banner liberdade
Opiniaun públiku

Globalizasaun ho nia aplikasaun sira

49
×

Globalizasaun ho nia aplikasaun sira

Share this article

OPINIAUN PUBLIKU, (LIBERDADETL.com) — Globalizasaun, nu’udar prosesu ida ne’ebé mosu ho istória ne’ebé naruk. Hahú hosi formasaun no espansaun membru sira Nasoins Unidas nian no organizasaun multinasionál oioin seluk, kreximentu kontínua hosi vizaun mundiál, dezenvolvimentu hosi sistema koñesimentu internasionál ida ne’ebé simbiótiku ho prosesu evolusaun sosiál.

Termu globalizasaun implika mudansa iha padraun komunikasaun, teknolojia, produsaun no konsumu no emerjénsia internasionalizmu nu’udar valór kulturál. Sintoma globalizasaun nian ita bele haree hosi númeru ki’ik no kamada sira hosi populasaun mundiál ne’ebé halai hosi impaktu funu mundiál dahuluk no daruak, maski diferensa sira iha impaktu sira ne’ebé esperiénsia hosi nasaun ida-idak.

Iha sentru aselerasaun prosesu globalizasaun nian maka revolusaun teknolójiku; Revolusaun ida-ne’e hamosu mudansa fundamentál sira iha sistema internasionál. Forsa sira iha merkadu internasionál nian determina beibeik forma ekonomia no kultura nasionál sira. Kapitál, informasaun no imajen sira suli iha mundu tomak ho velosidade ne’ebé lalais tebes. Entretantu komérsiu, finansas, siénsia no teknolojia, mídia massa, padraun konsumu no problema ambientál sira globaliza lalais.

Globalizasaun agora nu’udar konseitu ne’ebé maka fó tendénsia liu ba siénsia sosiál sira. Tuir sosiólogu ida nia haree, globalizasaun maka fraze ida hosi dékada 1990, liafuan-xave ida ne’ebé ita komprende oinsá sosiedade umana halo tranzisaun ba miléniu datoluk. Entretantu, Martin Walker, istóriku ida hosi funu malirin datoluk, prevee chegada hosi etapa foun ida iha istória umana, etapa ida ne’ebé diferente hosi épiku sira uluk nian tanba ekonomia globál ida ne’ebé estraordináriu sei domina ita-nia futuru.

Tuir Walker, globalizasaun sei transforma ita-nia arte, ita-nia kultura, ita-nia literatura, to’o ita-nia konsepsaun kona-ba ita-nia an rasik. Se buat ne’ebé hateten akontese duni, entaun prosesu globalizasaun sei determina karakter ita-nia mundu nian iha miléniu tuirmai.

Maski nune’e, entre apoiante sira globalizasaun nian sei iha uniformidade hosi hanoin sira. Balun deskreve globalizasaun hanesan eventu ida ne’ebé maka kompleta ona, enkuantu sira seluk haree hanesan prosesu ida ne’ebé maka foin hahú. Vizaun hotu-hotu ne’ebé maka hato’o hosi apoiante globalizasaun sira nian sempre hamosu debate. Iha instituisaun globál nia laran rasik, hanesan Banku Mundiál, Fundu Monetáriu Internasionál, Nasoins Unidas no Organizasaun Internasionál Traballu nian, ne’ebé sempre iha debate kona-ba problema globalizasaun.

Jeralmente, instituisaun sira ne’ebé hala’o papél iha nivel mundiál sensivel ba problema globál sira. Sosiólogu akadémiku sira iha vizaun rasik kona-ba globalizasaun, sira fiar katak prosesu ne’e sei remata iha tempu badak. Entretantu, empreza privadu sira komprende prosesu globalizasaun hanesan prosesu ida atu kria merkadu globál internasionál ida, iha ne’ebé konsidera produtu hanesan liurai. Empreza hirak ne’ebé iha hanoin no modu  hanesan maka Microsoft, Coke, Mc-Donald no Fird.

