Leste nian (susede Gusmão).

Maibé, ninia prezidénsia marka ho dezafiu, inklui tentativa asasinatu ida iha loron 11 fulan-Fevereiru tinan 2008, bainhira nia hetan tiru hosi grupu rebelde ida ne’ebé lidera hosi Alfredo Reinado. Ramos-Horta sobrevive hosi atake ne’e no pasa fulan balun iha Austrália.

Maski hetan kanek todan, nia fila fali ba kargu no kompleta nia mandatu to’o 2012, kontinua subliña rekonsiliasaun nasionál no hametin instituisaun demokrátiku.

Hafoin hetan reeleisaun lahó susesu iha tinan 2012, Ramos-Horta kontinua nafatin iha palku mundiál. Nomeadu hanesan reprezentante espesiál Sekretáriu-Jerál ONU nian iha Guiné-Bissau no prezide Painél Altu Nivel ONU nian kona-ba reforma sistema pás globál nian. Nia mós hala’o papél iha fórum internasionál oioin ba demokrasia, rezolusaun konflitu, no harii nasaun.

Iha tinan 2022, ho tinan 72, Ramos-Horta kandidata-an fali ba prezidente. Nia eleitu ba mandatu daruak ho apoiu populár, hodi halakon titulár Francisco Guterres Lú-Olo, no hetan pose iha loron 20 fulan-Maiu 2022, koinside ho aniversáriu independénsia Timor-Leste nian ba dala 20.

Iha nia mandatu daruak, Ramos-Horta subliña importánsia hosi diversifikasaun ekonómika, hamenus kiak, no Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN. Nia mós foka ba hasa’e kualidade edukasaun, reforma sistema saúde, no moderniza setór agrikultura no turizmu.

Nia sai nafatin símbolu ida ba estabilidade, esperiénsia, no kompromisu ba valór umanitáriu sira no independénsia.

Dr. José Ramos-Horta la’ós de’it Prezidente Repúblika; nia hanesan íkonu ida ba rezisténsia pasífika, arkitetu ida ba diplomasia independénsia nian, no nu’udar guarda ba konxiénsia nasaun nian. Hosi foin-sa’e ida ne’ebé idealista iha Dili to’o sai kampiaun ba povu timoroan iha palku mundiál, nia moris reflete misaun morál no dedikasaun ne’ebé laiha limite. Iha istória Timor-Leste modernu nian, nia naran sei grava nafatin nu’udar mantein pás no defensór direitu povu nian.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!