
OPINIAUN PÚBLIKU, (LIBERDADETL.com) — Arigu ne’e Jeralmente la reperezenta Instituisaun maibe nia Objetivu hato informasaun no opiniaun ideia sira hodi konvense Lee-nain sira kona-ba Sistema ka Medida Reforma Institutu Publika bazeia ba Estudu ida.
Introdusaun
Institutu Públika sai hanesan parte ida esensial tebes ba funsionamentu Estadu nian. Tanba neé, nesesita Administrasaun Públika ida neébé forte, hadok án hosi influensia polítika, nomós tenke tau as liu interese komun nian. Atu haforsa Administrasaun Públika nia funsaun ho diak, Parlamentu Nasionál no Governu Timor-Leste hatúr ona regulamentu balun atu regula konabá lalaok hosi Institutu Públika neé rasik, Iha kontextu Timor-Leste Ezijénsia hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste no mos Nasaun nia hakarak maka atu harí Institutu Públika ida neébé laó lais no efisiénsia, atu serbí interesse lejítimu sidadaun sira-nian nomós Instituisaun-Estadu sira nian. Nuneé, sei harí no kaer metin Estadu nia aparellu funsionál neébé laó efisiénsia no efikas no partisipativu, atu bele duni-toman dezenvolvimentu sosiál neébé armoniozu no sustentável iha Timor-Leste.
iha estrutura ida neébé bele sees an hosi dalan burokrasia nian, hakbesik ba komunidade atu bele serbi no estimula Dezenvolvimentu sira ne’ebe partisipa iha knaar hodi hálaó jestaun ba buat hotu-hotu. Tan neé prinsípiu no valór oi-oin, liu-liu ba integridade, mérito no exelénsia iha knaar nudar servidor públiku nian. Norma sira neébé bele garante atu atinje objetivu nasionál sira atu hetan progresu maka regula iha normas no lei sira neébé hatur sistema ida ba norma sira hodi define dever husi Institutu públiku sira-nian.
Sistema Auditoria
Auditoria sira tenke sai prátika ida ne’ebé adota hosi organizasaun hotu-hotu, la haree ba obrigasaun legál sira. tenke sai interese ba jestór sira iha setór oioin inklui RH, liuliu tanba sira nia responsabilidade atu kumpre ho obrigasaun fiskál no traballu oioin.
Ida-ne’e tanba ita ko’alia kona-ba verifikasaun nesesáriu ba kreximentu saudavel organizasaun ka Institutu ka Servisu ruma nian, hodi fó sai erru potensiál sira iha prosesu sira no fornese transparénsia no seguransa boot liu ba prosedimentu sira Organizasaun nian.
Maibé, auditoria sira labele hala’o de’it bainhira erru sira sai evidente. Envezde, bele ajenda auditoria anuál ka mezmu bianuál. Ita sei ko’alia liután kona-ba ida-ne’e iha artigu ida-ne’e.
Medida prinsipál ne’ebé maka Governu deskute maka Proposta Lei Jestaun Finanseira Públika, ne’ebé Lejislasaun foun ne’e halo parte iha prosesu reforma setór finansa públika no hakarak hadi’a planeamentu orsamentál liu hosi hametin interligasaun entre orsamentu no planeamentu estratéjiku nian. Lei foun mós introdús transparénsia boot liu iha prosesu orsamentál liuhosi hasa’e fiskalizasaun parlamentár no permite monitorizasaun di’ak liu ba despeza públika sira.
Projetu Dekretu-Lei estabelese Regulamentu kona-ba Konsesaun hari Novu Institutu sira no Doasaun sira hosi Estadu, hodi kria enkuadramentu legál rigorozu ida ba atribuisaun apoiu públiku nian, hodi garante ninia distribuisaun ne’ebé transparente no efisiente. Lejislasaun ne’e hakarak optimiza utilizasaun rekursu públiku sira, promove efisiénsia boot liu iha gastu no garante jestaun loloos ba apoiu estadu nian.
Ikus liu, projetu Dekretu-Lei nian hodi aprova Regulamentu kona-ba Auditoria Interna, ne’ebé define prinsípiu no regra sira ne’ebé aplikavel ba auditoria interna entidade públika sira nian. Lejislasaun garante katak auditoria sira-ne’e hala’o ho independente no imparsiál, hodi promove kontrolu internu no hadi’a kontínua operasaun administrativa sira. Regulamentu ida ne’e hametin knaar husi unidade auditoria interna sira hodi avalia sistema kontrolu no hasai rekomendasaun ba jestaun públika ne’ebé efisiente liu.
