LITERATURA AKADÉMIKA, (LIBERDADETL.COM) — Iha konfrontu hotu-hotu entre manifestante sira no autoridade sira, ita asiste manifestasaun loloos ida hosi kontradisaun klase nian. Ida-ne’e la’ós de’it friksaun sosiál, no mós la’ós anomalia polítika ida—ida-ne’e maka forma antagonizmu nian ne’ebé inerente iha sosiedade kapitalista.
Manifestante sira tun ba dalan la’ós tanba kaos, maibé tanba kapitalizmu estraga ona sira-nia moris. Autoridade sira koloka la’ós atu proteje povu, maibé atu mantein orden ne’ebé hanehan povu.
Ita ko’alia kona-ba grupu sira ne’ebé fahe no haketak hosi interese sira kapitál nian, no xoke malu hodi mantein kontinuidade sistema kapitalista nian. Iha konfrontu ida-ne’e, umanidade hetan sakrifísiu hodi estabilidade nia naran. Sira ne’ebé hakilar “viva povo” nonook, no sira ne’ebé hetan orden atu baku dala barak la hatene katak sira defende interese ne’ebé la’ós sira-nia klase rasik.
Ita-nia kna’ar la’ós atu hetan pontu komún ba kompromisu, maibé atu afina komprensaun katak enkuantu kapitalizmu hamriik, konflitu ida-ne’e sei la hotu. Ami la’ós bolu ba pás falsu ida, ami bolu ba konxiénsia revolusionáriu. Tanba iha eskudu hotu-hotu nia kotuk no iha bandeira protestu no ezijénsia hotu-hotu nia kotuk, saida maka eziste duni maka ema ida ne’ebé maka sistema hasai tiha nia umanidade.
Sé maka manifestante sira?
Manifestasaun sira dalabarak sai hanesan manifestasaun konkretu ida kona-ba kontradisaun entre klase traballadór no klase ne’ebé kontrola meius produsaun nian. Manifestante sira la’ós ema ne’ebé moris atu hakilar iha dalan sira.
Sira maka rezultadu hosi sistema ida ne’ebé sistematikamente opresivu: traballadór sira ne’ebé nia serbisu hetan esplorasaun tanba akumulasaun lukru, agrikultór sira ne’ebé nia rai hetan hadau tanba hakarak espansaun kapitál, estudante sira ne’ebé haree sira nia futuru sosa ho folin baratu hosi merkadu traballu ne’ebé fleksivel no inserteza, ba ema kiak urbanu sira ne’ebé hetan obriga atu moris entre projetu burgezia sira.
Manifestasaun sira la’ós espresaun ida hosi opsaun livre, maibé rezultadu hosi koersaun istóriku. Wainhira espasu formal hotu-hotu ukun nain sira foti, povu tun ba dalan nudar forma politika restu. Kapitalizmu normaliza dezigualdade, no bainhira povu hahú dezafia “normalidade” ida-ne’e, sira hetan rótulu hanesan ema ne’ebé halo movimentu.
Maibé buat ne’ebé estraga duni orden mak sistema ida ne’ebé tau interese akumulasaun nian aas liu fali nesesidade ema nian. Bainhira edukasaun komersializa, saude privatiza, no halo rai sai komoditi espekulativu, manifestasaun sira hanesan auto-defeza koletiva hasoru violensia estrutural ida ne’e. Manifestasaun sira la’ós kaos. Manifestasaun nu’udar konsekuénsia hosi orden ne’ebé kria atu mantein podér hosi klase opresivu.
Laiha manifestasaun ida akontese iha vákuu. Manifestasaun hotu-hotu hanesan forma ida atu organiza husi sofrimentu koletivu. Bainhira traballadór sira halo greve no tun ba dalan, la’ós tanba agitasaun emosionál de’it, maibé tanba ferramenta legál sira la konsege fornese justisa.
Kuandu ema bai-bain taka estrada tol ka taka ekipamentu pezadu, ne’e la’ós tanba sira odiu dezenvolvimentu, maibé tanba sira hatene katak ida-ne’e la’ós ba sira. Sira la’ós anti-progresu; sira anti-progresu ne’ebé harii iha sira nia sofrimentu rasik.
