FÍGURA, (LIBERDADETL.com) — Istória Timor-Leste nian, hakerek iha tinta luta ho no raan solidariedade, ne’ebé envolve hosi identidade relijiaun, no identidade oioin. Entre figura barak ne’ebé forma iha rezisténsia Timor ninian, Mari bin Amude Alkatiri okupa fatin úniku—musulmanu ida husi komunidade Hadhrami ne’ebé envolve diretamente iha formasaun katólika ne’ebé moris husi kolonializmu portugés no kontinua envolve iha funu b aba ukun-rasik-an ninian.
La’ós de’it minoria ida iha estatístika relijioza, Alkatiri nu’udar parte integrante ida hosi narrativa koletiva independénsia nian, korajen diplomátiku, no konstrusaun nasaun nian.
Biografia ne’e trasa nia moris, husi Dili to’o Maputo, husi sala konsellu ONU nian to’o iha palku polítika nasionál, iha ne’ebé konviksaun pesoál nunka difikulta nia atu defende nia povu nia dignidade koletiva. Ida-ne’e mak Mari Alkatiri hamriik nu’udar polítiku, nu’udar sinál ida katak diversidade bele sai baze ba nasaun livre no soberanu ida.
Mari bin Amude Alkatiri moris iha Díli, iha loron 26 fulan-Novembru tinan 1949, hosi família Hadhrami, hosi orijen Árabe ne’ebé kleur ona hela iha Timór Portugés. Nia hakuak Izlaun iha populasaun ne’ebé maioria katóliku nia leet, identidade ne’ebé la taka dalan ba nia atu sai figura sentrál iha Timor-Leste nia luta ba independénsia. Ninia edukasaun inisiál hala’o iha Timór, maibé tuirmai nia kontinua ninia estudu direitu no polítika iha Áfrika, espesífikamente iha Mosambike, nasaun ida ne’ebé hala’o mós transformasaun polítika hafoin kolonializmu portugés.
Iha ne’ebá, nia absorve koñesimentu, no mós estabelese rede ida solidariedade nian ho eis-kolónia portugés seluk, ne’ebé tuirmai sei forma estratéjia diplomátika internasionál Timor-Leste nian.
Iha tinan 1974, hafoin Revolusaun Cravo hamonu rejime Salazar iha Portugál, espasu polítiku nakloke iha kolónia sira. Alkatiri ko-funda partidu FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente), ne’ebé depois sai nu’udar xave ba Timor-Leste nia independénsia. Bainhira FRETILIN proklama independénsia iha loron 28 fulan-Novembru tinan 1975, nia hetan nomeasaun nu’udar Ministru ba Asuntu Polítiku. Maibé, independénsia dura de’it loron nen molok invazaun militár Indonézia nian. Alkatiri husik nia rai moris fatin no sai ba ezíliu, hahú kareira naruk nu’udar diplomata rezisténsia iha diaspora.
Durante tinan 24 resin, Mari Alkatiri hala’o knaar nu’udar porta-vós diplomátiku FRETILIN nian iha estranjeiru, hela iha Ângola no Mosambike. Nia serbisu atu harii rekoñesimentu internasionál ba Timor-Leste nia direitu ba autodeterminasaun, halo lobi ba nasaun Áfrika, Ázia, no Amérika Latina, Nasoins Unidas no Movimentu Naun-Aliñadu. Nia mós dezenvolve estratéjia ida ba tempu naruk kona-ba oinsá nasaun independente ida tenke harii ho livre hosi ukun koloniál, harii ho ekonomikamente, polítikamente, no kulturalmente independente. Durante tempu ne’e, nia hatudu dedikasaun la egoísta ba luta koletiva, maski nia maluk barak mak hili ona dalan seluk.
Hafoin referendum 30 Agostu 1999 deklara katak povu Timor-Leste rejeita autonomia no vota ba independénsia hosi Indonézia, Alkatiri fila hikas ba nia rai moris fatin. Iha eleisaun dahuluk ba Asembleia Konstituinte iha tinan 2001, FRETILIN hetan kadeira maioria, no iha deklarasaun formál independénsia nian iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, Mari Alkatiri hetan pose nu’udar Primeiru-Ministru dahuluk Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Durante ninia administrasaun, nia foka ba harii estrutura institusionál, inisia lei jestaun rekursu naturál, no estabelese Fundu Petrolíferu, ne’ebé sai hanesan riku soin Timor nian ba ekonomia nasionál. Nia rejeita intervensaun estranjeiru direta iha desizaun estratéjiku, no opta aprosimasaun nasionalista hodi jere setór mina no gás iha Timor Gap.
