banner liberdade
Internasionál

Funu Israel vs Iraun—hakanek Direitus Umanus

78
×

Funu Israel vs Iraun—hakanek Direitus Umanus

Share this article

NOTÍSIA LITERÁRIA, (LIBERDADETL.com) — Konflitu armadu entre Israel no Iraun ne’ebé mosu iha inísiu 2025 sai hanesan krize jeopolítika ida ne’ebé kompleksu no perigozu liu iha dékada ida-ne’e. Atake aéreu israelita ida hasoru instalasaun nukleár sira Iraun nian iha fulan-Janeiru 2025—ne’ebé Tel Aviv hanaran “operasaun preventiva”—provoka resposta balístiku maka’as ida hosi Teeraun, no nasaun rua ne’e envolve ona iha série ida hosi atake militár resíproku ne’ebé envolve forsa aérea, misil ho distánsia dook, no operasaun sibernétiku.

Ostilidade Israel-Iraun la’ós konflitu derepente ida. Desde Revolusaun Iraun nian iha tinan 1979, Iraun rejeita ideolojikamente ezisténsia Estadu Israel nian no apoia grupu armadu sira hanesan Hezbollah no Hamas. Israel, iha nia fatin, haree programa nukleár Iraun nian hanesan ameasa ezistensiál ida. Tensaun aumenta iha tinan hirak ikus ne’e tanba negosiasaun nukleár iranianu monu no sansaun foun hosi EUA estraga ekonomia Teeraun nian.

Israel nia atake iha inísiu tinan ida-ne’e, ho pretestu atu kontra “ameasa nukleár iminente”, haree hosi nasaun barak hanesan violasaun ida ba lei internasionál, maibé hetan mós apoiu hosi Washington no Londres, hanaran “autodefeza”. Iraun, ne’ebé lansa lalais misil liu 300 ba teritóriu Israel nian, bolu atake vingansa “direitu soberanu no vingansa”.

Konflitu ne’e destaka ona divizaun mundu nian ba bloku polítiku globál. Estadus Unidus, Inglaterra, no nasaun Europeu balu apoia Israel iha parte militár no intelijénsia. Ninia sistema defeza misil Iron Dome no Arrow hetan reforsu hosi apoiu lojístiku diretu hosi Estadus Unidus.

Iraun, entretantu, hetan apoiu morál no tékniku balun hosi Rúsia no Xina. Moskovu, ne’ebé maka iha funu iha Ukránia, denunsia ona “Israel no NATO nia hegemonia militár iha Médiu Oriente.

“Pekin sai kuidadu liu, hodi insisti katak “estabilidade rejiaun Golfu nian maka importante tebes ba kadeia fornesimentu enerjia mundiál nian.”

Turkia no estadu árabe sira Golfu nian, iha parte seluk, iha pozisaun ambiguu ida—husu ba sesarfogu maibé mós hametin sira nia defeza ida-idak hasoru eskalasaun potensiál konflitu nian.

Impaktu ekonómiku husi funu ne’e real no imediatu. Folin mina-rai brutu sa’e maka’as liu $140 baril ida iha fulan-Marsu 2025, hodi hamosu inflasaun globál ne’ebé hafoun iha rekuperasaun pós-pandemia no funu Ukránia nian. Via sira ró nian iha Estreitu Ormuz nian—ne’ebé liu 20% hosi esportasaun petróleu globál liu—hetan interupsaun hosi atake ho drone no ró-ahi iranianu sira hasoru ró ho bandeira osidentál.

Investidór globál sira hasai ona kapitál hosi Médiu Oriente, no índise asaun sira iha mundu tomak tun maka’as iha trimestre dahuluk tinan ida-ne’e nian. Nasaun sira ne’ebé maka sei dezenvolve hela, inklui iha Sudeste Aziátiku no Áfrika, hasoru hela presaun ekonómika foun sira hosi folin enerjia no ai-han ne’ebé maka sa’e maka’as.

Parte rua komete ona violasaun direitus umanus, tuir Amnistia Internasionál no Human Rights Watch. Iha Iraun, atake aéreu israelita sira kona ona instalasaun sivil sira no hamate ona ema sivil liu 1.200 dezde fulan-Janeiru. Iha Israel, misil iranianu sira estraga ona zona sira ne’ebé populadu tebes iha Tel Aviv no Haifa, hodi hamate ema liu 500 no halo ema rihun sanulu seluk desloka ba parte súl.

Organizasaun umanitária sira hasoru difikuldade maka’as hodi asesu ba área konflitu sira tanba restrisaun seguransa nian no blokeiu ida. Konsellu Direitus Umanus ONU nian hasai rezolusaun emerjénsia ida ne’ebé kondena “uza forsa ne’ebé la proporsionál no uza forsa ne’ebé la iha diskriminasaun entre alvu militár no sivíl sira”.

Funu Israel-Iraun la’ós de’it konflitu entre nasaun rua, maibé hanesan arena projesaun podér globál ne’ebé maka agrava tensaun jeopolítika, halo krize umanitária sai klean liután, no halo nakdoko fundasaun ekonomia globál nian. Iha realizmu polítiku nia matan, ida-ne’e maka luta ida entre podér militár no influénsia hegemónika. Maibé iha direitus umanus nia matan, konflitu ida-ne’e hanesan fallansu morál koletivu ida hodi proteje ema sivíl sira hosi ambisaun podér estadu nian.

Enkuantu ahi-lakan funu nian kontinua lakan, pergunta boot ida sei iha Médiu Oriente: sé maka sei hapara ahi-lakan sira—no selu folin ba dame?

Iha lójika polítika internasionál ne’ebé dudu hosi interese estratéjiku sira no ekilíbriu podér nian, pergunta “sé maka sei hapara ahi ida-ne’e?” la’ós kestaun ida kona-ba vontade morál, maibé kona-ba kálkulu jeopolítiku kustu-benefísiu nian.

Laiha atór ida—karik Estadus Unidus, Rúsia, Xina, ka Uniaun Europeia—mak prontu duni atu selu folin dame nian se ida-ne’e la fó benefísiu diretamente ba sira nia pozisaun estratéjiku. Ba poténsia boot, dame la’ós ideál universál, maibé instrumentu ida: ida-ne’e mantein bainhira ida-ne’e fó lukru, no adia bainhira nesesáriu atu sustenta hegemonia.

Israel iha interese atu mantein superioridade militár iha rejiaun no atu kontra ambisaun nukleár Iraun nian. Iraun, iha parte seluk, haree konflitu ida-ne’e hanesan teste ida ba nia soberania nasionál no ezisténsia ideolójika hasoru dominasaun hosi Osidente no Israel. Sira na’in rua la’ós de’it luta ba seguransa, maibé tanba reklamasaun kona-ba sé maka iha direitu atu define orden rejionál.

Indústria militár mundiál nian hetan lukru. Investidór sira kombustível fósil nian no empreza defeza hetan lukru hosi bomba ida-idak ne’ebé soe no embargu ida-idak ne’ebé fó sai. Nune’e, iha mapa polítika globál, funu ida-ne’e hanesan loko-an, no “rasionalidade brutál” ne’ebé orkestradu.

Entaun sé maka sei hapara funu? La’ós sira ne’ebé iha podér, maibé sira ne’ebé lakon buat hotu: ema sivíl, refujiadu, no joven sira ne’ebé moris iha ruin. Maibé sira la tuur iha meza negosiasaun.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!