EDITÓRIAL, (LIBERDADETL.com) — Timor-Leste, nu’udar nasaun demokrasia ida ne’ebé mosu hosi istória luta naruk, oras ne’e tama daudaun iha faze foun polítika eleitorál nian ne’ebé pragmátiku no kompetitivu ba beibeik. Maski Eleisaun Prezidensiál 2027 no Eleisaun Jerál 2028 relativamente dook nafatin iha polítika, maibé dinámika konsolidasaun polítika hosi partidu boot tolu—CNRT, FRETILIN, no PLP—la’o ho ativu no intensivu. Fenómenu ida-ne’e hamosu pergunta importante kona-ba justisa demokrátiku no pozisaun hosi partidu ki’ik iha sistema polítiku ida ne’ebé maka konsentra ba beibeik iha kapitál no infraestrutura.
Iha polítika kontemporánea Timor-Leste nian, konsolidasaun sedu hosi partidu boot sira la’ós ona insidentál maibé parte ida hosi estratéjia longu prazu nian hodi mantein ka hadau podér estadu nian. CNRT, iha lideransa istóriku Kay Rala Xanana Gusmão nia okos, kontinua konsolida ninia baze massa iha área remota hodi aproveita ninia rede governu, estrutura partidária ne’ebé sólidu, no asesu ba rekursu finanseiru no lojístiku ne’ebé forte. FRETILIN, nu’udar partidu ideolójiku no istóriku, la hamriik metin de’it. Liuhusi formasaun kuadru militante, formasaun lideransa rejionál, no penetrasaun hosi ninia organizasaun afiliadu sira hanesan OPMT no OJETIL, mantein ona ritmu konsistente mobilizasaun no konsolidasaun.
PLP, maski joven liu, ho apoiu institusionál hosi nia eis baze podér liuhosi eis Prezidente no eis Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, envolve mós ona iha konsolidasaun. Sira aproveita sira nia influénsia iha burokrasia nia laran, eis-komandante militár, no jerasaun foun.
Pergunta: asaun sira-ne’e viola prinsípiu sira justisa demokrátiku nian? Legalmente, laiha regulamentu ruma ne’ebé bandu partidu sira atu envolve iha konsolidasaun polítika iha tempu ne’ebé de’it. Maibé, uza osan barak, fahe asisténsia sosiál ho disfraze atividade polítika, no kolokasaun infraestrutura estadu nian ba ajenda partidária bele hamosu dezigualdade estruturál ne’ebé difikulta partidu ki’ik atu kompete iha termu hanesan.
Partidu boot tolu ne’e la’ós de’it iha estrutura organizasionál ne’ebé estabelese ona maibé mós asesu ba rekursu finanseiru ne’ebé signifikativamente boot liu duké partidu ki’ik. Iha pratika, osan sira ne’e uza hodi halao enkontru boot, aluga fasilidade, fahe ajuda, no iha kazu balu, até f insentivu diretu ba apoiante sira. Enkuantu la’ós nesesariamente violasaun esplísita ida ba lei eleisaun nian (tanba períodu kampaña nian seidauk hahú), prátika ida-ne’e hamosu preokupasaun sira kona-ba sosa votu subar.
Pergunta mak ne’e: demokrasia presiza osan ka lae? Resposta onestu maka: sim, demokrasia modernu labele haketak hosi kustu polítiku. Maibé, bainhira osan sai hanesan ezijénsia prinsipál ba eleitubilidade no partisipasaun polítika, demokrasia lakon nia esénsia nu’udar kompetisaun ideia no valór. Osan tenke sai instrumentu ida ba fasilitasaun, la’ós instrumentu ida ba dominasaun.
Partidu Ki’ik sira-nia Destinu: marjinalizadu iha arena deziguál
Partidu ki’ik sira hanesan PUDD, UDT, KHUNTO, ka partidu foun seluk hasoru dezafiu signifikativu. Sira laiha asesu ba finansiamentu públiku ho montante boot, infraestrutura kampaña nian, ka rede lojístika ne’ebé to’o iha aldeia ne’ebé dook. Nu’udar rezultadu, sira nia lian dala barak taka ho kakofonia polítika ne’ebé kontrola hosi jigante polítiku nasionál tolu. Esforsu atu hala’o kampaña bazeia ba valór ka ideia dala barak hetan eklipsa hosi mobilizasaun massa bazeia ba insentivu.
La ho apoiu balansu estadu nian ka regulamentu ne’ebé garante distribuisaun ekuitativa ba asesu ba kampaña, partidu ki’ik sira sei sai nafatin atór marjinál. Ida-ne’e hamenus kualidade demokrasia, hamenus espasu ba polítika alternativa, no rejenerasaun ideolójika iha sosiedade nia laran.
Atu mantein demokrasia ne’ebé saudavel, Timor-Leste presiza hametin enkuadramentu legál no institusionál ne’ebé regula finansiamentu polítiku, asesu ba mídia, no tratamentu justu ba parte hotu-hotu, boot no ki’ik. Auditoria transparente ba finansa partidu nian, limite ba gastu pre-kampaña, no subsídiu estadu ne’ebé justu ba partidu ne’ebé partisipa iha eleisaun tenke iha ajenda ba reforma polítika iha futuru.
La ho medida ne’e, Timor-Leste nia demokrasia sei sai de’it hanesan kompetisaun entre oligarka polítiku, ho povu sai objetu mobilizasaun de’it, sujeitu primáriu ba vida polítika nasionál.
Konsolidasaun lalais husi CNRT, FRETILIN, no PLP reflete sira nia prontidaun estratéjiku no maturidade polítika. Maibé, se forsa ida-ne’e la iha balansu ho regulamentu ne’ebé justu, demokrasia ne’ebé harii hafoin 2002 sei rezulta de’it iha sistema ida ne’ebé la hanesan. Demokrasia loloos la’ós de’it kona-ba manán iha urna, maibé kona-ba espasu hanesan ba sidadaun hotu-hotu no forsa polítika hotu-hotu atu espresa sira-nia aspirasaun ho livre, justu, no ho dignidade—la haree ba sira-nia meius finanseiru.