Iha kategorizasaun tolu ne’ebé diferente no bele uza hodi halo diferensia aprosimasaun sira ne’ebé mosu iha debate globalizasaun. Primeiru mak diferensa entre teoria globalizasaun no teoria kultural, teoria ekonomia no teoria politika. Loos duni, aprosimasaun sira-ne’e iha relasaun, maibé pontu-de-vista oioin sei foka atensaun ba aspetu oioin.

Hakerek-na’in barak ko’alia kona-ba globalizasaun hosi perspetiva kulturál no limita sira-nia an ba observasaun katak mundu sai omojéneu ba beibeik. Kustu viajen nian ne’ebé baratu ba beibeik no mosu métodu foun  komunikasaun nian hamenus ona importánsia hosi fronteira sira entre nasaun ida ho nasaun seluk. Sosiedade no kultura, polítika no ekonomia, hotu-hotu koinside ba malu.

Definisaun Globalizasaun tuir Anthony Giddens mak hanesan; intensifikasaun mundiál ba relasaun sosiál sira ne’ebé liga lokalidade sira ne’ebé dook nune’e saida maka akontese iha lokalidade partikulár ida hetan forma hosi eventu sira ne’ebé akontese iha kilómetru barak nia laran no vise-versa. Konseitu globalizasaun ne’ebé bazeia ba kultura ida-ne’e bele karakteriza luan tebes. UIF Hanerz deskreve mundu hanesan rede ida relasaun sosiál nian, entre área ida ho área seluk, fluxu sira signifikadu nian, ema no sasán sira.

Iha kontraste ho teóriku sira mudansa kulturál nian, sira ne’ebé diskute globalizasaun hosi perspetiva polítika ida dirije sira nia atensaun ba domíniu relasaun internasionál sira nian. Iha ne’e mai ho argumentu katak mosu instituisaun globál sira hamenus ona espasu ba inisiativa ne’ebé maka estadu no nasaun sira iha.

Jurgen Haber mas hatete katak nasaun ida-idak labele depende ona ba nia forsa rasik no fó protesaun adekuadu ba nia sidadaun sira hosi impaktu esternu sira hosi desizaun sira ne’ebé foti hosi atór sira seluk, ka hosi impaktu negativu sira ba prosesu sira ne’ebé akontese hahú hosi nia fronteira territoriál. Nu’udar rezultadu, kria defisit demokrátiku ida, ne’ebé espresa iha moris-hi’as movimentu populista agresivu sira.

Karik maka teoria  globalizasaun nian hosi perspetiva ekonómika ne’ebé bele oferese imajen ne’ebé koerente liu kona-ba emerjénsia hosi mundu foun ida dezde funu malirin nia rohan. Porezemplu, Nigel Harris iha nia obra The End of the Third World simu ho laran-haksolok merkadu globál foun hodi hatete katak ikusmai sei halakon diferensa sira entre nasaun sira iha mundu dahuluk no datoluk. Pobreza husi nasaun terseiru mundu sira sei permite sira nia produtór sira atu kompete. Obrigado ba liman invizível hosi merkadu livre, indústria barak liután maka muda ba área sira ne’ebé maka traballadór baratu. Métodu serbisu foun sira sai fleksivel liu no ladún dependente ba meius produsaun ne’ebé metin no nu’udar konsekuénsia métodu serbisu foun sira ne’ebé muda ho fasil liu hosi fatin ida ba fatin seluk. Tuir Harris, aleinde loke dalan ba buka produsaun globál, iha perspetiva esperansa nian atu kria igualdade ekonómika entre rejiaun sira.

Iha dekade 19, kapitalisme komesa hetan progresividade iha Jerman, iha  ne’eba burgeja sira komesa organiza malu hodi obedese ba autoridade feodal Jongker nian. No entantu iha Inglatera no Fransa kapitalisme iha progresividade antes burgeza sira hatun  poder ka autoridade feodal. Iha tempu ne’eba Burgeja sira hosi Jerman presija tebes filósifia hodi uja hanesan kilat ka ideólizia ida ne’ebé bele orienta no asegura interese kapitalisme sira  nian.

