banner liberdade
Narrativa RezisténsiaNOTÍSIA IMPORTANTE / HEADLINE NEWS

Ami ba “bulan madu” iha Timor-Leste no aprende istória moruk

177
×

Ami ba “bulan madu” iha Timor-Leste no aprende istória moruk

Share this article
Foto: commons.wikimedia.org—Labarik feto sira iha munisípiu Baucau
Foto: commons.wikimedia.org—Labarik feto sira iha munisípiu Baucau

NARRATIVA REZISTÉNSIA, (LIBERDADETL.com) — Depois kaben, ami deside atu bá ami nia “bulan madu”. Timor-Leste sai hanesan fatin perfeitu atu aprende kona-ba moruk pasadu nian.

Iha fulan-Agostu tinan 2015, ha’u ho ha’u-nia feen ba hala’o viajen kona-ba bulan madu iha Timor-Leste.

Ami konkorda atu hahú ami-nia viajen nu’udar kaben-na’in hodi vizita nasaun ne’ebé okupa hosi Indonézia hosi tinan 1975 to’o 1999.

Viajen ne’e hanesan nostaljia ida ba ha’u, tanba ha’u hela iha ne’ebá hosi tinan 1988 to’o 1998. Ba ha’u nia feen, ida-ne’e maka nia primeira vez atu tau ain iha ne’ebá. Ami na’in-rua fiar katak hahú ami nia viajen ho “bulan madu” iha kolónia antigu ida bele hanorin ami lisaun barak.

Ha’u hanoin jornalista ida iha Timor-Leste, mai ita bolu nia Quicel, dala ida konta mai ita oinsá labarik sira iha ne’ebá aprende kona-ba sira-nia nasaun nia pasadu, tantu iha eskola no iha uma ho sira-nia inan-aman.

Jornalista haktuir mai ha’u oinsá ninia oan-mane husi klase neen envolve nia beibeik iha diskusaun sira kona-ba istória independénsia Timor-Leste nian, ne’ebé nia aprende hela iha eskola. Dala barak nia oan husu tanba sa mak Indonézia tenke koloniza Timor-Leste durante tinan 24 nia laran? Tanba sa mak funu sivil no oho malu mosu iha maluk sidadaun sira nia leet iha tinan 1974?

“Sira presiza hatene istória ne’e. Sira la tauk tanba sira nunka esperiénsia saida maka akontese iha pasadu. Maibé tanba ne’e hanesan lisaun ida iha eskola, sira hakarak aprende liután,” Quicel hatete.

Belun ida tan, mai ita bolu nia Endavao, mos konta mai hau oinsa nia oan mane sei kiik husu oinsa nia inan-aman bele koalia lian Indonezia. Endavao esplika katak iha tempu okupasaun Indonézia, lian Indonézia nu’udar lian ofisiál.

“Se ó la ko’alia lian Indonézia, ó labele ba eskola, loos ka la’e? Ka ó bele hetan rótulu nu’udar membru GPK,” nia hatete ba nia oan-mane.

Durante okupasaun Indonézia, termu GPK baibain uza hosi governu Indonézia hodi refere ba movimentu rezisténsia pro-independénsia.

Durante ami iha ne’ebá, ha’u hanoin beibeik kona-ba relatóriu, Chega!, ne’ebé Timor-Leste nia Komisaun ba Akollimentu, Lia-loos, no Rekonsiliasaun (CAVR) halibur entre tinan 2001 no 2005.

Chega! Hanorin diajarkan mós iha eskola no universidade sira. Hugo Fernandes, Diretór Ezekutivu hosi Sentru Nasionál Chega (CNC), hatete, “Integrasaun istória pasadu nian iha kurríkulu universitáriu nian maka krusiál ba Chega! atu prezerva memória pasadu nian no halo ida-ne’e sai asesivel, ho objetivu atu harii edukasaun ne’ebé respeita direitus umanus no mantein dame.”

Maski nia títulu maka liafuan ida de’it iha portugés, Chegal, ne’ebé signifika “la iha tan, para, to’o ona!“, ida-ne’e maka’as tebes: pájina 3.558! Relatóriu ho volume lima ne’e dokumenta krime pasadu oioin ne’ebé akontese entre tinan 1975 no 1999.

Violasaun sira ne’e oioin: omisídiu estrajudisiál sira; lakon, dezlokasaun, reasentamentu, no hamlaha; detensaun arbitrária; kondisaun prizaun nian; tortura no tratamentu kruél, dezumanu, ka degradante sira seluk; julgamentu sira ne’ebé la justu; direitu ba liberdade opiniaun, espresaun, asosiasaun, no reuniaun; violasaun no forma sira seluk husi asaltu/asédiu seksuál; eskravidaun seksuál; labarik sira nia direitu; direitu sosiál no ekonómiku; direitu reprodutivu sira; no direitus umanus iha emerjénsia nasionál.