Manifestasaun sira mós la’ós de’it espresaun hirus nian. Sira hanesan forma ida husi prátika polítika husi ema sira ne’ebé hahú sai konxiente kona-ba sira nia pozisaun iha relasaun produsaun nian.
Konxiénsia ida-ne’e la’ós moris hosi leitura akadémika, maibé hosi esperiénsia konkreta sira: bainhira saláriu sira la to’o atu han, bainhira hasai uma sira lahó kompensasaun, bainhira lei apoia kapitál na’in sira, no bainhira autoridade sira mosu de’it atu defende empreza sira-nia interese. Husi esperiensia sira ne’e, konsiensia de klase komesa buras, no manifestasaun sira sai nudar forum koletivu hodi prova katak ita la nonok.
Akuzasaun katak manifestante sira hetan “kuda” ne’e hanesan estratéjia ideolójika husi klase ukun-na’in atu delejitima movimentu povu nian. Maibé sé maka tuir loloos sa’e sé? Kapitál maka sa’e estadu, kapitál maka sa’e lei, no oligarkia maka sa’e instituisaun demokrátiku sira.
Manifestasaun sira, se hala’o hosi interese sira klase traballadór nian, tuir loloos iha dalan loos. Saida maka tenke rejeita la’ós “issue riders”, maibé sira ne’ebé tuur iha povu nia kotuk, hodi sama sira ba lukru no podér.
Enkuantu kapitalizmu maka nafatin sistema ne’ebé regula ema nia moris, enkuantu meiu sira produsaun nian iha nafatin elite sira nia liman, enkuantu rezultadu sira serbisu koletivu nian hetan xupa hosi klase dezempregadu sira, manifestante sira sei kontinua prezente.
Sira la’ós inimigu sosiedade nian—sira maka sinál ida katak sosiedade moras, no katak povu lakohi mate iha silénsiu. Manifestasaun sira hanesan sinál ida katak povu seidauk rende. No enkuantu povu seidauk rende, istória iha nafatin posibilidade sira.
Sé maka Ofisiál sira?
Ofisiál sira—hanesan polísia no militár—dala barak ema bolu sira nu’udar guarda estabilidade no orden nian. Pergunta fundamentál maka: sé nia orden maka mantein? Iha realidade klase nian, ofisiál sira la hamriik neutru. Sira hanesan ferramenta legal ba violensia husi estadu, no estadu, iha formasaun kapitalista, laos instituisaun ne’ebe neutru maibe hanesan instrumentu husi poder klase burgesia nian hodi mantein relasaun produsaun ne’ebe fo benefisiu ba minoria nain ba kapital.
Polísia la moris hosi vazu istóriku ida. Sira maka produtu ida hosi nesesidade kapitál nian atu mantein orden ne’ebé permite esplorasaun atu kontinua lahó perturbasaun. Bainhira traballadór sira halo greve, bainhira agrikultór sira hahú ezije reforma agrária, bainhira povu baibain hahú kesar atu hadau sira nia espasu moris nian, ofisiál sira mobilizadu la’ós atu hamate kaos maibé atu asegura kontinuasaun opresaun nian. Iha kazu ida-ne’e, funsionáriu sira nia papél maka represivu, la’ós koretivu.
Iha sosiedade burgezia, podér la to’o atu mantein ho lei ka ideolojia. Ida-ne’e presiza ferramenta koersivu sira. Iha ne’e maka papél ofisiál sira nian sai sentrál. Sira guarda portaun fábrika nian, tau matan ba despeju sira, dispersa ema sira ne’ebé halo protestu, kaer ativista sira, no tiru ema sira ne’ebé reziste.
Sira maka oin brutál liu hosi podér klase ukun nian—la’ós tanba sira aat moralmente, maibé tanba sira tau iha estrutura ida ne’ebé halo violénsia sai nu’udar devér prinsipál.