Saida maka auditoria?
Auditoria maka instrumentu ida ba kumprimentu; prosesu ida ne’ebé verifika empreza ka Oranizasaun ida nia dokumentu sira, rejistu finanseiru sira, operasaun sira, no kontabilidade.
Objetivu maka atu komprende sá regra internu sira maka tuir hela, se prosesu sira dezenvolve tuir espetativa no klaru, se buat hotu-hotu hala’o tuir lei.
Tanba pontu ikus ida-ne’e maka, bainhira hanoin kona-ba saida maka auditoria, ema barak imajina katak ida-ne’e maka verifikasaun ida ne’ebé asosiadu ho atividade ilísitu sira. Ho liafuan seluk, dalan ida atu buka no verifika violasaun sira ne’ebé maka organizasaun komete.
Maibé, ida-ne’e la’ós kazu. Iha moris loro-loron nian, atividade ida-ne’e iha objetivu ida ne’ebé maka aliña ho Organizasaun rasik atu optimiza prosesu sira hodi hasa’e efisiénsia, Servisu, no hadi’a erru sira.
Identifika fraude mós esensiál iha Oraganizasain sira-ne’e nia laran. Maibé, hala’o auditoria ida ba objetivu espesífiku ida-ne’e ikus mai sai menus rutina.
Saida maka objetivu husi auditoria?
Ho komprensaun ne’ebé ami fahe ona kona-ba signifikadu husi auditoria, ita tenke iha ona komprensaun kona-ba objetivu husi prosesu ida-ne’e, ne’ebé envolve:
avalia kontrolu sira Organizasaun nian;
verifika padraun metodolójiku sira;
sertifika konfiabilidade hosi informasaun no prosedimentu sira organizasaun nian;
verifika katak empreza tuir padraun kontabilidade nian no submete ho loloos obrigasaun asesória sira;
fornese transparénsia ba dadus no seguransa ba utilizadór sira ne’ebé depende ba dadus ida-ne’e.
Esplora signifikadu liafuan nian, auditoria signifika ezamina, ajusta, hadi’a, no prátika sira seluk ne’ebé iha relasaun. Tanba ne’e, ita ko’alia kona-ba prosesu ida ne’ebé envolve revizaun kompletu ida ba rejistu finanseiru sira ka empreza nian ne’ebé mós hanaran auditoria kontabilidade nian no/ka rejistu operasionál sira.
Auditoria mós aplika ba projetu espesífiku ida ne’ebé hala’o daudaun ka kompleta ona iha organizasaun nia laran, ka mezmu ba departamentu espesífiku ida hanesan Departamentu Rekursu Umanu sira.
Iha kualkér kazu, auditoria hala’o atu verifika asaun sira no dokumentu sira atu nune’e bele hetan informasaun ka sertifikasaun no, ikusmai, atu fó kredibilidade ba prosedimentu sira empreza nian liu hosi transparénsia kompletu.
Aleinde ne’e, identifikasaun potensiál ba defisiénsia sira iha kontrolu internu no kontrolu finanseiru korporativu permite ita atu komprende oinsá atu rezolve ho efetivu kestaun sira-ne’e.
Tanba ne’e, ita mós bele afirma katak auditoria esensiál ba organizasaun sira atu buras ho saudavel.
Oinsá auditoria iha Organizasaun ida?
Fasil atu komprende katak buat hotu ne’ebé ajuda Oraganizasaun ida atu buras maka signifikativu, loos ka lae? Atu habelar komprensaun ida-ne’e, ami sei aprezenta razaun sira tansá maka auditoria kumpre objetivu ida-ne’e. Haree to’ok?
Fornese vizaun objetivu ida
Ema sira ne’ebé envolve liu iha kontestu jerál Organizasaun nian, projetu ida, ka departamentu ida bele lakon objetividade bainhira hala’o análize ida. Ida-ne’e halo susar atu hetan komprensaun klaru kona-ba prosesu sira.
Tanba auditoria sujere katak konsultór esternu ka ema ruma ho nivel envolvimentu ki’ik liu maka hala’o auditoria, sai posivel atu iha vizaun objetivu no estratéjiku liu kona-ba situasaun.