Husi perfíl violasaun hirak ne’e, mai ita foka liu ba violasaun no forma seluk husi asaltu/asédiu seksuál, no mós eskravidaun seksuál, hodi kompara atitude polítika husi elite sira iha Timor-Leste no Indonézia hasoru krime sira ne’e, partikularmente Ministru Kultura nia komentáriu ne’ebé hamosu reasaun maka’as husi sosiedade sivíl.

Chega! sai hanesan evidénsia klaru kona-ba vontade di’ak ne’ebé fahe husi elite no povu Timor-Leste hodi hahú kapítulu foun iha nasaun no estadu liuhosi prosesu ne’ebé maduru.

Kona-ba violasaun no forma sira seluk hosi asaltu/asédiu seksuál, no mós eskravidaun seksuál, relatóriu CAVR nota katak violénsia seksuál perpetra hosi parte oioin, inklui Frente Revolusionária Independente Timor-Lorosa’e (Fretilin), Uniaun Demokrátika Timorense (UDT), membru Frente Libertasaun Nasionál (For Armadas Liberta de Líbertál, Timor-Leste, Timor-Leste ne’ebé nu’udar ala militár Fretilin nian molok Komandante Falintil Xanana Gusmão duni sai hosi estrutura partidu nian iha tinan 1987), no membru forsa seguransa Indonézia nian.

Iha apéndise ba Volume III, Kapítulu 7.7: Violasaun, Eskravidaun Seksuál, no Forma Seluk Violénsia Seksuál, hetan katak membru sira hosi partidu Fretilin no UDT envolve iha violasaun no violénsia seksuál durante konflitu polítiku internu tinan 1974-1976 no iha tempu sira seluk durante períodu mandatu CAVR nian. Maibé, númeru ki’ik hosi insidente sira ne’ebé hato’o ba CAVR (kazu rua ne’ebé envolve autór UDT no ida ne’ebé envolve Fretilin) sujere katak insidente sira-ne’e izoladu no la sistematiku.

Fonte hanesan nota katak membru Falintil sira mós envolve iha violasaun no violénsia seksuál durante okupasaun Indonézia. Iha kazu balu, autór sira goza impunidade tanba komunidade sira laran-rua atu relata atividade Falintil nian ba autoridade sira. Maibé, númeru ki’ik hosi kazu sira ne’ebé hato’o ba CAVR sujere katak insidente sira-ne’e izoladu no la sistematiku.

 

Entretantu, CAVR mós deskobre katak durante invazaun no okupasaun iha Timor-Leste, membru forsa seguransa Indonézia nian ho sira nia auxiliar sira halo violasaun jeneralizadu no sistemátiku, tortura seksuál, no aktu violénsia seksuál sira seluk (la’ós eskravidaun seksuál), ne’ebé dirije liuliu ba feto Timór-Leste ne’ebé vulneravel.

Relatóriu hateten iha pájina 2263 katak CAVR bazeia deskobrimentu sira-ne’e ba entrevista no deklarasaun sira hosi vítima atus ba atus ne’ebé ho aten-barani fornese relatu diretu sira-nia esperiénsia pesoál, no mós evidénsia korroborativa ne’ebé kontein iha deklarasaun sasin sira seluk no dokumentu sira ne’ebé hetan revizaun.

The Chega! relatóriu mós prodús iha formatu livru komik ne’ebé popular iha Inglés no Tetun. CAVR mós publika livru kona-ba audiénsia públika kona-ba tópiku Detensaun Polítika, Feto no Konflitu, Deslokasaun Forsa no Hamlaha, Masakre, Konflitu Polítiku Internu 1974–1976, Autodeterminasaun no Komunidade Internasionál, no Labarik no Konflitu. Ida-ne’e la inklui livru tolu: Rona Ami-Nia Lian (Rona Ita-nia Lian), Prizaun Comarca Balide: ‘Edifísiu Sagradu’ ida, no Chega! Relatóriu Ezekutivu. CAVR mós publika video no rádiu dokumentáriu ida ho títulu “Dalan ba Dame”.

Esforsu oin-oin hirak ne’e, tantu husi sidadaun sira no husi elite polítika Timor-Leste nian, hein katak bele to’o ba ema barak liután, inklui jerasaun foun sira, ne’ebé nakloke liu ba meiu komunikasaun sosiál oioin atu hetan informasaun.

Infelizmente, elite polítiku Indonézia nian laiha korajen morál atu rekoñese sala pasadu nian. Sira laiha konxiénsia no vontade polítika. Prezidente Abdurrahman Wahid no Habibie bele sai exesaun sira—sira rekoñese no aprende hosi sala sira iha pasadu, atu nune’e sira sei la repete iha futuru.