Traballadór ida ne’ebé halo greve la hasoru ho argumentu sira, maibé ho ai-tonka no gás lakrimojéneu. Agrikultór ida defende nia rai la konfronta ho diálogu, maibé ho barikada armada. Estudante sira ne’ebé kestiona polítika neoliberál la hasoru ho debate, maibé ho kriminalizasaun. Buat sira-ne’e hotu la’ós dezviu sira, maibé funsaun primária hosi aparellu iha sosiedade klase nian: atu suprime oprimidu sira atu sira labele reziste.
Dala barak aparellu ne’e justifika hosi narrativa legalidade nian. Sira “halo tuir orden sira”, “asegura sasán nasionál sira ne’ebé importante”, ka “mantein lei no orden”.
Maibé lei ne’e rasik la’ós lei ne’ebé neutru. Ida-ne’e hakerek hosi instituisaun estadu nian ne’ebé kontrola hosi interese sira kapitál nian. Entaun, bainhira aparellu ne’e sobu traballadór sira-nia manifestasaun, sira mantein sistema ida ho saláriu ki’ik. Bainhira sira hasai rezidente sira hosi sira nia rai, sira mantein hela akumulasaun kapitál nian. Legalidade la hanesan ho justisa; ida-ne’e reflete de’it dominasaun hosi klase ukun-na’in.
Aparatu ne’e mós forma ho dixiplina no doutrina. Sira hetan edukasaun atu la hanoin ho krítiku, maibé atu obedese lahó kestaun. Sira nia estrutura ierárkika haburas kultura komandu nian, la’ós kultura konxiénsia nian. Nu’udar rezultadu, sira barak maka la realiza katak sira baku sira nia klase rasik. Sira hetan forma atu haree manifestante sira hanesan ameasa ida. Ikusmai sira sai “traidór klase nian”.
Iha kondisaun ida-ne’e maka dezumanizasaun hahú. Aparatu ne’e haketak hosi povu, hosi sira-nia moris loroloron, hosi sira-nia sentidu solidariedade klase nian. Sira armadu, mobilizadu, no hadook-an hosi posibilidade atu hanoin istóriku. Sira halo sai mákina violénsia nian hodi mantein iluzaun estabilidade nian. No bainhira sira halo violénsia, sira sei hetan defeza hosi instituisaun no mídia sira.
Ida ne’e la signifika katak individu ida-idak iha forsa seguransa ne’e inimigu ba povu. Inimigu maka estrutura, la’ós ema ida-idak. Maibé, enkuantu individu ne’e submete no hala’o ho ativu nia funsaun estruturál, entaun nia partisipa iha guarda orden kapitalista. Laiha defeza ida ne’ebé bele halo ho naran “halo de’it nia serbisu” bainhira serbisu ne’e signifika baku ema hamlaha sira, desloka ema kiak sira, no tiru ema hirus sira tanba sira hetan opresaun.
Ita labele husu ba aparellu sira atu “sorin povu” sein harahun uluk estrutura ne’ebé halo sira tenke apoia kapitál. Laiha iluzaun katak aparellu bele sai hanesan instrumentu ida ba mudansa iha sistema ne’ebé hanesan. Reforma iha aparellu nia laran sei taka de’it violénsia nia oin ho kosmétiku sira ne’ebé umanu liu, maibé sei la kona sira nia funsaun koersivu nia abut. Tanba ne’e, iha lójika revolusionáriu, forsa seguransa sira só bele muda bainhira estrutura podér ne’ebé sira serve hetan destruisaun.
Ami nia kna’ar la’ós atu konvense forsa seguransa sira atu sai “umanu liu”, maibé atu harii konxiénsia katak sira la’ós klase kapitalista maibé hetan alienasaun hanesan klase traballadór. Projetu revolusionáriu ne’e la’ós hostil ba sira nu’udar ema, maibé dezafia sira nu’udar parte ida husi estrutura opresivu. Hili maka: sira apoia povu no lakohi sai instrumentu opresaun nian, ka kontinua sai kúmplise ba klase ukun-na’in no sei hamonu hamutuk ho sistema.