Kona-ba ida-ne’e, vale atu aumenta: se organizasaun laiha orsamentu atu kontrata ema liur ida atu hala’o auditoria, nia bele hili no fó formasaun ba funsionáriu ida atu halo auditoria ba departamentu oioin.
Ho maneira ida-ne’e, bele mós iha vizaun “esternu” ida-ne’e, ne’ebé bele aprezenta imajen ida ne’ebé loos liu kona-ba situasaun no hamosu hanoin sira ne’ebé iha valór ba foti desizaun.
Ida-ne’e difikulta apropriasaun sala.
Auditoria mós importante tanba ida-ne’e kria obstákulu adisionál ida ba kualkér apropriasaun sala ba rekursu sira, ativu sira no pasivu sira organizasaun nian. Ida-ne’e tanba hatene katak auditoria sei hala’o no hala’o hosi ema sira ne’ebé iha étika la enkoraja kualkér tentativa fraude nian.
Optimiza operasaun sira no kontrolu internu.
Ne’e naturál ba prosesu sira atu sai antigu iha tempu, parsialmente tanba prátika diverje hosi teoria ne’ebé inisialmente sai hanesan baze ba planeamentu no dezeñu organizasaun nia operasaun sira.
Dalaruma, perspetiva esterna ida bele detekta ho fasil liu diskripánsia ida-ne’e ka tipu fallansu sira seluk. Tanba ne’e, auditoria importante tanba ajuda atu hadi’a estratéjia sira ne’ebé la efisiente ka la adekuadu, ne’ebé promove efisiénsia no hadi’a kontrolu kontabilidade oraganizasaun nian.
Verifika númeru finanseiru sira
Ho maneira, auditoria refina kontrolu finanseiru liuhosi análize sistemátiku ida ba ita-boot nia dokumentu kontabilidade sira. Prosesu ida-ne’e permite ita-boot atu identifika erru sira no buka dalan sira atu rezolve sira ho definitivu.
Knaar ne’e bele sai dezafiante no lori fulan barak atu kompleta, maibé presiza atu asegura prosesu sira empreza nian ne’ebé loos no evita problema legál no finanseiru sira.
Buat ruma ne’ebé esensiál ba kreximentu saudavel, loos ou lae?
Enkoraja prátika di’ak sira
Aleinde ne’e, auditoria haburas ambiente ida ho transparénsia konstante iha ne’ebé ema hotu ne’ebé envolve iha empreza nia operasaun sira hetan enkorajamentu atu atua ho étika, hodi respeita padraun internu sira no lei.
Ida-ne’e, konsekuentemente, hamenus transgresaun sira ne’ebé bele hamosu desviu sira no hamenus erru sira ne’ebé bele afeta organizasaun nia kumprimentu fiskál.
Prepara Institutu ba futuru no Kualidade
Ikus liu, auditoria prepara Institutu ba futuru ida ne’ebé estavel liu no dura ba tempu naruk. Ida-ne’e tanba, hodi hadi’a operasaun sira no hadi’a kontrolu, ida-ne’e halo fasil liu atu halo eskala ba prosesu sira no dudu kreximentu negósiu nian.
Ho liafuan seluk, koko atu identifika problema potensiál sira ne’ebé sei hasoru iha futuru antes maka dalan exelente ida atu evita kontratempu sira ne’ebé difikulta dezenvolvimentu organizasaun nian.
Aleinde ne’e, prosesu auditoria tenke enkuadra klean iha kultura organizasionál ka Institutu nian. Ida-ne’e ajuda atu perpetua kontestu ida transparénsia no responsabilizasaun nian ne’ebé promove kreximentu saudavel.
Tenke hala’o auditoria?
Auditoria ida labele hala’o de’it bainhira legalmente ezije ka bainhira buat sira la’o la di’ak. Envezde, importante atu komprende di’ak liután prosesu sira Oraganizasaun nian, hadi’a no asegura jestaun ne’ebé efetivu.
Obrigasaun Legál, Estrutura Orgánika Inspesaun No Auditoria Nian
Depende ba nia medida ka área operasaun nian, organizasaun ida bele hetan ezijénsia tuir lei atu hala’o auditoria semestral ka anuál, uza auditór esternu sira.