Maibé, ninia lideransa teknokrátiku no desizivu la sempre hetan aseitasaun hosi parte hotu-hotu. Iha tinan 2006 mosu krize polítika no militár ne’ebé fahe instituisaun estadu. Tensaun mosu entre faksaun militár hosi oeste no leste, akompaña hosi distúrbiu sivíl ne’ebé halo ema rihun resin sai hosi sira nia hela-fatin. Ho presaun polítika ne’ebé maka’as, Alkatiri rezigna-an nu’udar Primeiru-Ministru iha loron 26 fulan-Juñu tinan 2006. Maski nune’e, nia la hadook-an hosi polítika nasionál no kontinua lidera FRETILIN nu’udar Sekretáriu-Jerál partidu nian.
Iha tinan sira tuirmai, nia hala’o kna’ar estratéjiku hanesan opozisaun konstrutivu iha parlamentu no iha tinan 2014 hetan fiar hodi lidera Autoridade Espesiál Oecusse-Ambeno (RAEOA), rejiaun administrativa espesiál ida ne’ebé inisia hodi sai hanesan sentru ekonómiku no zona livre alternativu bazeia ba investimentu. Iha RAEOA, Alkatiri tenta atu implementa ideia dezenvolvimentu estrutural ho aprosimasaun longu prazu, harii infraestrutura no instalasaun públiku hodi atrai investimentu no hadi’a bem-estar komunidade lokál.
Iha eleisaun 2017, FRETILIN sai fali hanesan partidu ho votu barak liu, no Alkatiri hetan fali nomeasaun nudar Primeiru Ministru. Maibé, lahó apoiu hosi maioria ne’ebé estavel iha parlamentu, nia governu la dura kleur. Krize lejislativa lori Prezidente atu disolve parlamentu, no hafoin eleisaun foun iha 2018, poder muda ba koligasaun AMP. Alkatiri hakotu mandatu ezekutivu daruak ho dame.
Pensamentu politiku Mari Alkatiri nian kona ba ukun rasik-an sempre iha abut ba fiar katak ukun-an la’os deit rezultadu husi referendum, maibe liu-liu prosesu naruk ida atu harii povu ida ho soberania tomak ba sira nia rai, ekonomia, no governu. Nia fiar katak nasionalizmu tenke akompaña ho harii kapasidade estadu nian—iha forma instituisional, iha kualidade rekursu umanu. Nia rejeita aprosimasaun instantaneu ba polítika no dezenvolvimentu no kritika beibeik hanoin ba tempu badak ne’ebé domina dinámika polítika pós-independénsia. Ba Alkatiri, luta kontinua, iha forma dezenvolvimentu ekuitativu, polítika bazeia ba interese povu, no hametin integridade iha polítika nasionál.
To’o ohin loron, Mari Alkatiri sei ativu nafatin nu’udar Sekretáriu Jerál FRETILIN no nafatin nu’udar figura séniór no influente iha polítika nasionál. Ninia legadu reflete iha dokumentu estadu, no iha korajen intelektuál no perseveránsia diplomátika ne’ebé forma oin ba independénsia Timor-Leste. Nia sai nafatin matadalan ba jerasaun foun sira atu labele haluha abut iha luta, no labele monu ba polítika pragmátika lahó vizaun ba tempu naruk.
Istória moris Mari Alkatiri nu’udar istória ida kona-ba identidade ne’ebé metin iha istória maka’as. Ninia viajen naruk hosi ezíliu ba kadeira primeiru-ministru, hosi diplomasia ba dezenvolvimentu, hatudu katak diferensa polítika la’ós baliza, maibé hanesan forsa ida iha prosesu haburas nasaun ne’e. Alkatiri nia legadu firme iha pozisaun, no iha prinsípiu katak nasionalidade harii iha integridade. Iha istória Timor-Leste nian, sei hanoin nafatin Mari Alkatiri nu’udar líder, sasin no forsa ba era ida ne’ebé muda destiñu Timor Leste.