FÍGURA, (LIBERDADETL.com) — Kay Rala Xanana Gusmão moris José Alexandre Gusmão iha loron 20 fulan Juñu tinan 1946, iha Manatuto, Timor Portugés. Nia mak oan dahaat hosi oan naʼin-neen iha família katólika neʼebé haraik-an. Ninia aman nu’udar funsionáriu governu koloniál portugés nian. Naran “Xanana” mai hosi pronúnsia populár “Sha-na-na”, apelidu ida ne’ebé ikusmai metin iha luta no polítika nasionál.
Hosi idade joven, Xanana hatudu ona interese ba literatura no filozofia. Nia kompleta ninia edukasaun elementáriu iha eskola katólika no kontinua ninia edukasaun iha semináriu, maibé la kompleta tanba nia sente bolu atu serbí povu ho luan liután iha li’ur instituisaun relijioza sira.
Hafoin revolusaun kravus iha Portugal iha tinan 1974 ne’ebé hakotu ditadura Salazar no loke dalan ba independénsia ba teritóriu koloniál, Xanana Gusmão sai ativu iha polítika independénsia Timór Lorosa’e nian. Iha inisiu nia tama iha FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente) hanesan parte ida hosi movimentu revolusionáriu hodi liberta Timor-Leste hosi Portugal.
Maibé, lakleur DEPOIS FRETILIN deklara independénsia unilaterál iha 28 Novembru 1975, Indonézia lansa invazaun militár iha 7 Dezembru 1975. Nune’e, luta ne’e muda forma ba funu gerilla.
Iha tinan 1981, Gusmão hetan nomeasaun nu’udar Komandante FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste), ala militár FRETILIN nian, ne’ebé depois transforma ba forsa armada la partidária iha luta nasionál. Iha ninia lideransa, FALINTIL implementa estratéjia funu gerilla ne’ebé la’ós de’it militár, maibé mós ideolójiku no diplomátiku.
“Dalaruma ita tenke sai husi igreja hodi sai igreja rasik iha povu nia terus nia leet.”
Nia halibur bankada oioin no hahú haketak FALINTIL hosi FRETILIN nia estrutura polítika, hodi loke dalan ba formasaun CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere), depois CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timorense) – estrutura rezisténsia inkluziva entre partidu, relijiaun, no etnia sira.
Iha loron 20 fulan-Novembru tinan 1992, Xanana hetan kapturasaun hosi militár Indonézia iha Dili, iha operasaun intelijénsia ida. Depois nia hetan julgamentu no hetan kondenasaun ba tinan 20 iha prizaun. Bainhira detein hela iha prizaun Cipinang, Jakarta, Gusmão sai nu’udar símbolu morál no polítiku ba luta povu Timor Lorosa’e nian.
Iha kadeia laran, nia hakerek poezia sira, artigu sira, no diskursu sira, ne’ebé haruka ba mundu esternu ho segredu. Nia kontinua halo advokasia ba solusaun pasífika, diálogu, no independénsia liuhosi kanál internasionál sira, inklui liuhosi apoiu hosi Bispu Laureadu Nobel Carlos Ximenes Belo no José Ramos-Horta.
“Sira trava ha’u nia isin, maibé sira labele trava ha’u nia hanoin. Sira kesi ha’u nia liman, maibé pluma ne’e suli nafatin hosi ha’u nia klamar.”
Hafoin presaun internasionál no reforma polítika iha Indonézia (Suharto monu), ONU hala’o referendum kona-ba independénsia iha loron 30 Agostu 1999. To’o 78,5% hosi povu Timor Lorosa’e vota ba independénsia hosi Indonézia.
Hafoin referendu, mosu destruisaun hosi milísia pro-integrasaun sira. Maibé, liuhosi prezensa forsa manutensaun pás INTERFET nian, no mós envolvimentu diplomasia internasionál nian, Timor-Leste hahú hakat dalan ba ukun rasik-an.
Iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, bainhira Timor-Leste ofisialmente ukun-an, Xanana Gusmão hetan pose nu’udar Prezidente dahuluk Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Nia la reprezenta ona partidu partikulár ida, no hamriik hanesan figura nasionál ida ne’ebé unifika.
“Ha’u sei la hamriik iha ne’e se povu la hamriik uluk iha sofrimentu. Ita-boot maka Prezidente loloos. Ha’u hanesan de’it estensaun ida hosi ita-boot nia orasaun no sakrifísiu sira.”
Nu’udar prezidente, nia foka liu ba rekonsiliasaun nasionál, hametin instituisaun demokrátiku, no relasaun diplomátiku internasionál. Nia subliña mós importánsia rekonsiliasaun ho Indonézia liuhosi Komisaun Lia-loos no Amizade (CAVR).
Hafoin nia mandatu prezidensiál remata, Gusmão harii partidu Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) no manán eleisaun lejislativa 2007 nian. Nia hetan nomeasaun nu’udar Primeiru-Ministru hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.
Ninia administrasaun hasoru dezafiu boot, inklui krize 2006, konflitu militár, no dislokasaun sosiál. Maibé, liuhosi polítika “simu malu” no reestruturasaun instituisaun seguransa nian, Gusmão konsege estabiliza nasaun ne’e.
Nu’udar Primeiru-Ministru, nia mós lidera negosiasaun fronteira marítima ho Austrália iha konflitu kampu gás Greater Sunrise, ne’ebé ikusmai Timor-Leste manán iha 2018 (maske negosiasaun finál sira hala’o fora hosi nia mandatu).
Hafoin tinan balun dook hosi podér, Xanana fila fali ba palku sentru iha eleisaun 2023 nian. Partidu CNRT hetan maioria, no Gusmão fila hikas nu’udar Primeiru-Ministru Timor-Leste nian iha nia governu ba dasia.
“Ita la presiza líder foun tinan-tinan. Ita presiza líder ida ne’ebé hatene ita-nia istória atu ba ne’ebé.”
Ninia governu atuál foka ba dezenvolvimentu infraestrutura, reforma edukasaun, industrializasaun, no aselera esplorasaun kampu mina no gás ba independénsia ekonómika. Nia mós kontinua dezempeña papél xave ida iha diplomasia Ázia-Pasífiku no hametin lasu ho nasaun sira CPLP no ASEAN nian.
Xanana Gusmão uluk kaben ho Amelia de Almeida, ne’ebé nia iha oan na’in rua. Depois nia kaben ho Kirsty Sword Gusmão, eis-ativista direitus umanus hosi Austrália, ho ne’ebé nia iha oan na’in tolu. Kirsty mós hala’o kna’ar nu’udar Embaixadora Edukasaun no Fundadór Fundasaun Alola, organizasaun ne’ebé fó apoiu ba feto no labarik Timoroan sira.
Aleinde polítika, Gusmão koñesidu nu’udar poeta no hakerek-na’in, ho obra notável sira hanesan Maromak Oan –no To Resist is to Win.
Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar figura ida ne’ebé hakat liu fronteira partidu no jerasionál. Nia hanesan símbolu ida ba luta nasionál, líder ida ne’ebé transformativu, no hanesan arkitetu ida ba rekonsiliasaun pós-konflitu. Nia hetan respeitu nu’udar “Pai Nasaun” (Aman ba Nasaun).
Ho nia estilu lideransa ne’ebé karismátiku, komiku maibé firme, Gusmão konsege liga pasadu ida ne’ebé nakonu ho raan ho futuru ida ne’ebé demokrátiku. Ninia legadu moris nafatin iha instituisaun ne’ebé nia harii, valór toleránsia nian ne’ebé nia kuda, no ideál independénsia nasionál nian ne’ebé nia luta nafatin ba to’o ohin loron.