Iha luta de klase, aparellu la neutru. Sira maka instrumentu sira ne’ebé proteje orden kapitalista. Enkuantu sira hala’o nafatin sira nia funsaun hodi defende interese kapitál nian, sira sei sai adversáriu objetivu ba povu ne’ebé luta hela. Ema sira ne’ebé iha konxiénsia klase nian labele haluha atu haree pozisaun ne’ebá ho klaru no lahó kompromisu.
Sira la’ós eskudu demokrasia nian, maibé eskudu kapitalizmu nian. Enkuantu sira hela iha opresór sira nia sorin, laiha narrativa umanitária ida maka bele hamoos sira nia papél hodi mantein estrutura opresaun nian. Se sira hakarak sai ema, entaun sira tenke rekuza atu sai ferramenta. Se sira sai nafatin ferramenta, entaun sira tenke luta.
Interasaun Umanu?
Fora husi oras serbisu nian, fasil atu imajina manifestante sira no ofisiál sira kumprimenta malu iha loja kafé, haree futeból iha fatin hanesan, to’o kumprimenta malu. Karik manifestante ne’e polisia nia viziñu nia maun boot, ka to’os-na’in ida ne’ebé uluk ajuda hadi’a soldadu nia família nia uma. Relasaun sira-ne’e parese umanu, amigavel, no mós íntimu. Maibé íntimu iha ne’e iha kontestu alienasaun klase nian.
Interasaun ida-ne’e prova buat ida: katak parte rua mai hosi klase ida de’it—klase ida ne’ebé maka alienadu hosi meiu produsaun nian no moris liuhosi fa’an nia serbisu. Manifestante sira ne’e traballadór ne’ebé sira-nia saláriu to’o de’it atu aban bainrua bele serbisu fali, estudante sira ne’ebé todan ho tusan, ema baibain ne’ebé hasai tiha ona husi sira-nia rai. Autoridade sira la’ós na’in ba fábrika ka rai-na’in; sira fa’an sira nia isin ba estadu, ne’ebé fa’an sira ba kapitál.
Maibé kapitalizmu la husik konxiénsia ida-ne’e atu buras. Ida-ne’e fahe ema sira ba papél funsionál sira: ida baku, ida hetan baku. Atu nune’e baku-na’in la sente sala, nia hetan alienasaun hosi kontestu estruturál. Nia hetan farda, armadu, elojia nu’udar eroi estabilidade nian, hafoin tesi hosi relasaun konkreta sira ho sira ne’ebé nia opremi. Kapitalizmu la tauk relasaun sosiál sira, maibé tauk konxiénsia klase nian iha relasaun sosiál sira-ne’e.
Entaun ami nia krítika la’ós kona-ba familiaridade, maibé kona-ba faktu katak familiaridade paralizadu iha estrutura opresaun nian. Ida-ne’e sai hanesan iluzaun hipnótiku ida. Pontu saida mak polísia no manifestante sira koñese malu, se iha loron asaun ne’e polísia dada nafatin gatilho no manifestante sira hetan baku nafatin to’o raan fakar? Pseudo-amizade iha kuadru podér nian sei hamenus de’it violénsia lahó hapara ida-ne’e.
Dezumanizasaun iha Konflitu
Iha sistema kapitalista, dezumanizasaun la’ós fallansu morál maibé nu’udar instrumentu podér nian. Ida-ne’e produz ho ativu atu mantein relasaun sira produsaun nian ne’ebé la hanesan, no iha momentu sira krize nian ida-ne’e mosu iha nia forma ne’ebé nakloke liu: represaun ba povu hosi povu ne’ebé forma ona ba ferramenta estadu nian.
Dezumanizasaun maka métodu prinsipál atu sobu konxiénsia klase nian. Estadu tenke kria iluzaun katak sira na’in rua iha pólu opostu: manifestante sira maka perturbadór sira orden nian, polísia maka guarda nasaun nian. Ida-ne’e maka bosok ideolójiku ne’ebé kose ho dixiplina, doutrina, no propaganda.