Maski sosiedade sivíl protesta maka’as hasoru direitus umanus, elite polítika sira konsistentemente falla atu hatudu partidáriu ne’ebé sira reklama beibeik iha eleisaun sira.

Relatóriu barak kona-ba violasaun direitus umanus lidera ona hosi sosiedade sivíl, tantu iha Indonézia no iha rai-liur, hodi ezije responsabilidade adekuada hosi estadu. Ezemplu ida ne’ebé ita bele uza hanesan referénsia mak Relatóriu husi Ekipa Konjunta Buka Faktu kona-ba Movimentu iha Maiu 1998 “Laporan Tim Gabungan Pencari Fakta Peristiwa Kerusuhan Mei 1998”.

Maski diferente tebes hosi Chega!, relatóriu TGPF nian iha Maiu 1998 dokumenta deskobrimentu importante oioin, partikularmente violasaun no asédiu seksuál ba feto sira, maioria étnika Xineza, molok Prezidente Soeharto fó sai ninia demisaun. Husi Jakarta no nia área sira ne’ebé hale’u, Medan, no Surabaya, TGPF rejista númeru oioin ne’ebé maka hakfodak, inklui: vítima violasaun 52, vítima violasaun ho asaltu 14, vítima asaltu/abuzu seksuál 10, no vítima asédiu seksuál 9.

Relatóriu TGPF nian, pájina 18, hateten mós katak aleinde vítima sira hosi violénsia seksuál durante revolta sira iha fulan-Maiu, TGPF mós identifika vítima sira hosi violénsia seksuál ne’ebé akontese antes no hafoin revolta sira iha fulan-Maiu. Kazu violénsia seksuál sira-ne’e iha relasaun ho insidente seksuál sira ne’ebé akontese durante movimentu sira. Durante vizita ida ba área Medan, TGPF mós simu relatóriu sira kona-ba vítima atus resin hosi asédiu seksuál durante revolta sira iha loron 4-8 fulan-Maiu tinan 1998, ne’ebé na’in lima mai ona. Tuir revolta sira iha fulan-Maiu, insidente rua akontese iha Jakarta iha loron 2 fulan-Jullu tinan 1998, no rua iha Solo iha loron 8 fulan-Jullu tinan 1998.

Aleinde ne’e, laiha dúvida katak iha vítima barak seluk ne’ebé la rejista hosi TGPF tanba limitasaun oioin.

Hanesan Ita Fatia Nadia haktuir iha Tempo nia “Bocor Alus Politik” (Leaked Politics), Prezidente BJ Habibie konkorda atu halo audiénsia audiensi ho feto na’in 11 ne’ebé lidera husi Profesora Saparinah Sadli. Ita ne’ebé hola parte iha grupu nu’udar reprezentante Ekipa Voluntáriu ba Violénsia Hasoru Feto (TRKP), pesoalmente entrega dokumentu relatóriu TGPF ba Habibie.

“Ha’u fiar katak iha violasaun”, Prezidente Habibie hatete bainhira simu dokumentu, hanesan konta hosi Ita.

Iha apéndise ba relatóriu lampiran ne’e, Prezidente Habibie hato’o lamentasaun kle’an kona-ba violénsia ne’ebé akontese, ne’ebé la konsistente ho valór kulturál Indonézia nian. Tuirmai nia afirma katak “…governu sei proativamente fornese protesaun no seguransa ba nivel hotu-hotu sosiedade nian hodi prevene rekorrénsia hosi insidente ne’ebé maka dezumanu tebes iha istória Indonézia nian.”

Parese rejeita TGPF nia deskobrimentu sira no Prezidente Habibie nia deklarasaun, Ministru Kultura Fadli Zon kestiona se violasaun sira iha Maiu 1998 akontese duni. “Sé maka hatete violasaun masal? Nunka iha evidénsia ruma. Ne’e istória de’it. Karik iha, hatudu,” nia hatete iha entrevista wawancara ida ho IDN Times iha loron-kuarta, 11 Juñu 2025.

La klaru saida maka Fadli Zon hanoin bainhira nia hatete ida-ne’e. Nia rejeita ka finje ignoránsia katak relatóriu TGPF nian inklui apéndise ida, Dokumentasaun Inisiál No. 3, ho títulu “Violasaun Masal iha Série Movimentu sira: Pontu Selvajen nian iha Nasaun nia Moris.”

Parte oioin protesta maka’as deklarasaun ne’e no husu ba Fadli Zon atu husu deskulpa iha públiku. Antes ne’e, Fadli mós afirma katak istória Indonézia nian sei hakerek filafali ho ton ne’ebé pozitivu liu “tone yang lebih positif”.

“Ami nia ton maka ida ne’ebé pozitivu liu, tanba se ita hakarak hetan sala, ne’e fasil; iha duni sala sira iha era hotu-hotu, iha períodu hotu-hotu,” nia hatete.