Hosi buat hirak ne’e hotu, siénsia téknolozia sai buras liu-tan tanba motiva hosi existensia kapitalisme ne’e rasik, ne’ebé fó influensia ba mudansa modu hanoin no filosófia. Iha situasaun ida ne’e, klase burgeza Jerman iha parte ida ho interese atu harahun existensia ka autoridade feodal sira nian iha Jerman, iha sorin seluk sira mós perkupa existensia klase proletariadu sira ne’ebé sai hanesan kontraditoriu propriu ba existénsia kapitalisme.

Situasaun Global mundial nian, implika tebes prosesu umana husi fatin barak too mai iha nasaun Timor-Leste, iha ne’ebé Timor-Leste infrenta ona problema nesessidade fundamental sira hanesan; Problema Saúde, Professores, Eviksaun Inflasaun NSST.

Dezde sai hosi Indonézia, aleinde problema kiak, malnutrisaun no dezempregu, problema prinsipál ida iha nasaun ida-ne’e maka governu nia falta seriedade hodi kaer edukasaun. Iha joven liu rihun 36 ho idade tinan 15-20 ne’ebé identifika nu’udar analfabetu no labele hakerek buat ida. Ne’e signifika katak governu ladún sériu atu ultrapasa problema analfabetizmu no dezenvolve kualidade edukasaun iha Timor-Leste.

Problema barak ne’ebé mosu iha setor edukasaun maka hanesan: problema infraestrutura, laiha asesu ba teknolojia, laiha biblioteka, falta profesór, no susar profesór onoráriu sira-nian ne’ebé nunka rezolve. Governu susesiva hotu-hotu ne’ebé lidera nasaun ida-ne’e nunka bele rezolve problema fundamentál sira-ne’e. Ministru edukasaun barak maka troka ona lideransa hosi períodu ida ba períodu seluk, maibé seidauk iha progresu ne’ebé signifikativu. Tanba ne’e estudante, profesór no inan-aman barak mak lamenta kona-ba problema sira iha leten.

To’o oras ne’e, eskola barak hasoru problema infraestrutura, hanesan menus kadeira no sala estudu. Ezemplu, profesór ida husi Illa Atauro ne’ebé hanorin iha EBF Beloi Bernama, hateten ba jornál Timor-Post katak, EBF Beloi laiha kadeira, meza no sala de aula, tanba ne’e estudante sira tenke fahe ba rua. Balun mai sedu no balun mai tarde iha lokraik, ida ne’e influensia duni prosesu aprendizajen. Iha fatin seluk, iha Dili, koordenadór sentru aprendizajen no formasaun eskolár (KAFE) Timor-Leste nian hatete katak eskola CAFE iha estudante liu 1.300 maibé sala aula 12 de’it tanba ne’e la to’o atu akomoda estudante sira. Sira tenke empresta kuartu sira hosi eskola sira seluk.

Problema infraestrutura ne’ebé ladi’ak no dezigualdade infraestrutura ne’e la’ós afeta de’it ba fatin sira ne’ebé mensiona iha leten, maibé em jerál kuaze Timor-Leste tomak. Ezemplu, liu husi media Tatoli, profesór ida hato’o keixa: “Nu’udar profesór, ha’u rekoñese katak iha rejiaun Timor laran tomak mosu problema oin-oin”. “Maibé, importánsia husi fasilidade sira husi governu tenke ekilibradu no distribui hanesan iha rejiaun tomak, hahú husi infraestrutura, formasaun profesór iha eskola públika no privada, laboratóriu, biblioteka no kompletu livru matadalan ba profesór no estudante sira.”

