FÍGURA, (LIBERDADETL.com) — Iha foho Baguia nia kalohan dadeer nia leet, labarik-mane ida moris iha loron 10 fulan-Outubru tinan 1956. Nia hanaran José Maria Vasconcelos—naran simples ida. Nia moris la’ós hosi istória palásiu nian, maibé hosi istória kanek no knananuk povu nian. Bainhira kilat-musan nia lian troka sinál eskola nian, no botas militár nia lian dudu labarik sira ba ai-laran, José Maria hili la’o iha ai-laran rezisténsia nian, hodi transforma nia isin ba rai Timor Leste.
Iha ai-laran nakukun, entre ai-hun no bisbixu destiñu nian, nia simu naran foun ida: Taur Matan Ruak—matan kro’at ne’ebé tama iha nakukun invazaun nian. Naran ne’e la’ós de’it títulu ida, maibé promesa ida: katak nia sei kontinua tau matan, guarda, no espia ba Timor Leste ne’ebé promete ona ba Independénsia.
Nia la’ós de’it soldadu ida, maibé mós gerilleiru ida ne’ebé hakerek iha lian aten-barani nian. La’ós de’it komandante ida, maibé mós sombra leál ida ne’ebé akompaña povu liuhosi terus naruk okupasaun Indonézia nian. Iha FALINTIL nia auspício, nia hamriik hanesan fatuk; iha ideologia FRETILIN nia laran, nia buras hanesan ai-hun; no iha F-FDTL nia fileiras, nia mak sai baze ba nasaun.
Bainhira tempu muda ba referendu, Taur la abandona nia komprimisu. Nia harii PLP—Partido Libertasaun Populár—la’ós partidu de’it, maibé vazu esperansa nian ba lian ki’ik sira ne’ebé hamrook ba justisa. Nia tama iha palásiu la’ós tanba podér, maibé atu borda filafali promesa luta nian.
Taur Matan Ruak mak istória kona-ba oinsá labarik Baucau ida nia matan bele haree dook liu invazor sira-nia sombra. Nia maka matan ne’ebé matenek ba nasaun ida-ne’e—ida ne’ebé nunka kole atu haree ba futuru, maski bainhira mundu tomak taka matan.
No agora, istória rejista ida-ne’e. La’ós ho tinta, maibé ho matan-been, kosar, no rai ne’ebé nia defende.
Taur Matan Ruak moris iha foho Baguia, área ne’ebé tuir mai sei sai baze rezisténsia nian. Ninia edukasaun formál hetan interupsaun bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha fulan-Dezembru 1975. Nu’udar foin-sa’e ho tinan 19, nia hili dalan rezisténsia nian no hamutuk ho forsa FALINTIL. Iha ailaran rezisténsia nian, nia hahú nia viajen nu’udar soldadu baibain no depois sai boot hodi sai símbolu ba luta nasionál ho firmeza.
Ninia konxiénsia kona-ba independénsia la’ós de’it hetan alimentasaun hosi ideolojia, maibé hosi esperiénsia direta kona-ba injustisa, opresaun, no traisaun ba direitu povu Timor nian. Nia dezenvolve konviksaun katak independénsia maka bolun istóriku ida, la’ós de’it opsaun polítika ida.
Kronolojia Luta Gerileiru ba Ukun Rasik An
1975–1980
- Hamutuk ho FALINTIL hafoin invazaun Indonézia.
- Funu nu’udar soldadu kampu nian iha setór Laga-Baguia.
- Sa’e ba pozisaun komandante terenu no hetan konfiansa husi Nicolau Lobato.
1981–1990
- Fó apoiu ba Xanana Gusmão nia reestruturasaun ba movimentu.
- Sai koñesidu ho naran Taur Matan Ruak, komandante joven ida ne’ebé iha reputasaun ba matenek no disiplina.
- Lidera operasaun gerilla iha rejiaun orientál, partikularmente entre Baucau no Viqueque.
1992–1998
- Tuir mai Xanana nia kapturasaun no Konis Santana nia mate, Taur hetan nomeasaun nu’udar Komandante Supremu FALINTIL nian.
- Jere rezisténsia ho koletivu, hodi prevene diminuisaun iha morál tropa nian.
1999
- Halo referendum ba ukun rasik-an, no FALINTIL hetan orden atu mantein iha akantonamentu.
- Taur hakru’uk ba Xanana nia orden no halo kooperasaun ho INTERFET.
- Halo papél krusiál ida hodi prevene represália armada sira ne’ebé bele estraga imajen luta nian.
2001–2011
- Nomeia Komandante dahuluk F-FDTL nian, marku ida iha transformasaun husi kombatente ba ezérsitu estadu nian.
- Estabelese fundasaun sira ba profisionalizasaun militár Timor-Leste nian.
2012–2017
- Eleitu ba Prezidente Repúblika Timor-Leste.
- Mantein estabilidade nasionál no rejeita envolvimentu diretu iha konflitu polítiku elite sira.
2017–2023
- Harii Partidu Libertasaun Populár (PLP).
- Sai Primeiru Ministru (2018–2023) liu husi koligasaun AMP.
- Foka ba reforma, servisu báziku, no halakon korrupsaun maski koligasaun polítika ne’ebé dala barak nakdoko.
Taur Matan Ruak nu’udar nasionalista ida ne’ebé sentradu iha povu. Nia rejeita elitismu polítiku ne’ebé maka buras hafoin independénsia. Tuir nia haree, revolusaun loloos la para iha kampu funu nian, maibé iha justisa sosiál no libertasaun povu husi kiak.
“Independénsia la’ós de’it kona-ba bandeira no Ínu nasionál, maibé kona-ba dignidade povu moris ho desente.” – Taur, 2013
Nu’udar eis-militár, nia subliña étika públika: orden, transparénsia, no responsabilidade. Dala barak nia hasoru malu ho sistema burokrátiku ne’ebé neineik no elite polítika ne’ebé kaer metin iha interese pesoál sira.
Nia tane aas espíritu rekonsiliasaun nasionál, inklui ho inimigu antigu sira hanesan milísia pro-integrasaun no forsa seguransa Indonézia nian. Nia fiar katak harii nasaun bele de’it iha baze perdaun no kooperasaun nian.
Relasaun ho Figura Xave sira
Xanana Gusmão
Taur ho Xanana nu’udar kamarada funu no lider ba jerasaun rua. Xanana mak arkitetu ba polítika internasionál luta timoroan nian, hamutuk ho Taur b aluta libertasaun nasionál.
Maski sira-nia dalan diverjente hafoin independénsia—Xanana harii CNRT no Taur harii PLP—sira-nia relasaun respeitu malu nafatin, maski dala ruma mosu dezentendimentu polítiku.
Mari Alkatiri
Nu’udar figura FRETILIN, Mari Alkatiri reprezenta dalan ideolójiku ne’ebé diferente. Taur militarista no prátiku liu, Alkatiri teknokrátiku no ideolójiku liu. Sira na’in rua uluk kompete ba governu, maibé mantein sentidu onra nasionál.
Taur Matan Ruak reprezenta jerasaun ida ne’ebé sakrifika nia juventude, família, no futuru pesoál ba mehi koletivu ba nasaun independente ida. Nia nu’udar sasin moris ba istória Timor-Leste nian, hahú hosi tempu koloniál portugés, liuhosi okupasaun Indonézia, liuhosi funu gerilla, no ikus liu, sai líder demokrátiku lejítimu nasaun nian.
“Luta nain la’ós ema ne’ebé sempre manan, maibé ema ne’ebé sempre persevera ba povu nia ideal.”