Ita presiza Lei Orgánika kada Ministeriu nian, ne’ebé aprova hosi Dekretu-Lei hodi fo podér sira ne’ebé konfere ba Gabinete Inspesaun no Auditoria Ministériu nian. Objetivu mak atu implementa funsaun inspesaun, fiskalizasaun, no auditoria permanente, promove kultura funsaun públika liu hosi publikasaun prinsípiu governasaun di’ak no konduta étika, no dezempeñu servisu oioin ne’ebé administra diretamente no órgaun téknikamente autónomu, ka sira ne’ebé nia atividade hetan fiskalizasaun ka regulasaun hosi Lei Orgánika Ministériu.
Tanba ne’e, atu bele kumpre responsabilidade importante ne’ebé nia responsabiliza, nia estrutura kompostu husi Departamentu Administrasaun, Departamentu Inspesaun no Auditoria, Departamentu Inspesaun no Investigasaun Dixiplinár, no Departamentu Avaliasaun, Monitorizasaun, no Dezenvolvimentu. Aleinde estrutura interna, dekretu ne’e estabelese mós regra juridisaun no operasaun interna, no mós estrutura pesoál respetiva.
“Provizaun sira hosi Lei kona-ba kontabilizasaun no preparasaun hosi deklarasaun finanseira sira, no auditoria independente obrigatóriu hosi auditór ida ne’ebé rejistadu iha Komisaun Valór sira no aplika ba Institutu, maski la’ós inkorporadu hanesan sosiedade anónima sira.”
Iha mós kazu espesífiku sira:
Instituisaun finanseira sira: kategoria ida-ne’e inklui banku sira no fundu investimentu sira, ne’ebé tenke tuir auditoria sira kada fulan neen iha Institutu
Hili Preventivu ka Verifikavel
Aleinde ne’e, Institutu ka Organizasaun ho medida ka atividade saida de’it bele hili atu hala’o auditoria sira hodi:
- avalia efisiénsia prosesu nian;
- hadi’a prosedimentu sira;
- prevene erru no fraude;
- identifika risku sira governasaun korporativa nian;
- verifika dadus kontabilidade nian;
- aumenta transparénsia no kredibilidade iha prosesu sira.
Kada Institutu presiza halo auditoria Interna?
Prátika ida-ne’e esensiál ba transparénsia no governasaun korporativa. Ida-ne’e ajuda identifika área sira risku nian, prevene fraude no erru sira, no hadi’a prosesu internu sira. Aleinde ne’e, auditoria ne’ebé hala’o ho di’ak aumenta kredibilidade Oraganizasaun nian ho Parseru sira, kliente sira, no parte interesada sira seluk. Razaun prinsipál ba auditoria ho Objetivu husi auditoria ida maka atu verifika ezatidaun husi rejistu kontabilidade no deklarasaun finanseira sira kona-ba eventu sira ne’ebé altera ativu sira no reprezentasaun husi ativu sira-ne’e.
Nune’e, Auditoria Interna buka atu ezamina regularidade no avalia efisiénsia jestaun administrativa no rezultadu sira ne’ebé alkansa ona, nune’e mós fó apoiu atu hadi’ak prosedimentu administrativu sira, sempre tuir objetivu no meta sira ne’ebé Administrasaun estabelese.
Auditoria sira maka prosesu esensiál sira atu asegura katak organizasaun sira funsiona ho efisiente no tuir padraun no regulamentu sira. Komprende tipu auditoria oioin importante atu optimiza rekursu sira, hadi’a falla sira, no hadi’a prosesu sira.
Konklusaun
Auditoria sira iha Finál Tinan nian
Hanesan temi tiha ona, auditoria ida-ne’e bele foka ba setór ida de’it, hodi halo posivel atu hala’o auditoria ida ba Institutu sira hodi identifika frade ka Erru sira antes Disolve sira. Iha kazu ida-ne’e, tenke tuir mós padraun internasionál sira ne’ebé aplikavel ba dokumentasaun, tranzasaun sira, prosedimentu sira, no finansa sira.
Ba tempu di’ak ida atu hala’o auditoria ne’e mak iha tinan nia rohan, ho objetivu atu prepara di’ak liután ba rutina finál/inisiu tinan nian. Ida-ne’e tanba, hanesan ita haree ona, auditoria indika dalan sira atu hadi’a prosesu no kontrolu sira, hodi halo sira sai efetivu no loos liután.