Bazikamente profesór sira ne’ebé hetan saláriu maka rekruta atu ultrapasa krize falta profesór nian. Maibé envezde buka dalan atu rezolve falta profesór sira, Ministru Edukasaun haruka hasai ema barak. Diretór eskola Farol EBC Dili hateten: “Dezde profesór onoráriu ne’e hetan ezonerasaun, ami iha eskola Farol EBC nafatin falta profesór to’o ohin loron.” Eskola EBC 30 de Agostu Dili mós lamenta kona-ba buat ne’ebé hanesan: “Ami presiza profesór na’in 7, tanba profesór onoráriu na’in 7 ne’ebé hanorin iha ne’e hetan ona ezonerasaun no la hanorin ona no ikus mai lisaun ne’ebé uluk sira hanorin ikus mai mamuk.”

Iha mós problema aimoruk ne’ebé rezolve la hotu, iha ne’ebé pasiente sira ne’ebé baixa iha Hospital sempre suspira ba aimoruk sira hodi konsume para bele rekopera sira nia saude hodi hala’o fila-fali atividade umana nian.  Situasaun ida ne’e mos ita seidauk iha seriu atu rezolve no ita lori prosesu ida ne’e ba prosesu administrativu ida ho birokrasia ne’ebé boot hodi implika interrese umana ne’ebé presija salva urjentemente.

Buat sira ne’e hotu la’os tanba akontese derepente maibe, planeadu tanba Mundu realidade objetu ka kondisaun objetu hanesan buat ida ne’ebé organiku, Signifika kada sintoma ou akontesementu ne’ebé akontese iha sosiedade, la’os buat ne’ebé mosu mesak ka milagre, maibé akontese hosi pratika natureza no umana ninian. Hanesan umana nia isin lolon ne’ebé kada orgaun sempre iha relasaun no interdependisaun no influensia hodi halo pratika.  Tanba ida ne’e, kadi sintoma presija komprende, esklarese hosi relasaun hotu-hotu no labele haketak hosi akontesimentu ne’ebé akontese iha sosiedade.

Kresimentu agrikultura nian/kresimentu hare ninian akontese no halo ema komprende wainhira hatene ona nia relasaun no interdependensia hosi; hare, rai, be’e no loron matan ne’ebé existe iha mundu.  Iha sorin  seluk,  ita presija hatene mós relasaun entre perte -parte hosi hare ninian maka; abut, kain, fuan NSST.

Sempre iha relasaun entre sintomas-sintomas ne’ebé iha no nakonu ho perdaun no variedade ne’e rasik, balu ne’ebé iha relasaun direita no indeirata. Parte ida ne’ebé sempre iha relasaun no hamosu buat ida ne’ebé mai ho natureza justa kauza. Wainhira ita atu hatene ida ne’e, ita presija hare klean kona-ba akontesimentu sira no fatór-fatór sira ne’ebé hamosu kauza-kauza hirak ne’e.

Atu konhese di’ak liu-tan kona-ba relasaun internal sira no relasaun external, ita la’os hateke de’it ba karater no kualidade sira, maibe presija hatene mós lei-lei sira ne’ebé orienta prosesu hotu-hotu. Konhese mos relasaun entre ema sira ne’ebé moris iha sosiedade  ka hatene ema sira ne’ebé moris iha mundu ida ne’e. nune’e ita labele depende de’it ba lei formal sira ne’ebé iha no orienta ita nia sosiedade no mudah sosiedade tuir konhesementu klot ne’ebé iha.

Wainhira ita monu ba manobra globalizasaun no la kuida ita nia polítika ho nia aplikasaun tuir realidade moris sosiedade Timor nian, maka ita sei sai hanesan buat ne’ebé Walker hatete katak, globalizasaun sei transforma ita-nia arte, ita-nia kultura, ita-nia literatura, to’o ita-nia konsepsaun kona-ba ita-nia an rasik. Hirak ne’e hotu sei akontese no sei hamosu buat foun ida katak, ekonomia globál ida ne’ebé estraordináriu sei domina ita-nia futuru.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!