banner liberdade
Uncategorized

Koñesimentu ka Rikusoin: Ida-ne’ebé maka bele liberta ema?

10
×

Koñesimentu ka Rikusoin: Ida-ne’ebé maka bele liberta ema?

Share this article

LIVRU—KADI KAKUTAK, (LIBERDADETL.com)—Durante istória ema nian, rikusoin nia forma rua sempre hasoru malu, tantu subar no nakloke: koñesimentu no rikusoin. Rua ne’e promete podér, influénsia, no liberdade. Maibé pergunta maka: ida-ne’ebé maka liberta duni ema—koñesimentu ne’ebé maka hakonu ema nia hanoin no fuan, ka rikusoin ne’ebé maka hakonu gaveta no armáriu sira?

Ali bin Abi Thalib, figura boot ida ne’ebé koñesidu ba ninia espiritualidade ne’ebé kle’an, no mós ninia hanoin ne’ebé tasak, dala ida hateten, “Matenek di’ak liu duké rikusoin. Matenek mak proteje ó, enkuantu ó tenke proteje rikusoin.” Espresaun ida-ne’e fraze matenek ida, no halo introdusaun ida ba leitura krítika ida kona-ba oinsá ema interpreta auto-liberdade.

Artigu ida-ne’e konvida ita atu esplora ho filozofika oinsá koñesimentu no rikusoin funsiona iha ema nia moris—tantu nu’udar ferramenta progresu nian no grilho potensiál sira—no se loos duni katak koñesimentu bele liberta ema sira esensialmente liu duké rikusoin materiál.

Iha hakilar valór mundanu sira nia leet ne’ebé dala barak glorifika rikusoin materiál, iha hanorin klásiku ida ne’ebé subliña preferénsia ba koñesimentu no matenek. Ali bin Abi Thalib, figura ida ne’ebé koñesidu hanesan kalifa no pensadór boot iha istória Izlámika, dala ida hatete, “Koñesimentu di’ak liu duké rikusoin. Koñesimentu proteje ita, enkuantu ita tenke proteje rikusoin.”

Deklarasaun badak ida-ne’e iha signifikadu klean ne’ebé maka relevante iha tempu tomak. Husi perspetiva filozófika, ida-ne’e kontein afirmasaun fundamentál ida kona-ba diferensa esensiál entre tipu rikusoin rua: koñesimentu nu’udar rikusoin internu ne’ebé proteje no fó kbiit ba indivídu, no rikusoin nu’udar rikusoin esternu ne’ebé frajil no dependente ba protesaun.

Koñesimentu, tuir Ali, la’ós de’it akumulasaun faktu ka informasaun. Koñesimentu maka kbiit ida ne’ebé proteje nia na’in — fortaleza interiór ida ne’ebé bele orienta, proteje, no hametin abilidade umanu hodi hasoru dezafiu oioin. Ho koñesimentu, ema ida bele komprende mundu, foti desizaun ne’ebé matenek, no harii moris ida ne’ebé sustentável.

Husi perspetiva epistemolójiku, koñesimentu reprezenta koñesimentu ne’ebé koko, sistemátiku, no bele dezenvolve ho sustentável. Koñesimentu ekipa ema ho kapasidade krítiku no refletivu, atu nune’e labele nakdoko ho fasil hosi laloran rikusoin nian ne’ebé maka efémeru no vulneravel ba lakon. Nune’e, koñesimentu prezente nu’udar guardiaun loloos ne’ebé la presiza protesaun esterna.

Rikusoin: Rikusoin vulnerável ne’ebé presiza protesaun

Iha kontraste ho koñesimentu, rikusoin haree hanesan buat ida ne’ebé pasivu no vulneravel. Rikusoin la’ós protetór ba nia na’in; pelu kontráriu, rikusoin presiza guarda maka’as atu nune’e labele lakon, ema na’ok, ka estraga. Ne’e maka rikusoin ne’ebé maka iha liur hosi ema nia an rasik, nune’e presiza rekursu, tempu, no enerjia atu mantein.

Husi perspetiva filozofia sosiál, rikusoin dala barak sai fonte ba tensaun no ansiedade. Dependénsia ema nian ba rikusoin hamosu tauk ba lakon no hamosu posesivu. Iha kontestu ida ne’e, rikusoin mak rikusoin ne’ebé bele sai todan, la’ós libertadór.

Ali bin Abi Thalib nia mensajen iha relevánsia maka’as iha kontestu edukasaun no dezenvolvimentu umanu. Koloka koñesimentu nu’udar rikusoin prinsipál signifika fó prioridade ba formasaun kapasidade intelektuál, morál no krítiku ne’ebé kle’an. Edukasaun kona-ba halibur faktu sira, no harii karakter no matenek ne’ebé permite ema ida-idak atu moris no buras iha tempu ne’ebé muda.

Iha mundu modernu ne’ebé nakonu ho konsumu materiál, mensajen ida-ne’e fó hanoin mai ita katak rikusoin loloos maka abilidade atu komprende, analiza, no atua ho matenek. Koñesimentu maka fundasaun atu liberta ema sira hosi grillu sira apego nian ba buat ne’ebé maka temporáriu no frajil.

Liuhusi sitasaun simples ida-ne’e, Ali ibn Abi Thalib husik hela prinsípiu universál ida ne’ebé ultrapasa baliza kulturál no temporál. Koñesimentu la’ós de’it propriedade intelektuál ida; ida-ne’e maka guarda, protetór no kbiit-na’in loloos ba umanidade. Enkuantu rikusoin, maski importante, nafatin buat ida ne’ebé tenke guarda no bele lakon lahó informasaun.

Iha viajen moris nian, mensajen ida-ne’e sai hanesan lembransa ida ba ema atu fó prioridade ba dezenvolvimentu koñesimentu no matenek nian—tanba ho provizaun sira-ne’e de’it maka ema bele hasoru inserteza mundu nian.

Bainhira tirania tauk nian mosu, bainhira podér lakon nia dalan, no bainhira sosiedade hetan dadur hosi estilu moris konsumista ida, pergunta ida-ne’e sai urjente liután: saida maka liberta duni ema sira? Rikusoin, maski bele fó konfortu no kbiit, dala barak kria dependénsia, ansiedade, no mós ganansia. Koñesimentu, iha parte seluk, maski la sempre promete rikusoin, bele liberta hanoin, forma integridade, no lori ba matenek.

Tuir Ali ibn Abi Thalib nia sitasaun, ita hanoin katak libertasaun umana la’ós iha saida maka nia iha, maibé iha saida maka nia komprende. No liuhosi de’it koñesimentu—ne’ebé maka proteje, orienta, no forma konxiénsia—ema bele hakat ba oin nu’udar ser livre loloos. Entaun, iha funu eternu entre koñesimentu no rikusoin, ita maka tenke deside: atu sai guarda, ka atu hetan guarda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!