Instrumentu sira dezumanizasaun nian funsiona liuhosi konstrusaun diskursu no formasaun rutina. Iha formasaun autoridade sira nian, manifestante sira la introdús nu’udar ema ne’ebé ezije justisa, maibé nu’udar ameasa ba estabilidade nasionál. Farda, barikada, eskudu, no gás lakrimojéniu la’ós de’it ekipamentu, maibé símbolu ideolójiku ne’ebé forma baliza entre “ema lejítimu” no “sira ne’ebé presiza hetan seguransa”.
Media burgezia agrava prosesu ida ne’e. Ho narrativa sira hanesan “massa sira hahú sai anárkiku” ka “asaun ne’e disolve tanba laiha lisensa”, mídia kria distánsia emosionál entre públiku no manifestante sira. Ema ne’ebé haree televizaun la haree ona terus no ezijénsia; sira haree “dezorden” sira ne’ebé presiza atu regula ba konfortu sosiál.
Lian maka instrumentu dezumanizasaun ne’ebé sutil liu maibé efetivu liu. Liafuan sira hanesan “seguransa” taka faktu katak saida maka akontese maka violénsia. Liafuan “movimentu sira” hamoos antesedente ekonómiku-polítiku hosi protestu sira. Mezmu termu “manifestasaun ilegál” enkuadra liberdade espresaun hanesan aktu kriminál ida. Lian sai hanesan lubrikante ba podér.
Kapitalizmu eduka funsionáriu sira atu haree devér nu’udar lia-loos, la’ós justisa. “Hala’o orden sira” sai hanesan valór aas liu, maski bainhira ida-ne’e hanehan maluk sidadaun sira. Iha kontestu ida-ne’e, dezumanizasaun la’ós de’it diriji ba adversáriu sira, maibé mós enkuadra iha autór sira.
Funsionáriu sira la’ós de’it halo opresaun; sira mós hetan opresaun ideolojikamente. Prosesu ida-ne’e taka inimigu loloos. Funsionáriu no manifestante sira la halo funu tanba konflitu pesoál, maibé sistema mak halo sira nune’e. Polísia ida la’ós baku tanba nia odiu, maibé tanba nia hetan orden atu baku. Maibé, ninia submisaun la’ós neutru. Ida-ne’e maka reprodusaun ativu ida hosi dominasaun klase nian.
Dezumanizasaun mós presiza atu normaliza violénsia. Iha kondisaun normál, ema labele baku sira-nia maun-alin. Maibé bainhira sira ne’ebé hetan baku la’ós ona “maun-alin” maibé “ema-na’in sira”, violénsia sai funsionál. Relasaun umanu tenke sobu uluk atu nune’e bele hala’o violénsia lahó kulpa.
Kapitalizmu labele moris bainhira laiha violénsia ne’ebé organizadu. Opresaun la’ós de’it efeitu sekundáriu ida hosi orden kapitalista, maibé inerente iha ida-ne’e. Bainhira esplorasaun ekonómika hetan kestiona, violénsia sai hanesan resposta. No violénsia presiza lejitimidade. Iha ne’e maka dezumanizasaun tama nu’udar justifikasaun.
Ita labele interpreta dezumanizasaun hanesan problema morál de’it. Ida-ne’e problema estruturál ida. Ofisiál sira ne’ebé hanehan manifestante sira la’ós de’it “ema aat” maibé espresaun ida hosi estadu de klase ne’ebé mantein sistema produsaun no akumulasaun kapitál. Nune’e solusaun la’ós husu mizerikórdia, maibé harahun podér nia abut ne’ebé prodús dezumanizasaun.
Prosesu dezumanizasaun ida-ne’e mós hamosu rejeisaun ida ba introspesaun krítiku. Bainhira ofisiál ida hahú duvida kona-ba ninia asaun sira, sistema hatán ho ameasa, izolamentu, ka estigma nu’udar “la profisionál”. Ida-ne’e mak forma seluk husi violénsia simbólika: paraliza konxiénsia atu labele buras.