Fó sai lia-loos kona-ba istória pasadu nian, liuliu istória polítika nian, maka pontu partida importante ida atu hetan justisa ba nasaun ida.

Deskulpa maka pasu tuirmai ne’ebé nesesáriu ne’ebé sei sente estrañu se la’ós antesede ho hateten lia-loos. Ema barak ko’alia kona-ba rekonsiliasaun, enkuantu ho konxiénsia ka la konxiénsia taka ninia signifikadu.

Dala barak ita rona komentariu husi elite politiku sira ne’ebe tenta taka lia bosok ho rekonsiliasaun ida ne’e. Dala barak ema diskute, hodi husu ita atu haluha pasadu no haree ba futuru.

Maski ida-ne’e bele rona matenek, se ita ezamina klean liután, rekursu ida-ne’e la’ós buat seluk maibé tentativa ida atu haluha no rejeita krime sira. Ita presiza intensifika ita-nia luta atu nune’e labarik Indonézia sira bele aprende husi sira-nia nasaun nia pasadu nia moruk no evita repete sala sira husi jerasaun sira uluk nian. La ho ida-ne’e, rekonsiliasaun sei sai hanesan retórika mamuk ne’ebé hasai hosi púlpitu.

Rekonsiliasaun loloos ezije prinsípiu “perdua, la haluha” ba violasaun oioin iha pasadu, no mós “fó sai lia-loos”.

Aniceto Guterres Lopes, Prezidente CAVR, bainhira aprezenta relatóriu komisaun nian ba Prezidente Repúblika Timor-Leste iha Outubru 2005, afirma katak CAVR nia objetivu mak atu grava lia-loos. Ida-ne’e sei ajuda prevene rekorrénsia violénsia nian iha futuru no hakotu impunidade.

Rezultadu seidauk perfeitu, Aniceto dehan, maibé CAVR seidauk iha kapasidade atu halo investigasaun ba kazu hotu-hotu ka konklui lia-loos kona-ba asuntu hotu-hotu. “Maibé ami fiar katak relatóriu ne’e fó ba povu Timor-Leste imajen luan ida kona-ba saida maka akontese iha tinan 25 ikus ne’e. Sei ajuda sira atu komprende ita nia istória no forsa sira ne’ebé influensia ona ita nia destinu”, nia hatete.

Porezemplu, se ema ida mai hasoru ita atu husu deskulpa hodi la esplika sala neʼebé nia halo, ita sei hakfodak duni. Ita sei komprende sira nia signifikadu se sira esplika sira nia sala hodi dehan, porezemplu, “Ha’u deskulpa. Iha semana kotuk ha’u foti livru ida hosi ita-boot nia kuartu lahó ita-boot hatene. No agora livru ne’e laiha ona. Aban ha’u sei troka fali.”

Revela pasadu ne’ebé moruk labele interpreta ho estreitu hanesan dadur iha ida-ne’e. Nesesáriu nu’udar lembransa ba jerasaun sira tuir mai, atu nune’e moruk pasadu nian labele repete tan.

La fó sai pasadu moruk ne’e, prosesu buka perdaun no perdaun sai imposivel. Ida-ne’e sai difisil liután se partidu sira ne’ebé envolve no iha podér kontinua uza podér polítiku hodi nonook lian sira ne’ebé la konkorda.

Ho estabelesimentu CAVR, Timor-Leste hamutuk ho grupu nasaun sira iha mundu tomak—inklui Arjentina, Áfrika Súl, Peru, no sira seluk—ne’ebé halo ona intensaun di’ak hodi rekoñese sira-nia pasadu hodi bele haree ba futuru.

Iha parte seluk, nasaun lubuk ida, hanesan Xina, Koreia-Súl, Japaun, no Índia, tenta ona atu hakoi ka ignora sira nia pasadu hodi hakerek filafali sira nia istória “menulis ulang sejarah negara 

 

Husi: Fransiskus Pascaries

Nia serbisu nu’udar hakerek-na’in no tradutór independente. Nia iha interese ba istória relasaun sira entre Timor-Leste no Indonézia no hela iha Dili no Baucau entre tinan 1988 no 1998. Aleinde hakerek livru “Enggak Jadi Keluarga Fasis: Kumpulan Surat untuk Anak,” nia tradús autór mexikanu Lydia Cacho nia livru, “Esclavas del Poder,” kona-ba eskravidaun seksuál ne’ebé sai vítima ba feto-raan no labarik-feto sira iha Kijinri oioin ( 2021).

(Editor: Luviana Ariyanti)

Informasaun ho orijinalidade lian Indonézia, halo ona tradusaun, ne’ebé públika ona iha iha loron kuarta-feira, loron 16 fulan-Jullu tinan 2025, liu husi mídia online www.kendo.co

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!