Maibé, istória hatudu katak konxiénsia bele penetra estrutura sira. Iha revolusaun barak, iha momentu sira ne’ebé ofisiál sira lakohi tiru povu; bainhira konxiénsia klase nian infiltra iha fileira sira fardadu nian. Maibé ida-ne’e la akontese espontaneamente.
Nia moris hosi organizasaun, hosi edukasaun polítika, hosi konfrontu ideolójiku konstante. Tanba ne’e, dezumanizasaun só bele kombate ho luta konsiente. Empatia de’it la to’o.
Ita tenke desmantela mitu sira ne’ebé taka ita-nia pozisaun nu’udar ema oprimidu. Ita tenke loke espasu ba diálogu, maibé la’ós ho reforma ne’ebé fraku maibé hodi harii konxiénsia klase ida ne’ebé metin. Konxiénsia ida-ne’e tenke koletivu.
Enkuantu povu haree sira-nia an nu’udar indivíduu ne’ebé neutru iha konflitu klase nian, dezumanizasaun sei kontinua funsiona. Maibé bainhira povu realiza katak sira halo parte iha forsa istórika, entaun relasaun sosiál sira hahú muda. Saida maka uluk hanesan instrumentu represaun nian bele sai instrumentu libertasaun nian.
Solidaridade klase nian maka antídotu prinsipál ba dezumanizasaun. Wainhira trabalhadores, estudantes, agrikultores, mesmu funsionariu kiik sira hahu hare katak sira nia inimigu laos sira nia maluk povu maibe klase kapitalista ne’ebe esplora buat hotu, entaun espasu ba violensia entre klase hahu taka. Maibé, solidariedade ida ne’e sei la mosu bainhira laiha rezisténsia. Dezumanizasaun la monu ho persuasaun morál; maibé bainhira estrutura sira ne’ebé suporta nia nakdoko. Entaun ita tenke organiza la’ós de’it asaun massa, maibé mós narrativa alternativa sira, imajinasaun sira, no estrutura sira.
Marxizmu fó mai ita ferramenta sira atu analiza ida-ne’e ho klean. La monu ba sentimentalizmu, maibé mós la lakon nia sorin umanu. Hatudu katak konflitu ne’e la’ós entre di’ak no aat, maibé entre klase ida ne’ebé luta ba moris no sistema ida ne’ebé obriga sira atu oho malu hodi hetan lukru.
Iha tempu naruk, dezumanizasaun sei estraga estrutura tomak sosiedade nian. Ida-ne’e kria deskonfiansa, violénsia horizontál, no tauk koletivu. Ida-ne’e la’ós kondisaun ida ne’ebé estável; ida-ne’e maka tensaun ida ne’ebé atu nakfera.
Kapitalizmu tuur iha bomba tempu sosiál ida. Ita tenke hili: mantein iluzaun seguransa nian liuhosi dezumanizasaun ka harii mundu ida iha ne’ebé ema la’ós ona ferramenta ba ema seluk. Hili ida-ne’e la’ós abstratu. Ida-ne’e prezente iha barikada hotu-hotu, iha kanister gás lakrimojéneu hotu-hotu, iha kanek hotu-hotu ne’ebé subar hosi notísia sira.
Jerasaun revolusionáriu nia kna’ar, entaun, la’ós atu halibur autoridade sira no manifestante sira ho baze iha dame falsu ida, maibé atu halibur sira iha luta atu halakon sistema ne’ebé halo sira sai inimigu. Tanba iha kapasete no fatuk sira nia kotuk, iha ai-tonka no spanduk sira nia kotuk, ita hotu hasoru inimigu ida de’it: kapitalizmu.
Ita-nia kna’ar maka atu halakon iluzaun ne’e no revela realidade: katak ita hotu maka produtu sira hosi sistema ida ne’ebé haketak ema sira hosi sira nia umanidade. Atu hetan umanidade loloos, ita presiza konxiénsia klase nian. Hodi rekoñese de’it sé maka inimigu loloos maka ita bele para sai ferramenta ba malu, no hahú sai ema ba malu.